Za preživljavanje nezavisnih medija potrebna je podrška građana

Za pet mjeseci više od 1.000 ljudi podržalo list 'Danas' (Reuters)
Za pet mjeseci više od 1.000 ljudi podržalo list 'Danas' (Reuters)

Kako bi izbjegli da popuste pod pritiskom vlasti i zadrže objektivnost i visoke novinarske standarde, uredništvo dnevnog lista Danas iz Beograda pozvalo je čitateljke i čitatelje da ih podrže redovnom kupovinom tog lista, ili uplatom donacija. Vjeruju kako je to dobar način da se objektivno novinarstvo lakše izbori sa izazovima. 

„Nije nepoznato i čudno da čitaoci finansiraju medije koje podržavaju, u svetu imamo primere The GuardianNew York TimesWashington Post…“, kaže urednik u Danasu Bojan Cvejić.

„Na našim prostorima ne postoji takva kultura plaćanja za medijski sadržaj, ali nije da je nemoguće sasvim. Primer je upravo list Danas u okviru kojeg smo od juna ove godine pokrenuli Klub čitalaca Danasa“.

Čitaoci tog lista se prijavljuje da im se svakog mjeseca skida sa računa 990 dinara (8,5 eura) u znak podrške redakciji, a zauzvrat dobijaju člansku karticu kluba sa kojom mogu da ostvare popuste i sutrašnje novine u PDF formatu svake večeri na e-mail adresu.

Za pet mjeseci više od 1.000 ljudi iz Srbije je uplatilo neku vrstu članarine u okviru Danasove kampanje, sa čime je uredništvo zadovoljno.

„Nije da od toga može da se finansira čitava redakcija Danasa, ali pokriva polovinu troškova našeg portala“, kaže Cvejić.

Poražavajući podaci Reportera bez granica

Reporteri bez granica zabilježili su pogoršanje slobode medija na zapadnom Balkanu. Prema izvještaju te organizacije, objavljen u aprilu, Srbija je pala za 14 pozicija i nalazi se na 90. mjestu na ljestvici slobode medija. Kao primjer ugroženosti medija u toj zemlji Reporteri bez granica navode kako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neke novinare naziva „lažljivcima” ili „stranim špijunima”, a režimski mediji sprovode ciljane kampanje protiv kolegica i kolega.

U istom izvještaju je navedeno kako je u Crnoj Gori, koja je sa 103. pala na 104. mjesto na ljestvici slobode medija, vlastima trebalo devet mjeseci da uhapse osumnjičene za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. 

Bosna i Hercegovina je sa 62. mjesta nazadovala na 63. poziciju.

Tokom konferencije „Dani medija – Evropska Unija Zapadni Balkan“, koja je održana u Podgorici u septembru poručeno je kako uspostavljanje slobode medija i izražavanja u zemljama zapadnog Balkana treba da predstavlja jedan od najvažnijih uslova za pristupanje Evropskoj Uniji, te da će vlade morati uložiti dodatne napore u ovu oblast žele li zemlje uvesti u Uniju, onako kako obećavaju svojim biračima.

Cvejić kaže da nezavisnih medija u Srbiji nema mnogo, „mogu na prstima da se izbroje“, što je, prema njegovom mišljenju „dovoljan pokazatelj ugroženosti“ medija“ u toj zemlji.

„I tih nekoliko su svakodnevno na udaru javnih kritika predsednika države i predstavnika vladajuće koalicije“, ocjenjuje Cvejić, dodajući da to „za posledicu ima da se u javnosti stvara slika da smo mi neki državni neprijatelji.“ Cvejić navodi da takav pritisak indirektno utiče i na oglašivače, pa mnoge velike državne ali i privatne kompanije ne žele da se oglašavaju u nezavisnim medijima, „verovatno iz straha da se ne zamere državi“.

„A svi mediji se finansiraju i opstaju najviše od oglašavanja“.

‘Mediji su korektori vlasti’

Novinar Goran Borković, koji je u Hrvatskoj, članici Evropske unije, među prvima eksperimentisao oslanjajući se na čitatelje poput Danasa, kaže da to može biti privremeno ali nikako trajno rješenje u borbi za slobodu medija.

„Nezavisni mediji u Hrvatskoj ne mogu živjeti od svojih čitaoca. I tu bi trebalo staviti točku na ovu izjavu, jer se malo što pametno dalje može reći“, kaže Borković.

„Od čitaoca ne mogu ili teško žive i komercijalni koji guraju rado čitan – odnosno gledan – sadržaj, kamo li nezavisni čija je uloga upravo ta da dižu živce i vlasti i njima u sustav povezanim medijima i firmama“.

Forum.tm, čiji je Borković član, pojavio se kao prvi utjecajan medij koji je u Hrvatskoj pokrenuo takozvanu crowdfunding kampanju (grupno finansiranje), tražeći pomoć onih koji ga čitaju.

Forum.tm je, kao medij u vlasništvu onih koji ga pišu, bio suočen s etiketama poput onih da smo društveni paraziti, neprijatelji Hrvatske, srbokomunisti i slično koje nisu stizale samo odozdo, nego i od neoustaškog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića čiji je prvi potez bio taj da nam prekine ionako nejako financiranje preko pretplate na javni radiotelevizijski servis. Odaziv ljudi je bio neviđen i mi smo na dan pokretanja te kampanje postali vijest bez da smo ijednu kolegicu ili kolegu uopće stigli tražiti uslugu da objave da ‘tamo neki mali nešto traže’. Morali smo se podijeliti tko je zadužen za štampu, tko za TV, tko za radio, tko za tribine. Ali, kako smo svi skupa tada imali oko tri stoljeća u novinarstvu, znali smo koliko traje vijest. Dobili smo dvostruko više od traženog, zahvalili svima i najavili da ih pare na taj način više nećemo tražiti“, kaže Borković.

„Premda jesmo još jednom tražili pomoć. Kad nam je sud izdao kaznu od 30.000 kuna (oko 4.000 eura) zbog neodazivanja na sporove za koje nismo znali da uopće postoje. Opet smo skupili novac u tren. I opet rekli – nikad više! Nadam se da će to biti zadnje. Skoro pa da bi se u Titu zakleo. Premda je sretan svatko tko ima takve čitateljke i čitatelje, to ovdje nije rješenje. Bolje dostojanstveno umrijet, nego stalno plakat“.

Bez slobodnih medija nema ni demokratije

Bez nezavisnog novinarstva nikako ne može govoriti o demokratskom društvu, kaže Cvejić, „jer uloga medija je da budu kontrolor i korektor svake vlasti“.

Ocjenjuje da „ako nema kontrole, ako se javno ne vidi šta dobro funkcioniše, šta ne, onda nema ni demokratskog društva“.

Cvejić vjeruje da u Srbiji većina građana još uvijek nije svjesna značaja medija u društvu. Tu tezu crpi iz činjenice da se građani u Srbiji bune jer moraju da plaćaju taksu za javni servis. On kaže da je većina građana medijski nepismena i zato ne shvata ulogu javnog servisa, na prvom mjestu, a onda ni ulogu drugih medija.

Nezadovoljan je i sa činjenicom da ljudi u Srbiji čitaju olako i vjeruju „provladinim tabloidima šta god da oni napišu“.

Objašnjavajući zbog čega je oslanjanje na čitatelje sjajan jednokratan efekt, “ali niti smije niti može biti rješenje“ za funkcionisanje medija, Borković kaže da ljude uvijek može animirati tužna pojedinačna sudbina, ali novinarstvo samo u određenom kontekstu.

„Ovdje su stvorena takva društva u kojima se termini poput solidarnosti ili doniranja u širem društvenom kontekstu shvaćaju kao slabost ili čak kao problem ako ste – kao što smo mi – aktivni u obrani ljudskih i manjinskih prava”, kaže on.

„Rješenje je javni novac koji i služi tome da ljudi imaju javne medije, a ne za ovo što mi imamo u Hrvatskoj gdje je upravo suprug glavne urednice informativnog programa HTV-a postao šef tajne službe glavnog grada. O čemu mi uopće pričamo?“, kaže Borković.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Brojne su osude fizičkog napada na novinarsku ekipu televizije N1 i zabranu snimanja ekipi Federalne televizije u Višegradu na skupu sljedbenika Ravnogorskog pokreta u tom gradu na istoku Bosne i Hercegovine.Udruženje BH novinari neće stati samo na osudama.Podići će niz kaznenih prijava.    

Više iz rubrike TEME
POPULARNO