Na BiH prolazi ili propada projekt Evropske unije

Još su dva tjedna preostala do formalnog hrvatskog preuzimanja predsjedanja Europskom unijom. Pobjedom konzervativaca Borisa Johnsona na izborima u Velikoj Britaniji zahuktava se izlazak Britanije iz EU-a, na dnevnom redu je i pitanje proračuna EU-a, ali i proširenja, odnosno francuskog blokiranja početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, za što su najviši hrvatski dužnosnici najavili pojačan angažman, pogotovo budući da se u svibnju u Hrvatskoj  odvija summit o Zapadnom Balkanu.

Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski diplomat Damir Grubiša kaže da će se Hrvatska morati suočiti s neriješenim pitanjima Brexita.

‘Mlaka’ reagiranja Zagreba

“Treba odrediti posebne odnose s Velikom Britanijom i riješiti to na zadovoljenje svih preostalih 27 članica. Druga velika tema s kojom će se suočiti EU, bez obzira na to što je propao dogovor o klimatskim mjerama za sprječavanje klimatske degradacije Zemlje, to će biti jedan od glavnih problema koji će se vrtjeti u ovom šestomjesečnom periodu”, kaže Grubiša.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tu je, navodi, i problem financiranja sa članicama koje će tražiti da se na njih primijeni poseban popust u odnosu na davanja te migrantska kriza.

Je li se Hrvatska dobro pripremila i koji su joj kapaciteti, tek će se, navodi, vidjeti – službeni Zagreb se, kaže, ‘mlako’ odnosio prema zemljama liberalne demokracije, kao i prema proširenju zalažući se samo za S. Makedoniju i Albaniju, ne uzimajući u obzir da je stabilizacija BiH na europskim načelima najvažnije pitanje ne samo za jugoistočnu Europu, nego cijelu EU.

“Na primjeru BiH propada ili prolazi taj utopijski projekt EU-a. I na pitanjima granica – Piranski zaljev je jedan od tipičnih primjera kada Hrvatska inzistira da se to riješi bilateralno, Slovenija inzistira da se to riješi pravnim putem arbitražom i onda sudom EU-a, a EU, čiji je glavni moto bio ukidanje granica, ne zauzima oko toga nikakav stav i smatra da je to pitanje koje trebaju riješiti Slovenija i Hrvatska. Ne, to je pitanje koje mora riješiti cijela EU jer je EU proglasila da se brišu granice unutar cijele Europe. Ako se granice ne mogu brisati na tako banalnim primjerima kao što je mali zaljev u okviru EU-a, onda i ne prolazi politika EU-a ka brisanju i prevazilaženju granica”.

Konflikti i linija manjeg otpora

Kada je u pitanju važnost summita o Zapadnom Balkanu, Hrvatska, ističe, mora privlačiti saveznike na svoju stranu.

“To znači suočiti se i ući u konflikt i s većim zemljama članicama EU-a, u ovom slučaju u prvom redu s Francuskom i Njemačkom. A čini mi se da tu bi Hrvatska htjela ići linijom manjeg otpora i ne ulaziti u konflikt, pod time se misli na verbalni, politički konflikt, s tim zemljama i nosiocima ideja koje dovode do suprotnog procesa od integracije”, zaključuje Grubiša.

Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno javno pravo, ističe izazove Brexita i financijskog okvira.

Grubiša: Spriječiti nametanje Macronova mišljenja

U pitanju su, kaže Grubiša, i regionalni problemi jugoistočne Europe, odnosno Zapadnog Balkana – Hrvatska, kaže, mora spriječiti da se mišljenje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nametne svima.

“Bez daljnjeg proširenja EU se zatvara u svoje granice i počinje naglo propadati i reterirati te se onda javljaju one zemlje koje, poput Velike Britanije, pretendiraju da se udalje od zajedničkih temelja europske politike. Najvažnije je proširenje na Zapadni Balkan, ne samo proširenje na Albaniju i S. Makedoniju, nego u prvom redu na BiH, koje mi se čini da je glavni problem europske politike, i naravno i na Srbiju i Crnu Goru. To je osnovna dimenzija s kojom će se suočavati Hrvatska”.

Među problemima je i pitanje hrvatskog ulaska u schengenski prostor te stav prema suverenističkim zemljama, uglavnom članicama Višegradske skupine, koje bi htjele da se na njih ne primjenjuju neki od temeljnih principa na kojima je zasnovana EU, a to je poštivanje ljudskih prava i funkcioniranje njihovog političkog sustava koji se, kaže, sve više razvija u smjeru iliberalne, odnosno neliberalne demokracije.

“U kojem će to smjeru ići nije lako predvidjeti s obzirom na turbulencije koje se zbivaju u svijetu i s obzirom na to da vlada jedan globalni kaos koji su započele i liberalne demokracije s jedne strane i teroristički napadi u drugim dijelovima svijeta i naravno američka politika na globalnom planu. To su sve faktori nestabilnosti u kojima će se EU morati odrediti, a tu će ulogu morati na sebe preuzeti i hrvatsko predsjedništvo”.

Nakon izbora u Britaniji, kaže, čini se da će vrlo brzo sve biti spremno za izlazak te zemlje iz EU-a do 31. siječnja. Tada, ističe, kreće izazovnija faza Brexita, koja bi trebala završiti do kraja iduće godine.

“Kada se počinje pregovarati o trgovini, ribarstvu, agraru i cijelom nizu međusobnih odnosa između EU i Velike Britanije možemo očekivati kako neće sve države članice EU imati u svakom pojedinom pitanju jedinstveni stav te da će biti značajno teže usuglasiti prvo EU službeni stav, a onda i samim tim pregovaranje s Velikom Britanijom po određenim pitanjima”, navodi Bandov.

Hrvatska će, kaže, koordinirati stavove članica i pokušati naći prihvatljiva rješenja za sve zainteresirane u EU-u po svakom pitanju, koja bi mogla biti prihvatljiva i Britaniji, za što, ističe, treba mnogo diplomatskog znanja i pregovaračkih vještina.

Žrtve unutrašnjih izazova EU-a i članica

“Što se tiče financijskog okvira, sada je već jasno kako države EU možemo podijeliti prvenstveno na neto uplatiteljice, one koje u proračun više uplaćuju nego iz njega dobiju, te neto primateljice, one koje dobiju više iz proračuna EU, nego što uplate u njega. To je koncept, koji je do sada postojao, a određeni krug država zagovara izmjene tog principa i treba će dosta pregovaračkih vještina kako bi na kraju sve države EU bile zadovoljne s financijskim okvirom za naredno proračunsko razdoblje 2021-2027. Hrvatska će, iako je neto primateljica, tijekom pregovora imati ulogu koordinatora dogovora oko financijskog okvira te će se smatrati uspjehom ako se uspije barem postići okvirni dogovor”.

Kada je u pitanju proširenje, zemlje jugoistočne Europe su, navodi, žrtve niza unutarnjih izazova EU-a – od zaokupljenosti Brexitom, migrantskom krizom, eurozonom i unutarnjim izazovima pojedinih članica.

No, zagovaratelji proširenja, među kojima je i Hrvatska, ipak nemeću to pitanje – summit o Zapadnom Balkanu jedna od takvih inicijativa i vjeruje da će to biti snažan signal državama jugoistočne Europe.

“Sumnjam kako će se spominjati bilo koji konkretni datum o ulasku u EU jer zapravo niti jedna država nije došla do te razine pregovora, ali bi već i pokretanje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bio vrlo jasan pozitivan signal. O konkretnim okvirima, datumima početka pregovora s tim državama, će se vjerojatno moći detaljnije razgovarati nakon održavanja lokalnih izbora u Francuskoj, planiranih u ožujku 2020.”, zaključuje Bandov.

Mehanizam protiv destabilizacije

Željko Trkanjec, glavni urednik portala Euroactiv.hr, navodi da Hrvatska sebe želi vidjeti u poziciji zemlje koja će osigurati europsku perspektivu Zapadnom Balkanu – u ovom trenutku primarno S. Makedoniji i Albaniji, iako se, ističe, situacija s Albanijom komplicira i sve je očitije da će se pitanje te dvije zemlje razdvojiti.

“Ključno je kako će se reagirati na francuski prijedlog reforme proširenja EU-a, gdje bi Hrvatska kao predsjedavajuća također trebala dati svoj doprinos, dakle hoće li se sustav proširenja mijenjati. Ono što je u ovom trenutku potpuno jasno je to da proširenja tijekom ove Komisije neće biti, ali mora se pronaći mehanizam kojim će se zemljama Zapadnog Balkana, primarno onima koje su pod prijetnjom destabilizacije, a to su i S. Makedonija i Albanija, a u velikoj mjeri i BiH, dati jasan signal da je put prema EU trasiran, ali on ovisi o njihovom ispunjenju obveza”, navodi Trkanjec.

Slobodan novac – prošlost

Problem je, ističe Trkanjec, i pitanje redefiniranja budućnosti obrane, gdje su prisutne dvije inicijative – ona Europske komisije i Francuske, koje obje idu u smjeru toga da EU postane obrambeno samoodrživa.

Pitanje proračuna EU-a, navodi, najteži je zadatak, koji mora biti definiran do kraja iduće godine. Ukoliko ne uspije Hrvatska, kaže, trebala bi Njemačka, koja predsjedava u drugoj polovici godine – predviđa se veliko smanjenje sredstava za poljoprivrednu politiku, što dovodi do ozbiljnih sukoba među članicama.

Drugi segment je kohezijska politika, čiji je cilj da sve regije unutar Europe budu jednake, a sada su razlike velike između najsiromašnijih i najbogatijih.

“Tu se razvijaju neki novi modeli, posebno unutar Europske investicijske banke, u kojima bi kamate bile između jedan i dva posto, dakle gotovo nikakve, ali bi zemlje bile prisiljene taj novac vraćati. I to je ključni problem – zemlje platiteljice, poput Njemačke, Nizozemske i Austrije, čvrsto stoje iza te teze da je vrijeme slobodnog novca iz europskih fondova prošlost”.

Hrvatska je, kaže, iznimno zainteresirana da se proces nastavi, ali trebat će pronaći balans između zahtjeva Francuske i zemalja prvenstveno Višegradske skupine te Slovenije i Hrvatske, koje su zainteresirane da Zapadni Balkan postane dijelom EU-a.

“To je neka primarna točka kojom će se Hrvatska baviti, zato će i zagrebački summit biti posvećen primarno toj temi”.

Kada je u pitanju spremnost Hrvatske, službeni Zagreb se, smatra, pripremio dobro – ‘školovano’ je blizu 300 ljudi iz javne uprave za upravljanje procesima, a što se se tiče Zapadnog Balkana većina u EU-u je za pozitivni signal.

Sastanak Plenkovića i Macrona

“Mislim da će sastanak premijera [Andreja] Plenkovića i predsjednika Macrona u tom smjeru biti izuzetno važan, on je najavljen vrlo skoro i tu će se zapravo zacrtati neka politička platforma koja će biti usvojena na summitu u Zagrebu koja bi značila pomak, promjenu u procesu proširenja. Mislim da bi tu Hrvatska mogla ostaviti ključni trag”.

Brexit, pak, dolazi relativno neočekivano jer je Hrvatska očekivala da će to biti riješeno ranije, a po tom pitanju je, navodi, najvažnije što Hrvatska zajedno s Michelom Barnierom, pregovaračem Europske komisije, mora početi pregovore s Britanijom o budućim trgovinskim odnosima.

“Boris Johnson je najavio da on neće prihvatiti standarde EU-a, što znači da bismo se mogli naći u situaciji da Hrvatska kao predsjedavajuća mora biti ta koja će Britaniji, zajedno s Barnierom, reći: U tim varijantama mi ne možemo prihvatiti sporazum o slobodnoj trgovini jer si ne možemo dozvoliti da preko Velike Britanije na hrvatsko tržište dolazi roba koja ne odgovara standardima EU-a”, zaključuje Trkanjec.

Izvor: Al Jazeera