Ima li rješenja za hronični vanjskotrgovački deficit BiH

Smanjenjem uvoza, novac bi ostajao u BiH i posljedično doveo do povećanja doprinosa (Al Jazeera)
Smanjenjem uvoza, novac bi ostajao u BiH i posljedično doveo do povećanja doprinosa (Al Jazeera)

Vanjskotrgovinski robni deficit Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci ove godine je iznosio tri milijarde eura, uz povećanje uvoza i smanjenja izvoza u odnosu na isti period 2018. Za zemlju koja “muku muči” sa velikom nezaposlenošću i odlaskom mladih, negativni trgovinski odnos je dodatni problem koji se u skorije vrijeme neće riješiti, kažu sagovornici Al Jazeere.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i asistent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pojašnjava da je kontinuirani vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine uzrokovan nizom faktora, ali da je i najvažniji onaj koji se odnosi na nisku konkurentnost domaće ekonomije – uzrokovanu ekonomskim, pravnim i političkim okruženjem.

“Bosna i Hercegovina se shodno aktuelnom izvještaju Doing Business nalazi na 90. mjestu. Izvještaj o globalnoj konkurentnosti nas pozicionira na 92. mjesto. Isto mjesto držimo na Indeksu ekonomskih sloboda. Sva tri izvještaja upućuju na jedno: Bosna i Hercegovina nije pogodno mjesto za (obavljanje) biznis(a)”, pojašnjava on.

Kako kaže, konkurentnost ekonomije determinira konkurentnost izvoza, što na dugi rok određuje stanje vanjskotrgovinskog deficita jedne zemlje. Pritom, potrebno je odbaciti zabludu o uvoznoj strani, to jeste svojevrsnu javnu fasciniranost uvozom.

“Istu treba posmatrati kao determinantu jer je data rezultat realnih potreba naše privrede i građana. Da pojednostavnim – nije problem višak uvoza, već manjak izvoza. Kako promijeniti dato stanje? Pa prije svega kroz sistemsko unaprjeđenje svih determinanti koje određuju poslovanje u BiH, i to bez obzira da li se radilo o izvozno ili neizvozno orijentisanoj privredi, jer nikada ne možemo procijeniti budući izvozni potencijal druge”, govori Čavalić.

Jak udarac

Uz navedeno, jak udarac vanjskotrgovinskoj razmjeni je zadalo gašenje mostarskog Aluminija, jednog od najvećih bh. izvoznika, dodaje ekonomski analitičar Igor Gavran.

“Taj izvoz ništa ne može nadomjestiti u doglednoj budućnosti, jer ne vidimo neke nove kapacitete ili neke nova tržišta gdje smo krenuli da ostvarujemo napredak”, dodaje. Pored problema sa Aluminijem, osjećaju se i posljedice visokih carina koje je Kosovo uvelo na uvoz robe iz BiH.

“Samo ta dva elementa su značajni da umanje naš izvoz. A na globalnom nivou nam ne ide u prilog situacija na drugim izvoznim tržištima, poput situacije u ekonomiji Njemačke, gdje je došlo do smanjenja narudžbi, odnosno slabljenja ekonomije, što se ponovno odražava na nas, jer izvozimo u Njemačku u velikim količinama. Osim toga, došlo je i do zastoja izvoza mesa u Tursku, što je bio jedan od naših značajnijih poduhvata. Ukratko, ne vidim perspektivu da se ova situacija u dogledno vrijeme poboljša, jer se ne vide neki novi pozitivni pomaci koji bi nadoknadili ove negativne pomake”, smatra Gavran.

Ono što ne ide u prilog Bosni i Hercegovini jeste činjenica da su najveći dio kompanija preduzeća koja imaju između pet i 10 uposlenika, kojim je gotovo nemoguće stvoriti konkurentan proizvod za strana tržišta.

(Ne)Nosioci razvoja

Gavran ističe da je to jedan od primjera kako ponavljanje priče da mala i srednja preduzeća mogu biti nosilac razvoja pada u realnosti, jer takve kompanije s malim brojem zaposlenih jedino mogu biti podrška velikim izvoznicima, ako se s njima uvežu, te na taj način imati doprinos da veći izvoznici budu konkurentni na stranim tržištima.

“Da ova mala preduzeća koja dominiraju u BiH, sama i samostalno budu konkurenta kompanijama koje izvoze i koje posluju na stranim tržištima, moguće je samo u slučaju veoma limitiranih svojevrsnih niša, ako je primjera radi neko visokospecijaliziran ili pravi vrlo specifične proizvode malih serija”, ističe ekonomski stručnjak.

Kao primjer navodi bh. vinarije koje proizvode vrhunska vina koja su našla svoje mjesto na stranim tržištima i dodaje da takvih primjera ima još, ali i da je nerealno očekivati da male kompanije promjene sliku bh. vanjskotrgovinske razmjene.

Kako kaže Čavalić, veoma je teško procijeniti efekte kontinuiranog vanjskotrgovinskog deficita na neku zemlju, uključujući i BiH.

“Interesantno je da ne postoji jasan konsenzus ekonomista o ovom pitanju (brojne su rasprave na ovu temu), međutim jasno da je u slučaju naše zemlje to prije svega može imati uticaja na zadržavanje visoke stope nezaposlenosti i to zbog nedostatka potencijalnih radnih mjesta koji bi nastali kao rezultat izvoznih aktivnosti. Vanjskotrgovinski deficit također, makroekonomski posmatrano, utječe na manji potencijal rasta GDP-a. Sa druge strane, povećanje uvoza može u određenoj mjeri unaprijediti životni standard stanovništva odnosno učiniti privredu konkurentnijom (dostupnost resursa, izloženost vanjskoj konkurenciji itd.)”.

Utjecaj deficita

Bosna i Hercegovina je suočena s velikim odlaskom mladih, prije svega visokokvalificiranog stanovništva, tako da je opravdano pitati se da li bi drugačiji odnos trgovinske razmjene promijenio stanje.

Čavalić navodi da bi smanjivanje deficita kao rezultat rasta izvoznih aktivnosti sasvim sigurno proizvelo nova radna mjesta u domaćoj ekonomiji, tačnije izvozno orijentiranim kompanijama, kao i domaćim kompanijama koje prate naše izvoznike.

Međutim, činjenica je da bh. izvoz ipak ne počiva na visokokvalificiranim radnicima, već prije svega na dostupnim prirodnim resursima, relativno jeftinoj radnoj snazi i određenim know-how koje zemlja ima u naslijeđu.

“Svejedno, rast izvoza bi sasvim sigurno osigurao radna mjesta potreba za smanjivanje odlaska mladih iz zemlje. Dobra stvar je da se stabilizira pokrivenost uvoza izvozom kod nekih ključnih regionalnih i evropskih tržišta. Neke druge zemlje treba zanemariti u tom smislu, jer je npr. nerealno očekivati da imamo dobru pokrivenost sa zemljama poput Kine i SAD-a”, kaže stručnjak Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

Iako je jasno da političari snose najveće breme krivice za negativni vanjskotrgovinski omjer, sagovornici Al Jazeere napominju i da sami građani mogu na njega utjecati.

Kako kaže Gavran, istina je da građani ne mogu utjecati na povećanje izvoza, ali da mogu utjecati na drastično smanjenje uvoza, jer veliki broj proizvoda koji se uvozi BiH sama može proizvoditi i proizvodi, te napominje da u zemlji postoje brojni visokokvalitetni proizvođači.

Također, kada bi se domaći prerađivači okrenuli domaćim sirovinama, umjesto da ih uvoze iz inostranstva, došlo bi do pozitivnog impulsa u smanjenju izvoza, a novac bi ostajao u BiH, čime bi se mogao iskoristiti za jačanje domaće privrede i posljedično do povećanja doprinosa, smatra ovaj ekonomski analitičar.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO