Izvor Svetinja – spoj mistike i legendi

Krajiški drevni grad Bužim nije poznat samo po junaštvu, historiji i bogatom kulturnom naslijeđu, već i po bogatim darovima prirode.

Jedno od najvrijednijih prirodnih bogatstva grada Bužima je čudesni izvor Svetinja koje se nalazi u predjelu Dobrog Sela oko 12 kilometara udaljenog od grada.

Mjesto u kom se nalazi izvor dobilo je naziv “dobro” jer obiluje prirodnim dobrima u čijem ambijentu čovjek živi kvalitetno.

Mistika, legende i vjerovanja

Izvor je dobio ime “Svetinja” jer se za njega veže jedna legenda koja je toliko snažna da tjera ljude iz različitih krajeva zemlje i regiona da se svake godine početkom maja, okupe na ovom mjestu kako bi se napili mubareć (svete) vode i tako izliječili bolest ili osnažili dušu i tijelo.

“Tačno u podne, dok ezani pozivaju bogobojazne na sedždu, voda Svetinje naglo poteče i obrušava se niz sedranu stijenu čineći prekrasan slap sjedinujući se sa vertikalnim svjetlosnim snopovima u čarobnom zelenom prizoru. Ovo je posebno mjesto za molitvu i očitovanje Božije Jedinosti. Voda postepeno i nakon izvjesnog vremena, taman toliko koliko traje jedna molitva, presahnjuje i dolinom zavlada mir, a u zraku se već osjeti napetost isčekivanja novog dolaska vode”, u pjesničkom stilu objašnja Sead Emrić, bužimski umjetnik i historičar.

Dodaje kako se u narodu davno pričalo da je na ovom mjestu neki tajanstveni šejh od hrastovih talpi sa Ćorkovače (brdo iznad Bužima op.a.) sagradio tekiju i da je ona za nedugo zapaljena u Latasovoj odmazdi.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Zbunjeni ašici nisu znali zbog kakve krivice je umorena ova duhovna praksa slavljenja vode i svjetlosti.

“Ali ona je i dalje ostala božiji znak, ovu vodu i ovu svjetlost niko sem Njega ne može zaustaviti, tako da Svetinja i dalje nastavlja svoja ritmička kruženja sve do kraja vremena. Veliki znalci su tvrdili da je njena voda ljekovita, valjda za sve bolesti, a posebno onu bolest kada insan ne može da osjeti i doživi svjetlost”, priča Emrić.

Legende dalje govore da je slijepa djevojka progledala nakon uzimanja abdesta na izvoru Svetinje.

Druga legenda kaže da vilinski konjici nadlijetaju vrbove krošnje tražeći da se sjedine sa svjetlom i vodom, dok u stranama pastiri sviraju sjetne melodije na rikaljkama napravljenim od johove kore.

“Ko ovdje malo bolje osluhne, može čuti tihi šapat tajanstvenog šejha iz prethodne legende: ‘Ja sam oblikom kaplja, ali sadržinom more…'”, inspiritivan je Emrić.

Neiskorišteni turistički potencijal

Od davnih ilirskih vremena dobri ljudi svih svjetonazora dolaze ovdje i u bardake zahvataju kapljice Svetinje radi berićeta i dobrog zdravlja svojih najdražih.

Iako je Svetinja preuređena u izletište Bužim još uvijek, u turističkom smislu, nije na najbolji način iskoristio ovaj prirodni resurs.

“Prvi korak je da se osnuje turistička zajednica općine Bužim, jer za sada Svetinjom su upravljali Komunalno preduzeće ili Mjesna zajednica Čava. Ni jedni ni drugi nisu imali viziju šta i kako dalje, godinama se ništa ne ulaže u izletište, postojeći kapaciteti propadaju kao što su bungalovi, pecare, i wc često nije u funkciji i sl. Kako je zemljište izvorišta u vlasništvu šumarije jedna od ideja ili riješenja bi mogla biti traženje ili dodjela općini ili nekom privatnom partneru na korištenje određeni broj godina, te ostvarivanje obostrane koristi”, smatra Amir Sijamhodžić, profesor historije i geografije u Bužimu.

Dodaje da bi se navedeno moglo realizirati kroz javno-privatno partnerstvo, jer Svetinja iziskuje određena finansijska ulaganja u sadržaje oko izvora koji jeste fenomen, ali ne i dovoljan da privuče i zadrži turiste.

“Izletište jeste odlično, ali ako nema sportskih terena u blizini, eventualno neke dječije igraone, ili ako barem u ljetnom dijelu sezone ne radi neki restoran da se može popiti piće i jesti, nije realno da sama mističnost oko isticanja vode može privući veće mase turista”, kaže Sijamhodžić.

Ističe da Svetinja jeste fenomen, a njena okolina odlična kao izletište i spomenik priode sa čistom šumom, zrakom i izvorima, ali da joj nedostaje ozbljnijeg ulaganja i upravljanje od strane instuitucije, turstičke zajednice ili nekog privatnog partnera koji će biti spreman uložiti određena sredtsva koja bi pospješila kvalitet u raznovrsnost sadržaja kod svetinje kao i mnogih drugih tursitičkih potencijala i sadržaja na Unsko-sanskom kantonu.

“Očigledno da ne postoji vizija šta i kako dalje, a tek onda odsustvo finasijskih ulaganja. Garantujem da bi ta priča imala svoju ekonomsku opravdanost. To je spoj geografske nauke, ali i mistike i nadnaravnog u šta su ljudi skloni vjerovati. Dođe tu dosta ljudi ali se razočaraju siromaštvom sadržaja. Cilj bi trebao biti da se ljudi ponovo vrate i da, kad odu, i dalje lijepo pričaju o tome. A sve bi se moglo i malo medijski dodatno pospješiti kao što imamo u Međugorju. Naravno, ako će to značiti ekonomsku dobit”, zaključuje na kraju Sijamhodžić.

Izvor: Al Jazeera