Zlatar za AJB: Sve se stihijski (g)radi, pa i mostovi i ceste
Uprkos postojanju velikog broja ministarstava i direkcija, saobraćajnice u Bosni i Hercegovini, a naročito one lokalnog karaktera, u lošem su stanju zbog slabog održavanja, za Al Jazeeru govori profesor emeritus na Građevinskom fakultetu u Sarajevu Muhamed Zlatar.
S njim smo razgovarali nakon što je rijeka Željeznica, pritoka Bosne, uslijed padavina nabujala i srušila most koji se gradio kod Ilidže.
Riječ je o pješačkom mostu, koji povezuje naselja Lužani i Pejton na Ilidži. Vrijednost radova iznosi približno 700.000 eura, a na konkursu je za izvođača izabrana firma “Porobić” iz Zavidovića, prenose bh. mediji.
Navodi se da je šteta procijenjena na iznos između 40.000 i 50.000 eura.
‘Naše rijeke za sat-dva mogu nabujati’
Zlatar navodi da je riječ o mostu koji je bio u izgradnji te da je teško precizno govoriti o prirodi nezgode, šta je dovelo do nje, ko je kriv…
“Ali, onako ‘na prvu’, izvođač je trebao znati koju i kakvu skelu pravi u rijeci, da je ne odnese voda. Očito je da je skela u pitanju [kada se govori o problematičnom dijelu mosta]”, navodi sagovornik.
“Izvođač je trebao znati, pošto u rijeci pravi skelu, da su sve naše rijeke bujične i one za sat-dva mogu nabujati.”
Dalje kaže da je trebalo voditi računa o brojnim faktorima osim o samoj lokaciji radova.
“Imaju način kako se prave mostovi i preko dubljih rijeka i preko mora. Također, postoji i vrijeme kada se to radi, treba slušati prognoze, procijeniti kada treba, a ne raditi kao da ništa ne teče tom lokacijom”, smatra Zlatar te ističe da se Željeznica nije ni izlila “kako se zna”.
Na pitanje o iznosu procijenjene štete kaže da navedena cifra (do 50.000 eura) nije srazmjerna stanju na mjestu nezgode.
“Mislim da je veća šteta od navedene. Treba i skloniti ovo što se urušilo, nije ni lako, ni jeftino, i treba vidjeti kad i kako to uraditi.”
‘Pažnja samo kada dođe do belaja’
Kad je riječ o finansijskoj dimenziji, sagovornik ističe da se malo pažnje posvećuje održavanju.
Podsjetili smo na slučaj, također iz Sarajeva, kada se urušila konstrukcija dijela mosta u Halilovićima.
U blizini se nalazi trgovački centar, nekoliko većih prodavnica automobila, skladišta i po njemu svakodnevno prolazi veliki broj teretnih vozila – od kombija do šlepera.
Mediji su javili da su, i nakon urušavanja i upozoravanja na oprez, most koristili svi: od pješaka do kamiona s prikolicama.
“Dešavanje u Halilovićima je tipično za nas – manjak održavanja. Pažnju posvećujemo samo onda kada dođe do belaja. Sve te saobraćajnice i objekti na saobraćajnicama traže veoma ozbiljna održavanja i finansije, za šta mi plaćamo putarinu i razna izdvajanja”, navodi profesor.
“Postoje incidenti i viša sila, a i o tome treba voditi računa. Taj je most u Halilovićima je bio u tugaljivom stanju zbog neodržavanja i to, nažalost, nije neuobičajeno.”
Dodaje da nije neuobičajeno i propadanje cesta pored nabujalih rijeka, a to je česta vanredna situacija kada su obilnije padavine u Bosni i Hercegovini.
“Morate braniti građevinu i cestu, a to se radi regulacijom korita i to traži pare. Kada je ljeto i kada je fino vrijeme, tada nikome to ne pada na pamet, a kad dođe do ovakvih situacija, onda se svi hvataju za glave”, ističe Zlatar.
“Treba na vrijeme regulirati korita. Pa nije prvi put da se dešavaju plavljenja ovog tipa.”
‘Hvatamo se za glavu, nismo sistematični’
U vezi s održavanjem, generalno, različita je situacija.
“Autocestama se posvećuje više pažnje, magistralnim kako-kako, a lokalnima malo, jako malo. Pune su rupa, u strašnom su stanju. Kada dođe do klizišta, onda se hitno radi i poduzima, no na vrijeme se ne pazi. Ima toliko tih ministarstava i nekih direkcija, više nego onih koji bi trebali da rade.”
Naglašava da se generalno ozbiljniji objekti i saobraćajnice dosta dobro rade te da ponekad bude problema, ali ponavlja da se malo radi na održavanju.
“Kod nas uvijek mora stvar doći do apsurda, pa se hvatamo za glavu, nismo sistematični… Svake godine se čudimo i svake godine dolazi do poplava. I opet će biti ove godine frka, a dogodine isto”, zaključuje prof. Zlatar.
Izvor: Al Jazeera