Upozorenja stručnjaka: Slijede svjetski ratovi za pitku vodu

Odgovorno upravljanje vodama može u budućnosti da bude ozbiljan izvor prihoda za države Balkana (Al Jazeera)
Odgovorno upravljanje vodama može u budućnosti da bude ozbiljan izvor prihoda za države Balkana (Al Jazeera)

Voda život znači, potrebna je svakom živom biću. Upravo zbog toga, voda je od strateškog interesa kako za pojedinca, tako i za društvo, te ne čudi da je ona danas postala dio nacionalne sigurnosti.

Shodno izvještaju Ujedinjenih naroda, posljednjih 50 godina procjene sigurnosnih izazova i prijetnji određene države sve manje uključuju vojne rizike i sukobe zbog teritorija. Naglasak se stavlja na vodu, bez koje je nemoguće živjeti i opstati, posebno jer je sve veći pritisak na svjetske zalihe vode, koje su dodatno ugrožene klimatskim promjenama.

Procjenjuje se da će se često budući sukobi i ratovi voditi upravo zbog voda. Posljednja istraživanja su pokazala da milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće, a od ukupne količine voda samo 2,5 procenta otpada na pitku vodu.

Izvještaj UNESCO-a iz 2018. godine je upozorio da se procjenjuje da oko 3,6 milijardi ljudi živi u područjima s potencijalnom nestašicom vode najmanje mjesec dana u toku godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće po istoj procjeni je da čak 5,7 milijardi ljudi do 2050. godine će živjeti u područjima sa lošim pristupima vodi.

Potražnja za vodom u svijetu raste za oko jedan posto godišnje i trend rasta će biti nastavljen u idućih 20 godina, što nedvosmisleno upućuje na preporuku da su nam potrebni novi pristup i rješenja u upravljanju vodnim resursima.

Bogatstvo balkanskih voda

Balkanski region ili područje jugoistočne Evrope je region u svijetu poznat i po sukobima, podjelama, svojatanju terirorija i slično, a jedna od rijetkih stvari koju je nemoguće podijeliti su vode, vodeni potencijali koji ne poznaju nikakve granice, ni teritorijalne ni one nacionalne. Vode teku i izviru po nekim drugim zakonima na koje ljudi nisu mogli uticati i trenutno nam vode ne nedostaje, ali u zadnje vrijeme neodgovornim odnosom prema prirodi to može postati upitno.

Prema podacima Svjetske banke, područje jugoistočne Evrope je dosta bogato vodnim resursima. Od država regiona prednjači Bosna i Hercegovina sa najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika po čemu je na sedmom mjestu u Evropi, a po vodnim resursima bogatija je od brojnih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države. Bosna i Hercegovina ima 9.400 kubika po glavi stanovnika, zatim slijedi Slovenija sa 9.098 kubika, pa Hrvatska sa 8.555 kubika. Potom slijedi Albanija koja ima 8.364 kubika pitke vode po glavi stanovnika, a zatim Makedonija sa 2.616 i Srbija koja ima najmanje u regionu, 1.158.

Stanko Sorajić, diplomirani inžinjer geologije (hidrogeolog) navodi da u zavisnosti od tipa izdani u datim dijelovima Balkana zavisi i kvalitet podzemnih voda.

“Svaka izdan ima svoje prednosti i mane. Karstni tip izdani karakterističan je obično po dobrom hemijskom kvalitetu podzemnih voda s tim da uslijed brze vodozamjene (površinske vode brzo dospiju u podzemlje) i tu se javljaju problemi zbog zagađenja. Pukotinski tip isto tako, ali u nešto manjoj mjeri, dok intergranularni tip izdani ima obično nepovoljniji hemijski sastav, ali je zato stabilniji rezim”, pojašnjava Sorajić. 

U direktivi 2000/60/EC Evropskog parlamenta i vijeća od 23. oktobra 2000. godine o uspostavljanju okvira za djelovanje u oblasti politike voda u članu 1) navodi se:

“Voda nije komercijalni proizvod kao drugi, već naslijeđe koje se mora štititi, braniti i tretirati kao takvo.”

BiH bogata podzemnim i površinskim vodama

Ipak, pored činjenice da je region jugoistočne Evrope bogat vodenim resursima, cijena vode je visoka. Najskuplja voda za domaćinstva je u državama u kojima je najviše i ima kao u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, zatim slijedi Srbija, dok je najjeftinija voda u Makedoniji i Albaniji.

Bosna i Hercegovina je država apsurda, pa tako i kada je u pitanju upravljanje vodama i korištenje potencijala voda, jer kako drugačije nazvati podatak da BiH pored tolikog vodenog bogatstva uvozi vode u vrijednosti od preko 60 miliona eura godišnje?!

Vodama u BiH upravljaju Agencija za vode rijeke Save i Agencija za vode Jadranskog mora za područje Federacije BiH, dok je za područje Republike Srpske nadležna JU “Vode Srpske”. Ove ustanove su, između ostalog, nadležne za monitoring i zaštitu voda u skladu sa entitetskim zakonima o vodama, strategijama i planovima upravljanja riječnim slivovima. Podatke o kvalitetu voda pribavljaju i sami korisnici u skladu sa važećom zakonskom regulativom i svrhom korištenja voda (entitetski zakoni o geološkim istraživanjima i pravilnici o kvalitetu pitkih i mineralnih voda, koji su važeći na BiH nivou). 

“Bosna i Hercegovina je bogata podzemnim i površinskim vodama, ali su one neravnomjerno raspoređene po površini i po dubini.  Kad kažem da je bogata podzemnim vodama onda mislim na sve vrste podzemnih voda – pitke, mineralne, termalne i termomineralne”, kaže Natalija Samardžić, hidrogeolog iz Federalnog zavoda za geologiju Sarajevo.

Samardžić dodaje da sjeverni, centralni i sjeveroistočni dijelovi BiH obiluju u površinskim vodotocima, a da Hercegovina i zapadni dio Bosne tj. kraška područja imaju oskudnu riječnu mrežu, ali izuzetno izdašne pliće ili dublje akumulacije podzemnim voda, zavisno od hidrogeoloških uslova terena i nadmorske visine. Na primjer, u nižim dijelovima Hercegovine podzemne vode su pliće ili se pojavljuju na površini u vidu snažnih izvora kao što su Buna, Vrelo Lištice, Vrelo Tihaljine, a u područjima sa višim kotama terena podzemne vode su na znatno većim dubinma i njihovo korištenje je moguće samo preko dubljih bunara (u nekim područjima dubljih od 500 m). Bosna sjevernije od linije Bihać – Ilidža (Sarajevo) – Goražde ima veliki broj ležišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda.

Nedovoljna iskorištenost voda

“Stanovništvo i područja, koja imaju centralne sisteme vodosnabdijevanja u suštini su sigurniji da piju i koriste ispravnu vodu, jer nadležne institucije provode procedure i mjere zaštite izvorišta te prate njihov kvalitet. Dok područja koja imaju individualne vodozahvate ili druge necentralizovane načine vodosnabdijevanja su u nepovoljnijoj poziciji, jer je na taj način veoma teško sprovesti sve potrebne mjere zaštite izvora vodosnabdijevanja, a i redovna kontrola kvaliteta je skup zahvat za pojedinca”, ocjenjuje Samardžić.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Problem se pojavljuje u područjima, gdje voda nije lako dostupna. U BiH podzemne pitke vode se koriste uglavnom u područjima gdje su lako dostupne, odnosno gdje prirodno ističu na izvorima ili se mogu zahvatiti sa plitkim bunarima. Ipak neka područja, gdje su vode na većim dubinama, još uvijek nemaju dostupnu kvalitetnu pitku vodu i nije rijetkost da se u takvim područjima stanovništvo vodosnabdijeva iz čatrnja u kojima je skladištena kišnica.

Sorajić je mišljenja da kvalitetnije upravljanje vodama i bolja iskorištenost vodenih potencijala u BiH, ali i regionu, mogu uticati na rast mnogih privrednih grana, što predstavlja mnogo bitan segment o kome se rijetko vodi računa. Odgovorno i stručno upravljanje vodnim resursima svakako utiče na rast privrede, ali uređenost u oblasti voda doprinosi i samoj zaštiti voda.

Veoma je malo korištenje voda za navodnjavanje u poljoprivredi, što bi svakako trebalo promijeniti kroz različite podsticajne mjere javnog sektora, bilo da je to pomoć u izradi projekata, bunara, oslobađanje od naknada za korištenje voda i slično.

“Termalne i termomineralne vode su takođe u velikoj mjeri neiskorištene, što pokazuje podatak da instalirani kapacitet geotermalne energije iznosi oko 35 MWt (megavat termalni). U BiH u 2018. godini iskorišteno je oko 300 teradžula termalne energije na godišnjem nivou, što je oko 10 procenata od ukupno dokazanog i na izvorima i bušotinama obezbijeđenog geotermalnog potencijala”, kaže Samardžić.

Bolje prakse upravljanja vodom

“Mali je broj i mineralnih voda, koje se flaširaju, svega 8, dok se uočava porast broja tvornica flaširanih pitkih voda”, naglašava.

Bosna i Hercegovina se može pohvaliti korištenjem energetskog potencijala površinskih vodotoka. Prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) ukupna proizvodnja električne energije iz hidro-potencijala (HE i MHE) u 2018. godini iznosila je 2077 MWe (megavat električni), odnosno 6300 gigavatsati godišnje (GWh/god), što je 35,2 procenta od ukupne proizvedene električne energije u BiH, navodi Samardžić.

Nedavno provedenim analizama studija-slučaja utvrđeno je da se vodnim politikama EU-a države članice potiče da primjenjuju bolje prakse upravljanja vodom, posebno u pogledu politike utvrđivanja cijena vode u kombinaciji s drugim mjerama kao što su kampanje podizanja svijesti kojima se promiče djelotvorna upotreba vode pomoću uređaja za smanjenje potrošnje vode.

“Da bismo sačuvali vode u BiH najprije treba shvatiti vrijednost voda, a to se najbolje može uraditi ako uporedimo naše podneblje sa bezvodnim područjima kao na primjer sa Egiptom. U Kairu živi više od 15 miliona stanovnika, a kiša padne jednom ili dva puta godišnje. Zamislite kako je živjeti u gradu sa toliko stanovnika, gdje se ne peru ulice zbog nedostatka vode, a cijena jednog litra flaširane vode poznatog evropskog brenda Evian u prodavnicama iznosi više od 2 eura”, ističe Samardžić.

“Veliki potencijal sa kvalitetnim podzemnim vodama i odgovorno upravljanje može u budućnosti da bude ozbiljan izvor prihoda za države Balkana, flaširanje, balneologija (nauka koja proučava metode liječenja uz pomoć prirodnih mineralnih voda i muljeva-peloida), rekreacija i mnogi drugi načini”, procjenjuje Sorajić.

Cijeniti i čuvati vode

Ono što možemo, u današnjim okolnostima poduzimati, kada su nam dostupni različiti pretpristupni EU fondovi, na planu privlačenja investitora, jeste promovisanje naših vodnih potencijala kroz različite projekte, medije, svjetske časopise i slično.

“Federalni zavod za geologiju Sarajevo je u proteklih pet godina učinio dosta na tom planu, a naročito bih istakla međunarodni projekat DARLINGe, kroz koji smo, zajedno sa Republičkim geološkim zavodom Zvornik obradili vode više temperature od 30 stepeni Celzija u BiH dijelu Panonskog basena (sjeverni dio Bosne). Podatke o geotermalnim potencijalima ovog područja predstavili smo javnosti  i potencijalnim investitorima kroz javno dostupni web portal www.darlinge.eu”, ukazuje Samardžić.

Samardžić takođe napominje da je potrebno shvatiti vrijednost vode i da voda nije samo bitna za biološko održanje živog svijeta, što mi uzimamo “zdravo za gotovo” i manje važno, već da voda znači i novac. U BiH svakako imamo izuzetno kvalitetnih i raznovrsnih podzemnih voda, pogodnih za različite vrste korištenja, a njihovim većim korištenjem možemo doprinijeti razvoju države i poboljšanju uslova življenja. Takvo razmišljanje bi dovelo do toga da više cijenimo i čuvamo vode, kao i da se više zalažemo za njihov plasman na domaće i strano tržište. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Mještani šest sela oko Kruševca (Srbija) već godinama su bez pitke vode. Dotrajale cijevi s jedne, ali i nejasne nadležnosti s druge strane, dovele su do toga da se oko 6.000 seljana, usprkos obraćanjima svima od mjesne zajednice do predsjednika države, i danas vodom opskrbljuje iz cisterni i dućana.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO