Sajam knjige koji nije spreman sličiti trgovini na veliko

Sa(n)jam knjige u Istri mjesto je gdje se čitaoci susreću sa autorima (Ustupljeno Al Jazeeri)
Sa(n)jam knjige u Istri mjesto je gdje se čitaoci susreću sa autorima (Ustupljeno Al Jazeeri)

Još od srednjeg vijeka sajmovi knjiga su mjesta gdje se poznata znanja svijeta kondenziraju a zatim raspršuju mnogobrojnim znatiželjnicima koji hodočaste takve manifestacije. U moderno vrijeme sajmovi knjiga proširili su svoje djelatnosti i duhovne obzore pretvarajući se u prostor na kojem sasvim slobodno cirkuliraju knjige, autori, ideje i zamisli. Na prostoru bivše Jugoslavije još u vrijeme komunizma kao najznačajniji, po obimu i društvenom uticaju, djelovao je sajam knjiga u Beogradu a pojavljivanje u jednom od njegovih programa smatrano je poslovnim prestižem koji vas je legitimirao kao izdavača, knjižara ili autora.

Ali, jedan obimom manji, ali sadržajima mnogo bogatiji sajam u posljednje dvije decenije nametnuo se kao najvažnije regionalno mjesto za promovisanje književnosti i knjiga, ali ne kao isključivo robno – poslovnih referenci nego kao umjetničkih proizvoda duha. Taj sajam smješten je u Puli i već godinama figurira kao najvažnije mjesto susreta slobodnomislećih intelektualaca regije.

Biti posvećen isključivo autorima, njegovati kulturu susreta između pisca i čitaoca i promovirati nove ideje bile su maksime sajma još od njegovog osnivanja. Direktorica San(j)am knjige u Istri sajma knjiga Magdalena Vodopija kaže da je misija sajma uvijek bila biti poseban i drugačiji, ali na jedan otvoren i moderan način, dakle način koji je razumljiv i prihvatljiv čitalačkom auditorijumu.

Štand na sajmu

Najvažniji su oni koji pišu i čitaju

„Sa(n)jam knjiga jeste, da tako kažem, i sajam knjiga. Imam, dakle, sve što imaju i drugi: prodaju, predstavljanja, razgovore sa autorima i autoricama, ali u ozračju u kojem se, prvo, drži do onih koji pišu i čitaju, zatim do svetosti knjige kao predmeta i umjetničkog djela, pa tek onda i o samoj prodaji. Važna nam je, itekako, prodaja, ali nismo zbog nje spremni sličiti trgovini na veliko u kojoj je vrijeme sezonskih sniženja. Taj respekt prema svemu što čini knjiški svijet, sjajan ambijent, domaćinska atmosfera i puno programa u prekrasnom, nama prilagođenom Domu hrvatskih branitelja su, uz zbilja sjajnu i brojnu publiku ono po čemu smo, vjerujem, specifični i drukčiji“.

Kada vas cijela regija prepozna kao najvažniji autorski sajam knjiga to mnogo znači. U „ovom dijelu svijeta autorice i autori nisu cijenjeni koliko bi trebali biti“ kaže Vodopija dodajući kako je jedan od zadataka sajma „ispravljanje nepravde“ koja se očigledno neprekidno nanosi autorima iz cijelog regiona.

„Naše službeno ime jeste Sajam knjiga i autora. Prozni tekst ili zbirku poezije u knjigu pretvaraju nakladnici, ali bijeli ekran u književnost pretvaraju autori i autorice. Oni, kao prvi u tom lancu stvaranja, u ovom dijelu svijeta i nisu cijenjeni koliko bi trebali biti. Mi, vjerujem, tu nepravdu ispravljamo. Jedan naš drag i čest gost je rekao da u Puli svakog prosinca osjeti kako, ipak, ima smisla pisati i objavljivati. Naša zadaća i ujedno misija jeste da se piscima i spisateljicama pruži pažnja kakvu zaslužuju, da ih se istakne kao one od kojih sve u književnosti počinje i bez koje nikakve književne industrije nema. Raduje nas želja autora i autorica da dođu u Pulu, njihova spremnost i otvorenost za suradnju, a žao nam je što ne možemo svima svake godine ispuniti tu želju. Drukčije rečeno, sajam smo autora i autorica jer slavimo njih i književnost koju stvaraju“.

Detalj sa sajma

Razgovori, debate, promocije

Sajam knjige u Puli svakako spada u red onih koji svoje postojanje baziraju na potrebi da se kreira atmosfera u kojoj će susreti pisaca i čitalaca biti „normalni i svakodnevni“ i u kojem je prodajni aspekt sajamskog okupljanja izdavača i pisaca u drugom planu. Razgovori i debate ono su što pulski sajam razlikuje od ostalih a jedna od aktivnosti za „približavanje knjige publici“ jeste i potpisivanje knjiga, kaže član programskog savjeta Sajma Andrea Matošević.

„Mislim da tu valja razlučiti između isključivo prodajnih sajmova, gdje je knjiga ponuđena kao objekt koji se razmjenjuje za novac i čija cijena varira u odnosu na godinu izdanja i želju nakladnika da određeni naslov rasproda — u odnosu mjesta na kojima se pisci sa čitateljima svakodnevno mogu susresti. Prvi svakako distribuiraju knjige, a s njima i književnost, dok drugi ipak stvaraju ambijent, ovojnicu, gotovo pa potpune uronjenosti u knjišku atmosferu – razgovori, debate, promocije, okrugli stolovi pa i potpisivanje knjiga, sastavni su dio približavanja knjige publici u svim njezinim žanrovskim ishodištima. Jer, osim samog pisanja koje je ionako gotovo pa intiman čin koji je izrazito rijetko kad otvoren za tuđe poglede, čitateljima se podastire cjelokupan proces autorskoga nastanka i obrazlaganja knjige, a stoga i – na tragu vašeg pitanja – distribuciju književnosti“.

Iako cijeli svijet hrli prema potpunoj digitalizaciji stvarnosti štampana knjiga još uvijek ima važno mjesto u emocija čitalaca. Baš zbog toga Matošević smatra da će „uvijek postojati mjesta – poput sajma u Puli – na kojima će knjiga biti prisutna uz svojeg autora“.

„Problematika hard copy ili štampanih knjiga i njihove distribucije nije samo pitanje sraza sa njihovom  digitalnom inačicom već prvenstveno i govornog područja, odnosno jezika i bazena potencijalnih čitatelja koji tu knjigu mogu uzeti u ruke. Naša su nacionalna knjižna tržišta vrlo uska i teško se međusobno otvaraju prema potencijalnim čitateljima u susjednim zemljama koji mogu čitati na našim jezicima. Ta zatvorenost je veliki rizik za knjigu i neiskorišteni potencijal međusobne razmjene. Digitalna knjiga uvijek je knjiga, sa svojim autorom, urednikom i procesom stvaranja – u tom smislu smatram da će uvijek postojati mjesta – poput sajma u Puli – na kojima će knjiga biti prisutna uz svojega autora, pa makar i u digitalnom obliku uz onaj odštampani. Prisjetimo se i audio-knjige, odgovora na ubrzan tempo života i manjak vremena za „čitanje očima“, a koja gotovo uopće nije polučila zabrinutost kao digitalna knjiga. Kao i e-knjiga, audio-knjige su odgovor na promijenjene uvjete života i rada kao i distribuciju slobodnoga vremena. Ono o čemu treba razmišljati i posvetiti pažnju je čitatelj; samo ako bude čitatelja bit će knjige u svim njezinim oblicima i žanrovima. Knjiga bez čitatelja muzejski je objekt, lišen upotrebe i vlastite prvobitne svrsishodnosti, stoga je svaki „čitateljski trening“ – uključujući onaj digitalni ili slušni – a koji generira daljnju žudnju za knjigom i znanjem izrazito dobrodošao“.

Detalj sa jednog od prošlogodišnjhi sajmova

   

Književnost slavenskih jezika

Upravo zbog čitalaca ovogodišnji sajam je specifičan po mnogo toga kaže Vodopija ističući da će u fokusu ovogodišnjeg programa biti „književnost slavenskih zemalja“.

„Malo toga nije: ovo je jubilarni, 25. Sajam, vraća nam se Orhan Pamuk, ovoga puta kao dobitnik Nobelove nagrade prije koje je, uz ostale, dobio i našu nagradu Kiklop. Imamo nove programe, posebice za mlade, nekim smo drugima napravili update, sa izložbenim programima smo krenuli cijeli mjesec dana prije službenog otvaranja, a pokrećemo, zajedno sa Forumom slavenskih kultura i Slavenski đardin – program koji će u fokusu imati kulturu i književnost slavenskih zemalja. Prva je Rusija o čijoj će književnosti – spremnoj da vodi dijalog sa prošlošću i bude kritična prema sadašnjosti – govoriti neki od najcjenjenijih autora i autorica ruskog jezika različitih generacija i poetika“.     

Jubilarni 25. „Sa(n)jam knjige u Istri“ sajam održat će se tradicionalno u Puli od 5. do 15. decembra. Ovogodišnji sajam otvaraju pisac Dragan Velikić i muzičarka Tamara Obrovac. Sajam će posjetiti gotovo tri stotine hrvatskih i gostiju iz drugih dijelova svijeta, a među njima će biti nobelovac Orhan Pamuk i italijanski filozof i pisac Claudio Magris.

Izvor: Al Jazeera    


Povezane

Beogradski sajam knjiga i ove godine svakodnevno posjećuju desetine hiljada osoba. Knjiga u štampanom izdanju ne gubi popularnost, ali izdavači se sve više okreću i novim tehnologijama, odnosno digitalnim izdanjima. Pojedine izdavačke kuće u Srbiji razvijaju vlastite aplikacije putem kojih nude elektronske knjige. Iako su sve popularnije, nema preciznih podataka o broju prodatih e-knjiga.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO