Ko je osvojio simpatije, a ko preoteo glasove?

Od pitanja koja jesu u nadležnosti predsjednika Republike Hrvatske, kao što su vanjska politika, uključujući politiku prema zemljama regije, poput Srbije ili Bosne i Hercegovine, obrana te tvrdnja aktualne predsjednice i kandidatkinje za drugi mandat na Pantovčaku – Kolinde Grabar-Kitarović – o korupciji u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA), pa sve do bivše Jugoslavije, Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana bile su teme sučeljavanja hrvatskih kandidata za predsjedničke izbore, koji se održavaju u nedjelju.

U utrku za predsjednika Hrvatske kreće 11 kandidata, koji su se u utorak navečer sučelili na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) – Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dejan Kovač, Katarina Peović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.

Grabar-Kitarović bolja nego u samostalnim nastupima

Pravog pobjednika TV debate, u smislu da je apsolutno dominirao, kažu stručni sugovornici Al Jazeere, nema – postoje relativni pobjednici, uključujući neke od “autsajdera”, poput Darija Juričana i Katarine Peović, a koji su dobili priliku “ukrasti” koji glas ili postotak glavnim favoritima izbora, a to su Kolinda Grabar-Kitarović, bivši premijer iz redova Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović i glazbenik Miroslav Škoro.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Politički analitičar Ivica Relković ističe da su hrvatski građani prvi put imali priliku vidjeti u sučeljavanju sve kandidate za predsjednika RH, odnosno da su svi odjednom dobili šansu reći što imaju, no pitanje je kome je što u svemu tome išlo u korist.

“Meni se čini da je upravo taj raster kandidata onaj koji može najviše glasova uzeti Zoranu Milanoviću, nebitno kako se tko ponašao na samom sučeljavanju. Kolinda Grabar-Kitarović nije imala na sučeljavanju nekoga tko bi joj oduzimao njezine glasove, čak i kad se konfrontira, čak i ako ćemo sada dva-tri dana čitati, očitala je Dalija Orešković lekciju Kolindi Grabar-Kitarović. Ukoliko Dalija Orešković raste, uzima li ona glasove Kolindi Grabar-Kitarović? Ne, uzima potencijalne glasove Zoranu Milanoviću”, upozorava Relković.

Od tri favorita, Kolinda Grabar-Kitarović – čiji je nedavni govor u Osijeku sadržajem i nastupom predsjednice izazvao kontroverze u javnosti – prošla je bolje nego u ranijim samostalnim nastupima i glasove, smatra, više neće gubiti, dok njezin ključni protukandidat Miroslav Škoro, kad je riječ o “desnim” glasovima, po njegovu mišljenju, nije pokazao liderski nastup.

Relković: Nezainteresirani Škoro

“On je zaista bio na trenutke nezainteresiran, indiferentan, kao da nije ušao u ovo sučeljavanje s ikakvom bitnom željom da u njemu pokuša dominirati. Po meni, prostora je imao, ali nije ga koristio. Da li se plašio da bi konfrontacijom s Kolindom Grabar-Kitarović nju učinio žrtvom ili nečim, nebitno, ali ne morate nekoga učiniti žrtvom nego sebe na neki način predstaviti kao mogućeg lidera.”

Sljedeća četiri dana, kaže, ne može se prognozirati u kojem će smjeru ići trendovi na desnici kad je riječ o to dvoje po anketama prilično izjednačenih kandidata.

S druge, lijeve strane političkog spektra, dolazi također s njima izjednačen Zoran Milanović – on, navodi, nema problem velikog izazivača na toj strani političkog spektra, ali ima problem kandidata koji mu u tom biračkom tijelu mogu uzeti pokoji postotak glasova.

“Solidno se držao, nije išao radikalizirati vlastite stavove, znao je da mora uzeti i dio biračkog tijela koji ne voli njegove tvrdoglave svađe, ali koliko god se dobro držao, i dalje ostaje pitanje je li Katarina Peović ‘zagrabila’ dva posto u to biračko tijelo, je li to i s više od dva posto napravio Dario Juričan.”

‘Pobjednici’ Milanović i Grabar-Kitarović

Bivši sudac Trgovačkog suda i “zvijezda” proljetnih izbora za Europski parlament, koji je na nijma i osvojio taj mandat, Mislav Kolakušić, nije poslao snažnu poruku – može, navodi, “ukrasti” jedan do dva posto birača Milanoviću ili Škori.

Od kandidata bez većih šansi, kaže, većina je možda nešto i dobila sučeljavanjem – primjerice, krajnje lijevo orijentirana Peović.

“Pri čemu mislim da se nepotrebno referirala na nešto što je vid prošlosti, a to je bivša Jugoslavija, pa joj je čak i Milanović tu kontrirao – možda se trebala, ako želi promicati nešto što je nazvala demokratski socijalizam, probati više referirati na nekakve zemlje koje izazivaju bolju asocijaciju. Ali, ponavljam, nisam siguran da ona neće u u jednom dijelu biračkog tijela koje ima staru simpatiju možda i dobiti glasove. Pri čemu sam na ove neke zemlje mislio na možda skandinavski model.”

Zaključak bi, ističe, mogao biti da su “pobjednici” sučeljavanja Grabar-Kitarović i Milanović, s time da Milanović ima problem s mogućom “krađom” glasova od Orešković, Peović i Juričana, koji je promijenio ime u Milan Bandić, a koji je svojim “trolanjem”, odnosno ironiziranjem cijele kampanje i političke elite, pa tako i sučeljavanja, inzistirajući na tomu da je njegov program vladavina korupcije, sinoć izazvao oduševljenje na društvenim mrežama.

‘Taktička greška HDZ-a’

Grabar-Kitarović i Milanović, navodi Relković, “utakmicu” su odigrali tako da ne izgube – aktualna predsjednica vjerojatno ništa neće izgubiti, a Milanović možda ništa neće dobiti, no hoće li nešto izgubiti više ne ovisi o njemu.

“Da se ovo sučeljavanje dogodilo prvog dana kampanje, Grabar-Kitarović možda ne bi ni ušla u toliki negativan trend jer ovo je očito bolji format nego kad sat vremena govori, pa je se snimi i u tih sat vremena kaže stvari koje bolje da nije rekla. Ovaj format izgleda da njoj više odgovara nego dugi monolozi pred vlastitom publikom. Da se išlo u sučeljavanje prvoga dana, vjerojatno bismo imali praćenje određenih kandidata kroz kampanju i to praćenje bi dodatno Milanoviću otežavalo posao, tako da je HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) taktički pogriješio što nije pristao na sučeljavanje još prošlog tjedna”, zaključuje Relković.

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta kaže kako se čini da je, za razliku od nastupa u Osijeku, Grabar-Kitarović poslušala svoje savjetnike.

Relković: SOA ‘minus’ za Grabar-Kitarović

Kao “minus” za Kolindu Grabar-Kitarović Relković ističe njezinu izjavu kako se godinama bori protiv korupcije u SOA-i. To je, ističe, jedno od tri pitanja kojima predsjednik suupravlja i postavlja se pitanje što je radila u petogodišnjem mandatu ako korupcija u SOA-i, ako je uopće doista ima, još postoji.

“Takav njezin intervent bio je jedan od onih koje smo pratili zadnjih dana, kada kaže nešto što se ne bi trebalo izreći, a ovakvu stvar ona može rješavati na drugi način, ne da se požali u zadnjim danima svog mandata nakon pet godina. Međutim, izgleda da ona zbog nekih drugih stvari ima fiksaciju odgovoriti na ovo i mene sada zanima kako će HDZ, počevši od [hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a] Andreja Plenkovića, ‘peglati’ ovo što je ona izrekla, jer to definitivno nije izrečeno niti može biti nešto što bi joj trebalo koristiti – dapače, ovo otvara upitnik nad time što o tako važnoj stvari predsjednica kaže na TV sučeljavanju, a da to nije pokrenuto kao postupci nad kojima ona ima ingerencije.”

“Uokvirena je, mirna, staložena, ne izlazi iz nekakvih velikih okvira, na napade odgovara mirno. Bocne, ali fino i dostojanstveno, što bi značilo da se vratila onome od prije pet godina – imala je pripremljene odgovore i zapravo ni na jedno pitanje nije odgovorila da mi svi koji smo to pratili ostanemo ‘o čemu se radi’ jer ono što se dogodilo u Osijeku jako teško smo mogli na neki razborit i normalan način demistificirati”, navodi Tanta.

Tanta: Peović nametala tempo 

Kad je riječ o Milanoviću, navodi da bi mu moglo ići u korist to što su se, kako kaže, preko njegovih “leđa” sučeljavali drugi, da je tu situaciju koristio te da bi mogao ispasti “pobjednik” u borbi Grabar-Kitarović i Škore bez svoje zasluge – iako je, napominje, o tomu rano govoriti.

Škoro je, smatra, u sučeljavanju bio posve nezamijećen, a pitanje je čemu to treba pripisati.

“Možda je to bila trema, nepripremljenost, reflektori, ali on je showman, snalazi se pred svjetlima i kamerama, tako da mislim da je ono pozivanje na druge debate u početku najviše pomoglo njemu što nije bilo tih debata.”

Kolakušić se, smatra, ističući da su ovo najvažniji izbori ikad, retorički nije pomaknuo od europarlamentarnih izbora, no ističe nastup Peović.

“Ona je došla pripremljena, točno je znala čime treba ‘ubosti’ Škoru, čime Grabar-Kitarović, što treba predbaciti Milanoviću i retorički je to postigla. To što je kasnije pričala pitanje je sadržaja i tako dalje, ali vidi se da je ona konkretno radila na tome i da je jako dobro cijelo vrijeme držala i zapravo nametala tempo.”

Više o prošlosti nego o budućnosti

Juričan bi, smatra, mogao osvojiti respektabilan broj glasova kao javnosti simpatičan “mocking candidate”, prvi pravi u Hrvatskoj, dok se Orešković pokazala kao dobar govornik.

No, s druge je strane, navodi, razočaran količinom kvalitetnih pitanja – ponovno se, kaže, previše govorilo o prošlosti umjesto o budućnosti.

U zaključku, kaže, nikoga od “velikih” kandidata ne bi proglasio pobjednikom sučeljavanja, ali smatra da je ono koristilo “malima”.

“Nitko u ovom trenutku nije izašao kao pobjednik, osim ‘malih’, koji su dobili mogućnost da u udarnom terminu državne televizije kažu što misle, tako da mislim da je ova debata koristila ‘manjima’ kao postavljanje pozicija za sljedeće, parlamentarne izbore”, zaključuje Tanta.

Izvor: Al Jazeera