Koja je budućnost Doma Nahorevo?

Alagić i Garibija prilikom nedavnog obilaska Doma: Osigurana sredstva zakupa za ovu godinu (Facebook/ Dom Nahorevo)

U jednom od najljepših dijelova Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, nalazi se već godinama Kantonalna Javna ustanova „Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba“.

Dom Nahorevo, kako se kolokvijalno naziva po dijelu grada u kojem se nalazi, iznenada je i bez obrazloženja dobio od Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dopis o povećanju kirije jer se nalazi u bivšoj bolnici „Ernest Grin“ koja je u vlasništvu KCUS-a.

To bi prošlo nezapaženo da na nedavnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, koja je i osnivač ove ustanove, nadležni ministar Malik Garibija nije naveo u kakvom se stanju zgrada nalazi.

On je objasnio kako se to desilo prošle godine, kako je povećanje za 50 posto, te kako je sama zgrada u lošem stanju. Dodao je kako sve renovacije, prilagodbe i održavanje finansira sama Ustanova, dok iz KCUS-a samo uzimaju novac za kiriju.

Povećanje za 50 posto

Kontaktirali smo direktoricu Doma Sanitu Alagić koja nam je objasnila kako je ovu kantonalnu javna ustanovu osnovao Kanton Sarajevo radi pružanja usluga smještaja i zbrinjavanja odraslih osoba sa invaliditetom koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

„Kapacitet Doma je 210 osoba, a zaključno sa 31. decembrom prošle godine, na smještaju su se nalazila 192 korisnika, smještena na pet funkcionalno povezanih odjela“, ističe ona za Al Jazeeru i dodaje kako ustanova u posljednje vrijeme nije širila svoje kapacitete.

Naša sagovornica objašnjava kako je, prema vrsti oboljenja, najveći broj korisnika sa raznim psihičkim oboljenjima (SCH psihoze, demencija, mentalne retardacije…) i to približno 180 korisnika, te kako je od ukupnog broja korisnika njih 50 sa dualnim dijagnozama (dvije ili više dijagnoza).

Alagić objašnjava kako je objekat u vlasništvu KCUS-a i kako ga Dom koristi po osnovu Ugovora o zakupu poslovnog prostora zaključenog između KCU Sarajevo kao zakupodavca i Kantona Sarajevo. Proceduri potpisivanja Ugovora o zakupu, odnosno Aneksu ugovora, prethodi obavezno pribavljanje pravnog mišljenja Pravobranilaštva KS-a i saglasnosti kantonalne Skupštine.

„Do 2018. godine cijena zakupa prema ugovoru iznosila je 8,00 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru plus porez na dodanu vrijednost (približno četiri eura po m2), ali je na osnovu Odluke Upravnog odbora KCUS-a od 15. maja 2018. cijena zakupa za 2018. godinu povećana na 12 KM/m2+PDV (6 eura), a razlozi povećanja nisu prezentovani niti poznati ovoj Ustanovi kao korisniku prostora“, kaže direktorica.

Ona objašnjava kako je dio zakupnine za 2018. godinu u iznosu od približno 400.000 KM (200.000 eura)  izmiren iz Budžeta za 2018., dok je nedostajući iznos od cca 200.000 KM, kao i cjelokupna zakupnina za ovu godinu osigurana u Budžetu za 2019. godinu.

Vjera u dobru namjeru KCUS-a

Garibija ističe kako uposlenici Doma daju sve od sebe da zgradu u kojoj je ustanova trenutno smještena učine što primjerenijom.

„Zgrada se prostorno nalazi na povoljnoj lokaciji, izvan centra grada, okružena zelenilom, te u relativnoj blizini Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Međutim, sam objekat je veoma star, tu je nekada bila ‘Klinika Ernest Grin’ te zgrada ne zadovoljava standarde kakve danas moramo imati. Inspekcija redovno dolazi i svaki put traži građevinske i druge intervencije, a informisan sam da su neke od traženih intervencija čak i nemoguće jer npr. podrazumijevaju pomicanje nosivih zidova“, govori on za Al Jazeeru i ističe kako ove investicije ne ulaze u iznos zakupnine i „zakup čine još nepovoljnijim“.

Ministar govori kako „želi da vjeruje u dobru namjeru zakupodavca da se ovo pitanje riješi na najpovoljniji način prvenstveno za korisnike, ali i za samog zakupodavca koji  ima određene dugoročne planove za ovu lokaciju“. Dodaje kako ni on nije dobio obrazloženje odluke o povećanju najamnine, niti je do njega došla bilo kakva reakcija nakon diskusije o Domu na Skupštini KS.

„Na samoj sjednici Skupštine dato je usmeno obrazloženje predstavnika Kliničkog centra da Dom Nahorevo ostvaruje neke vlastite prihode. Međutim, ti prihodi su neznatni u odnosu na ukupni budžet ustanove od oko 3.600.000 KM (1,8 miliona eura) i Ustanova sigurno nije u stanju da na osnovu skromnih vlastitih prihoda samostalno podnese dodatni teret od preko 200.000 KM za najamninu.“

„Podsjećam da je u pitanju ustanova za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba gdje je smješteno 200 specifičnih korisnika sa kompleksnim dijagnozama, a sam rad i propisane cijene nisu profitabilnog karaktera. Suština ustanove nije dobit nego briga o korisnicima uz poslovanje balansirano na pozitivnoj nuli“, govori naš sagovornik i dodaje kako „računamo na dobru volju zakupodavca, te se uzdamo u punu saradnju za dobrobit ljudi koji borave u ovoj ustanovi“.

Traži se alternativni smještaj

Pošto sama zgrada ne ispunjava neophodne uvjete, te kako je novi iznos kirije preveliki teret za ovu ustanovu, Ministarstvo je pokrenulo aktivnosti u smjeru traženja alternativnog smještaja.

„Razmatramo izgradnju nove zgrade, a vjerujemo da bismo mogli postići neutralni finansijski efekat tako da nam finansijeri omoguće grejs period koji bi trajao koliko i procjenjena dužina trajanja izgradnje objekta, a da nam rata otplate bude u visini postojeće zakupnine“, objašnjava Garibija.

„Tako bismo korisnicima omogućili novi, bolji i namjeni potpuno prilagođen objekat, a istovremeno ne bi bilo dodatnog opterećenja na budžet Kantona Sarajevo. Također, nakon otplate kredita zgrada ostaje u vlasništvu Kantona što znači da dugoročno vršimo značajne uštede. Da je takav potez urađen pravovremeno sada bismo imali zgradu, ne bismo plaćali zakupninu i ne bismo dovodili korisnike i njihove bližnje u neizvjesnost.“

Ministar također navodi kako su osigurana sredstva za naknadu dijela zakupnine iz prethodne godine i povećanje zakupnine za 2019. godinu.

„Također, naložili smo Domu Nahorevo da od zakupodavca traži ugovor za 2019. i 2020. godinu kako bismo imali sigurnost i kako bismo za narednu godinu pravovremeno izvršili uplate. Očekujemo da bismo do kraja 2020. mogli imati adekvatnu procjenu za završetak radova na novoj zgradi odnosno okvirni datum konačnog rješenja pitanja, te bismo tada tražili od zakupodavca novi ugovor koji bi trebao biti konačni ugovor do preseljenja“, govori on i objašnjava kako bi tako dobili tačan rok za povrat objekta zakupodavcu i osigurali dovoljno vremena za adekvatno preseljenje bez štete po korisnike.

„Također bismo Kliničkom centru omogućili dovoljno strateškog prostora da planira investiranje i iskorištavanje objekta u cilju podizanja kvaliteta usluge građanima, što svakako podržavamo. Iskreno se nadamo da će Klinički centar pokazati razumijevanje i kooperativnost u ovom procesu te da će sve strane u vidu imati prvenstveno korisnike i njihovu dobrobit.“

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada