Grafika: ‘Mali Schengen’ i razmjena roba na Zapadnom Balkanu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama su 10. oktobra u Novom Sadu potpisali Deklaraciju o namjerama o uspostavljanju “malog Šengena” između te tri zemlje.

Kako je rečeno, cilj “malog Šengena” je omogućavanje protoka ljudi i robe kroz region bez velikih administrativnih procedura, za šta procjenjuju da će pospješiti i ekonomiju regiona, ali i stabilizirati političku situaciju.

“Nas trojica smo razgovarali i vrlo smo odlučni da guramo ono što je za naše građane dobro”, poručio je Vučić nakon sastanka sa Zaevom i Ramom na Ohridu u Makedoniji 10. novembra, na kojem su dogovorili četiri mjere koje treba provesti na početku inicijative “mali Schengen”.

Čelnici tri zemlje dogovorili su mjera za slobodu kretanja između ove tri zemlje kroz omogućavanje putovanja ličnom kartom te kretanje radne snage kroz priznavanje kvalifikacija i diploma.

Ideja naišla na neslaganje

Što se slobodnog protoka roba tiče, dogovoreno je uvođenje radnog vremena od 24 sata svih inspekcijskih službi te objedinjavanje i formiranje zajedničkog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja članica inicijative, po uzoru na zemlje članice Evropske unije.

Vučić, Zaev i Rama pozvali su i druge susjedne zemlje da im se pridruže: Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu.

Isa Mustafa, predsednik Demokratskog saveza Kosova (DSK), koji će, očekuje se, formirati buduću vladu Kosova, zajedno s Pokretom Samoopredeljenje, inicijativu o “malom Šengenu” uporedio je s novom Jugoslavijom, plus Albanija, a bez Hrvatske i Slovenije.

“Ovakvim sporazumom naš suverenitet predajemo susjednim zemljama, zato što Schengen (mali ili veliki) podrazumijeva jedinstvenu politiku država članica o slobodnom kretanju granice, bez kontrole…”, rekao je Mustafa.

I lider Samoopredeljenja Albin Kurti je prethodno izjavio da “mali Schengen” predstavlja angažiranja Srbije na stvaranju nove platforme za “veliku Srbiju” te dodao da se ne smije dopustiti “četvrta Jugoslavija”.

Čelnici Bosne i Hercegovine i Crne Gore izjavili su da podržavaju saradnju među zemljama regije, ali nisu donijeli konačan stav da li se će pridružiti inicijativi Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ta zemlja je prošle godine ostvarila ekonomsku dominaciju u regiji.

Srbija najveći izvoznik u regiji

Srbija je u 2018. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ostvarila uvoz u Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od 1.523.276.800 dolara, dok je za isti period iz Bosne i Hercegovine ostvarila uvoz od 684.322.900 dolara.

U Sjevernu Makedoniju Srbija je ostvarila izvoz od 740.975.600 dolara, dok je uvoz iz te zemlje u Srbiju iznosio 270.105.400 dolara.

Najveći nasrazmjer izvoza i uvoza Srbija je ostvarila s Crnom Gorom, gdje je u tu zemlju izvezla roba za 905.305.700, a iz nje uvezla svega 71.305.500 dolara.

Srbija je u Albaniju izvezla roba za 159.471.200, a iz te zemlje uvezla 52.716.000 dolara.

Za sada ne postoje projekcije koje bi pokazale da li bi Srbija kroz “mali Schengen” dodatno pojačala ekonomsku dominaciju u odnosu na susjedne zemlje, ili bi “mali Scengen” osnažio ekonomiju cijelog regije.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO