Gafovi i izjave političara koje su uzburkale 2019.

Godinu koja je prošla obilježile su brojne prirodne katastrofe – od požara u Amazoniji i poplava u Veneciji, do smrtonosnog zemljotresa u Albaniji.

Godinu će biti zapamćena i po smrtonosnim napadima po Bliskom istoku, napadima na džamije u Novom Zelendu i crkve i hotele u Šri Lanki…

Hiljade ljudi je u 2019. protestovalo ili još protestuje na ulicama Hong Konga, Iraka, Francuske, Irana, Indije…, tražeći manje represije a više pravde i radnih mjesta.

Macronova moždana smrt

Godina koja je prošla ostat će upamćena i po verbalnim ratovima svjetskih lidera, ali i njihovim gafovima u javnim istupima. Dok su neke izjave svjetskih čelnika zabrinule javnost, dajući naznake da bi se svijet narednih godina mogao kretati novim putevima krize i nestabilnosti, neke od njihovih izjava su nasmijale milione ljude širom svijeta.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji pretenduje za bude novi evropski vođa umjesto njemačke kancelarke Angele Markel, koja se povlači nakon 14 godina vladavine, zabrinuo je svjetsku javnost nakon što je uoči samita NATO-a u decembru u Londonu izjavio da je „NATO u stanju moždane smrti“.

Milioni ljudi širom zapada vjeruju kako je NATO – najveća vojna alijansa na svijetu – jedan od ključnih garanata kakvog-takvog mira i stabilnosti.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan francuskom predsjedniku je odgovorio da bi „Macron prvo trebao preispitati vlastitu moždanu smrt“.

Neočekivana je bila i izjava francuskog predsjednika da je “EU učinila kolektivnu pogrešku tako što je proglasila da je prijem u članstvo jedini odnos EU-a sa Zapadnim Balkanom”. Nova predsjednica Evropske komisije Von der Leyen je odgovorila da je “Macron otvorio Rusiji vrata Zapadnog Balkana”.

Macron je pometnju na Zapadnom Balkanu prošle godine unio i kada je, suprotno domaćim i međunarodnim izvještajima, poručio da je „BiH tempirana bomba tik uz Hrvatsku“, „koja se suočava sa problemom povratka džihadista”. Macron je tu izjavu dao u intervjuu za The Economist početkom novembra.

Trump ne vjeruje da je političar

Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu bila je dovoljna samo jedna izjava da ugrozio pregovore Washingtona i Pjongjanga o denuklearizaciji, kada je sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong-una nazvao “Čovjek reketa”, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a u London početkom decembra. To se nije svidjelo Pjongjanugu.

Premda lider svjetske sile kakva je SAD, Trump je napravio i nekoliko nenamjernih gafova koji su nasmijali svijetu. “Možete li vjerovati da sam ja političar? Ne mogu ni ja” – rekao je Trump na obraćanju u Green Bayu 27. Aprila 2019.

Nešto više od dva mjeseca kasnije, za Dan nezavisnosti SAD-a 4. jula, tokom govora o ratu koji je završio 120 godina prije nego što je poletio prvi avion u historiji, Trump je, ne proračunato rekao kako je američka vojska tih godina “stala na bedeme”, i “zauzela je aerodrome…“.

Američki predsjednik javnost je u 2019. nasmijao i kada je nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma sa Japanom čestitao rođendan premijeru Shinzu Abeu, njegovom golf prijatelju i bliskom savezniku. Ali, novinari su ubrzo primijetili da je Abeev rođendan 21. septembra, dok je 7. oktobra rođendan ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Netanyahu oživio Jeljcina

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu napravio je gaf kada je britanskog premijera Borisa Johnsona pogrešno oslovio sa Boris Jeljcin, što je ime bivšeg predsjednika Rusija, koji je umro 2007. godine.

“Vratio sam se iz vrlo ugodne posjete Londonu, gdje sam se susreo s premijerom Borisom Jeljcinom i američkim ministrom obrane”, rekao je Netanyahu početkom septembra prošle godine. Ministri iz Netanyahuovog kabineta odmah su se umiješali kako bi ispravili premijera, a Netanyahu se nasmijao i rekao da provjerava jesu li njegove kolege pažljive.

Riječi umjesto oružja na Zapadnom Balkanu

Skoro tri decenije nakon krvavih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, domaći političari i dalje postupcima i izjavama potiču etniče tenzije. S druge strane, neke od njihovih izjava ujedine građane u ocjeni da političari na Zapadnom Balkanu vrlo često govore prije nego razmisle, katkad otkrivajući vlastitu površnost i populizam.

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova te zemlje Ivica Dačić je 2. oktobra na otvaranju autoputa 9. januar u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, rekao da mu je nezgodno da dolazi u RS kao ministar vanjskih poslova Srbije, „jer je otvaranje autoputa 9. januara pitanje unutrašnjih poslova”, pitanje “unutar srpskog naroda”. Dačićevu izjava su osudili probosanski političari u BiH, ocjenjujući je kao nasrtaj na teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Vulin: Pravoslavac ne može biti terorista

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin pokrenuo je lavinu kritika prošle godine, nakon što je vrlo samouvjereno poručio da nije zabilježen slučaj da postoji organizovana teroristička pravoslavna grupa koja će uraditi nešto loše. Odgovarajući na primjedbu zastupnika u Skupštini Srbije Jahje Ferhatović jer se u tekstu Strategije nacionalne sigurnosti Srbije govori o islamskom radikalizmu, Vulin je 25. decembra rekao da ni jedan pravoslavac nije ušao u džamiju i digao se u vazduh vičući “za Boga i Isusa”.

Vulin je od ranije ostao upamćen po sličnim nacionalističkim izjavama.

Javnost ga pamti i po tome kada je rekao da je novac dobio od ženine tetke u Kanadi, nakon što nije mogao objasniti porijeklo 205.000 eura kojim je kupio stan u Beogradu.

Makedonski premijer Zoran Zaev nasmijao je javnost kada je, obraćajući se na Europa Forumu Wachau u junu, poručio: “Evropa treba da ostane najseksipilnija žena na svijetu“.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić iznenadio je svoje kolege kada je na oproštajnoj radnoj večeri za lidere zemalja zapadnog Balkana koju je organizirala odlazeća visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini 30. okotobra u Briselu predsjedniku Kosova Hashimu Thaciju šapnuo: “Hashime, Federica najviše voli s tobom da se ljubi”. Visoka predstavnica EU-a Mogherini nije komentarisala Vučićevu izjavu koju su prenijeli mediji.

Mektić: Dženaza za RS

Nakon što je državno Tužilaštvo BiH tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića pozvalo na razgovor zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, Mektić se zapitao da li u BiH postoji i neki drugi kriminalac. “Opet po ko zna koji put u zadnjih pet godina poziv na saslušanje u Tužilaštvo BiH… Pa je li iko drugi kriminalac u ovoj državi?, napisao je Mektić na Twitteru 20. decembra. Protivi njega je u međuvremenu podignuta optužnica, koju je on nazvao političkom osvetom zbog njegovih čestih kritika na rad pravosuđa u zemlji.

Na nediplomatski način Mektić je komentarisao i dokument Predsjedništva BiH “Program reformi u BiH” koji definiše odnos BiH i NATO-a. “Mile, evo ga dženaza za RS”, rekao je Mektić, aludirajući na jačanje državnih kapaciteta Bosne i Hercegovine u odnosu na ovlasti koje imaju entiteti u zemlji.

Nakon što je član Stranke demokratske akcije (SAD) Huso Ćesir nasrnuo na kamermana portala Žurnal Adija Kebu, predsjednik te partije Bakir Izetbegović stranačkog kolegu je pokušao opravdati na način da je Ćesirov fokus bila kamera a ne snimatelj: “Ustvari, on je napao kameru, nije dakle napao čovjeka…”, rekao je Izetbegović, koji je bio i član Predsjedništva BiH.

Kolinda pozvala glasače da podrže njenog protukandidata

Kada su u pitanju političari iz zemalja nekadašnje Jugoslavije, zbog nesmotrenih izjava u fokus medija je prošle godine najčešće dolazila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. „Sigurna sam da našim poginulima nije žao što su poginuli jer Hrvatska je tu“, poručila je hrvatska predsjednica sredinom decembra iz Vukovara sa završnog predizbornog skupa za novi predsjednički mandat.

Govoreći o nedostacima bivšeg komunističkog sistema u Jugoslaviji hrvatska predsjednica je za austrijski Kleine Zeitung prošle godine kao glavni argument protiv bivše zemlje navela kako nije imala mogućnost birati između više vrsta jogurta.

Kritikujući komunističku vlast Jugoslavije jednom drugom prilikom, hrvatska predsjednica je u Zagorju u septembru izjavila i to kao su tadašnje vlasti zabranjivale spominjati Hrvatsku, pa i branile pjevati pjesmu Došel bum doma sel si bum pod brajde, premda je pjesma nastala 1999. godine, kada Jugoslavije više nije bilo.

Kolinda Grabar-Kitarović nasmijala je javnost i kada je krajem godine tokom predizbornog skupa u Osijeku vrlo autoritativno rekla da je sa nekim državama dogovorila aranžman na način da Hrvati odu na obuku u te zemlje, a onda da se vrate u Hrvatsku i preko interneta zarađuju 8.000 eura, što bi bilo više nego dvostruko čak i za standard Danske, gdje je prosječna plaća u 2019. iznosila 3.270 eura, i smatra se najvećom prosječnom plaćom među 28. članica EU-a u prošloj godini. Prosječna plaća u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosila je 802 eura.

Hrvatska predsjednica se tokom prošle godine našla u vrlo neugodnoj situaciji i kada je poručila da je ustaški pozdrav „Za dom spremni”, zapravo stari hrvatski pozdrav, zbog čega se i sama poslije izvinjavala, tvrdeći da je tu informaciju dobila od savjetnika.

Predizbornu kampanju ali i staru godinu Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je završila na način da je glasače pozvala da u nedjelju, 5. januara, u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj na biralištima zaokruže broj 1, na kojem se nalazi njen protukandidat Zoran Milanović, dok je ona na drugoj poziciji.

Izvor: Al Jazeera