Studenti iz Hrvatske pomažu migrante

Studenti iz Zagreba već mjesecima prikupljaju odjeću za hiljade migranata sa Bliskog istoka, Azije i Sjeverne Afrike koji iscrpljeni u kampovima u Bosni i Hercegovini čekaju da pređu Hrvatsku granicu i dalje odu prema nekoj od zemalja zapadne Evrope u bolji život.

„Projekt je motiviran našim stavom da su ljudi iznad svega ljudi – nečiji roditelji, djeca, kolege, najbolji prijatelji…“, kaže za Al Jazeeru Hana Samaržija, potpredsjednica Studentskog zbora i članica “Zelene akcije”.

U humanitarnoj akciji radi zajedno sa drugim kolegama sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

„Naši donatori donosili su posve nove kabanice za djecu i odrasle, još uvijek umotane u izvorna pakiranja, izvrsno očuvane kapute i zimske jakne, nepromočive skafandere i izdržljivu dječju obuću. Prikupili smo i izvanredno očuvane i čiste prekrivače i deke“, kaže Samaržija.

Konkretan poticaj na pomoć migrantima i izbjeglicama u BiH došao je od pročelnice Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu profesorice Đurđice Čilić, jedne od najglasnijih kritičarki desničarskih politika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koje se protive i migracijama.

Humanitarna akcija profesorice Čilić i njenih studenata u suprotnosti je sa zvaničnom politikom koju prema migrantima provodi hrvatska Vlada.

BiH kao neuslovna čekaonica

Prema podacima sigurnosnih agencija Bosne i Hercegovine, kao i izvještajima UN-ove Međunarodne organizacije za migracije (IOM) od početka 2018. u BiH je ušlo blizu 50.000 migranata i izbjeglica, najviše iz Pakistana, Iraka, Afganistana, Sirije. 

Njihov cilj je ilegalno preći granicu između BiH i Hrvatske, koja je granica Evropske unije, a onda otići dalje prema zapadu. Najveći dio njih uspio je na toj opasnoj “Balkanskoj ruti”, dok njih oko 7.000 još uvijek boravi u nekoliko improviziranih migrantskih kampova u Bosni i Hercegovini, uglavnom na sjeveroistoku zemlje, nadajući se da će uspjeti, premda su svjesni da su njihovi ilegalni prelasci granica neizvjesni i rizični.

Jedan od migrantskih kampova, koji je proglašen najgorim te vrste na zapadnom Balkanu, šatorski kamp Vučjak kod Bihaća, bosanske vlasti su zatvorile prije nekoliko sedmica a blizu 700 migranata i izbjeglica iz njega je prebačeno u uslovnije prostorije kod Sarajeva.

Denis Gaščić, delegat Studentskog zbora i studentski pravobranitelj kaže da se prije nekoliko godina tokom prvog migrantskog vala o izbjeglicama puno pisalo, ali kako stvari s vremenom javnosti prestanu biti zanimljive, to se desilo i sa migrantima i izbjeglicama.

„Ljudi su stoga mogli pomisliti da izbjeglica gotovo više ni nema, da je problem riješen i da ih je, eventualno, s one strane granice, ostalo tek na desetke“, kaže Gaščić.

„Situacija na terenu ipak pokazuje drukčije. Bio je to jedan od razloga zašto smo, na početku ove akcije, organizirali i tribinu ‘Ljudi, a ne migranti’ kako bismo upozorili na probleme koje ljudi, koji su u međuvremenu postali gotovo nevidljivi, svakodnevno doživljavaju“.

Ljepša strana Hrvatske

Na pomoći migrantima u BiH uključila se i zagrebačka studentica Maja Osmančević, članica Studentskog zbora i aktivistica u inicijativi “Dobrodošli!” Ta je organizacija nedavno na granicu između BiH i Hrvatske postavila plakate sa kojima su se željeli izboriti za veća prava migranta i izbjeglica u Hrvatskoj.

Hrvatska se više puta do sada našla na meti kritika zbog prekomjerne upotrebe sile hrvatske policije prema ilegalnim migrantima i izbjeglicama koji iz BiH pokušavaju preko Hrvatske otići dalje na zapad. Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i pitanja državljanstva Evropske komisije Dimitris Avramopoulos upozorio je da je Brisel zabrinut zbog prijavljenih slučajeva nasilnog vraćanja i lošeg tretiranja migranata na granici Hrvatske s BiH.

„Zgrožene reportaže stranih medija o našim prijestupima protiv ljudskih prava nisu, nadamo se, diplomatska slika koju Hrvatska želi kultivirati“, kaže Samaržija.

„Tretman izbjeglica u Hrvatskoj i regiji, kao i nacionalni diskurs, koji se okreće ksenofobiji i demonizaciji migranata, potpuno slijep na hrvatsku povijest izbjeglištva i sadašnjost ekonomskih migracija, predstavlja punokrvnu humanitarnu krizu“, dodaje ona.

Prvi val prikupljanja pomoći hrvatskih studenata migrantima u BiH završio je s oko 500 prikupljenih komada odjeće, stotinjak pari zimskih cipela i nekoliko prekrivača.

Reakcije su pretežno prekrasne, kaže Samaržija, dodajući da se raduje da će nastaviti prikupljati toplu odjeću za nadolazeće zimske mjesece.

Izvor: Al Jazeera