Zračni prostor BiH: Deseci miliona otišli u nebo

Polovinom juna trebao bi biti uspostavljen saobraćaj prema Istanbulu i Beču (Me?unarodni aerodrom Sarajevo)
Polovinom juna trebao bi biti uspostavljen saobraćaj prema Istanbulu i Beču (Me?unarodni aerodrom Sarajevo)

Od 5. decembra 2019. godine, Bosna i Hercegovina će kontrolisati kompletno svoje nebo u međunarodnom zračnom prometu.

Konačno, jer, od 2014. godine, njegov gornji dio, tačnije, iznad visine od približno 10.000 metara nadmorske visine (32.500 stopa), kontrolisale su susjedne zemlje, zbog čega je novac od zračnog saobraćaja koji je, po svakoj logici, trebao završavati u Sarajevu, punio zagrebačke i beogradske kase.

No, u zemlji poput Bosne i Hercegovine, i to je „nešto“, jer do 2014. godine, bh. vlasti nisu imale kontrolu niti na „nižem“ dijelu svog zračnog prostora, već su i to od 1998. godine radile Srbija i Hrvatska.

Da li je BiH spremna zagospodariti svojim nebom?

Sto posto veći prihodi

Iz Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) tvrde da jeste, te nazivaju 5. decembar „povijesnim događajem za BiH i „zatvaranju iznimno važnog poglavlja u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH“.

Tim događajem će, kako tvrde, u potpunosti će biti realizirana  druga faza Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim prometom u Bosni i Hercegovini (ATM Strategija BiH).

Iz BHANSE tvrde da se, preuzimanjem odgovornosti pružanja usluga u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, u 2020. očekuje povećanje prihoda Agencije za oko 20 posto u odnosu na 2019., tačnije, za oko pet miliona eura.

„BHANSA-e u proteklih nekoliko godina konstantno ostvaruje povećanje prihoda. Planirani za 2020. godinu iznose oko 37 miliona eura, dok su u 2015. godini iznosili oko 18 miliona, što predstavlja povećanje od preko 100 posto za petogodišnji period“, navodi Davorin Primorac, direktor BHANSA-e.

Da bi BiH preuzela gornji dio svog nebo, bilo je neophodno načiniti nekoliko strateških koraka, a to su, između ostalog, bili pokretanje Centra oblasne kontrole leta u Banjoj Luci, formiranje Jedinice za upravljanje zračnim prostorom,  certificiranje za pružanje usluge u zračnoj plovidbi, usluge zrakoplovnog informisanja…, dok je u završnoj fazi realizacija projekta školovanja kontrolora zračnog prometa.

No, pitanje koje se samo po sebi nameće je zašto BiH tek sada počinje raditi ono što je trebala početi raditi u godinama nakon završetka ratnih dejstava u zemlji? To pitanje postavlja se već godinama.

‘Interesi vodili u Zagreb i Beograd’

„Sve to o čemu govorimo je zapravo postignuto u vrlo kratkom roku, jer je BHANSA osnovana zakonom iz 2009. godine, a nakon tranzicije entitetskih agencija je tek 1.siječnja 2014. preuzela odgovornost za pružanje usluga prilazne i aerodromske kontrole zračnog prometa s pripadajućim servisima, u kontroliranim zonama međunarodnih zračnih luka u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli, kaže Primorac, te dodaje:

Novi kontrolni toranj u Sarajevu

BHANSA, kaže Primorac, u narednom periodu planira niz kapitalnih ulaganja u infrastrukturne projekte kako bi, kako navodi, „omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi“.

„Tu posebno mislimo na izgradnju novog kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kao i investicije u naše objekte u Banja Luci, Tuzli i Mostaru. Uz infrastrukturne projekte nećemo zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja. Tako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i drugih, dali mogućnost da još sigurnije i efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao“, kaže on, pojašnjavajući da se radi o nabavci novih i modernizaciji postojećih radara, nadogradnji i modernizaciji sistema za obradu podataka i sistema govornih komunikacija, meteorološkoj opremi.

Osim toga, predviđena su ulaganja i u aerodrome u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, kao i u novu zgradu BHANSA-e u Mostaru.

„U studenom iste godine smo započeli pružanje usluga kontrole zračnog prometa s pripadajućim servisima u dijelu zračnog prostora Bosne i Hercegovine na visini do 10.000 metara iz Operativne jedinice Oblasne kontrole leta Sarajevo, a onda je uslijedio čitav niz tehnički, proceduralno i na druge načine zahtjevnih aktivnosti. Tako da smo zapravo sve uradili u rekordno kratkom roku“.

No, Omer Kulić, stručnak za avijaciju i nekadašnji prvi čovjek BHANSA-e, tvrdi da se cjelokupan proces preuzimanja kompletnog bh. neba mogao završiti mnogo ranije, no, da to nije bilo po volji različitih interesnih grupa, koje su novac svjesno usmjeravali u susjedne zemlje.

Odgovornost za to Kulić pripisuje Direkciji civilne avijacije Bosne i Hercegovine.

„Ona snosi najveći dio odgovornosti. Na njih su utjecali Zagreb i Beograd, kojima nije bilo u interesu da BiH preuzeme svoj zračni prostor. I danas za to uzimaju veliki novac“, kaže Kulić, koji tvrdi da je BiH svo to vrijeme imala podršku međunarodnih faktora, u prvom redu Eurocontrola.

„Dok sam ja bio u BHANSA-i, prema nama su se odnosili prijateljski. Govorili su nam da imamo njihovu maksimalnu podršku da preuzmemo nebo, no, da prije toga trebamo riješiti svoje unutrašnje probleme. Međutim, sve se to nepotrebno rasteglo, Prije pet godina smo preuzeli donje nebo, a tek sada preuzimamo gornje. Sloveniji je, primjera radi, trebala samo godina da završi sav proces, a Sjevernoj Makedoniji tri, a mi to ne možemo više od dvije decenije“, istakao je on.

Opstrukcije sa svih strana

Odgovor druge strane na Kulićeve tvrdnje nismo dobili, jer nas je Direkcija za civilnu avijaciju BiH, koju smo zamolili za izjave, preusmjerila na BHANSA-u, koja je, kako su rekli, „nadležna za sprovođenje aktivnosti na preuzimanju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom prostoru BiH“.

U narednom periodu BHANSA planira ulaganja u svoje novo sjedište

Odgovor na pitanje koliko je BiH novca do sada izgubila, teško da neko može imati precizan odgovor, no, Kulić procjenjuje da su u pitanju deseci miliona eura.

„Da budemo precizniji, BiH nije izgubila taj novac, jer nije niti pružala nikakvu uslugu da bi ih zaradila. To su činile Hrvatske i Srbija. Nismo bili sposobni za to, a opstrukcija je bilo sa svih strana. Moja je pretpostavka da se radi o desecima miliona eura“, dodao je Kulić.

S tim je, kako i sam kaže, gotovo, jer Srbija i Hrvatska, kako navodi, teško mogu zaustaviti proces iza kojeg stoji Eurocontrol, a prema kojem će u ponoć, nastupanjem 5. decembra, BiH potpuno zagospodariti svojim nebom.

‘BiH kreće novim putem’

Tada, kako navodi Primorac, BiH „kreće novim putem.“

„Realizacija preuzimanja kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine nipošto ne predstavlja kraj našeg puta nego, naprotiv, to je početak jednog novog vremena koje podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost koju smo mukotrpno gradili“, dodao je on, koji je za naredni korak naveo usklađenost s propisima Evropske unije i punu primjenu legislative poznate kao „Zajedničko evropsko nebo“ (Single European Sky), dok će poseban fokus biti na razvoju sigurnog i ekonomski isplativog zračnog prometa koji neće biti štetan po okoliš.

„Neki od ključnih planova za naredni period uključuju i razvoja Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe s ATC simulatorom u Mostaru s ciljem postizanja sposobnosti da sami školujemo kontrolore zračnog prometa, kako za naše potrebe, tako i za potrebe ostalih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi“, dodao je Primorac.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO