Diplomatski rat Srbije i Hrvatske – dokle vodi opravdavanje zločina?

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (Davor Javorovi? / Pixsell)
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (Davor Javorovi? / Pixsell)

Srbija je odbila diplomatsku notu Hrvatske nakon što je zvanični Zagreb reagirao na postavljanje spomen-ploče u Novom Sadu Mladenu Bratiću, zapovjedniku u bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), koji je rukovodio napadom na Vukovar tokom ratova devedesetih.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, osuđujući podizanje spomen-ploče Bratiću, pozvalo je Srbiju da se usmjeri na proces suočavanja s vlastitom prošlošću, optužujući tadašnje srbijanske vlasti za pokretanje ratova u devedesetim godinama prošlog stoljeća na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Iz Srbije su reagirali protivoptužbom da su “registrovane učestale aktivnosti Hrvatske usmerene ka rehabilitiranju fašizma i nacističkog satelita NDH”. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije Bratića je ocijenilo kao generala koji je poginuo na izvršavanju borbenih zadataka 1991. i pripadnika tadašnje “legalne vojne formacije JNA”.

Rat diplomatskim notama dodatno je zaoštrio odnos dvije zemlje, koji su možda i na najnižem nivou još od devedesetih.

Zaustavljen napredak Tadića i Josipovića

“U mandatima predsjednika Ive Josipovića u Hrvatskoj i Borisa Tadića u Srbiji ipak smo išli ka putevima pomirenja. Imali smo simbolične geste gdje je predsjednik Tadić došao i poklonio se na Ovčari, mjestu jednog od najvećih zločina u Hrvatskoj, ne toliko po brojnosti koliko po brutalnosti u kontekstu opsade Vukovara.

Imali smo predsjednika Ivu Josipovića, koji se u jednom od sela Zagore, Varivodama, poklonio žrtvama Srbima koji su ubijeni gotovo dva mjeseca nakon vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’ u nekakvim, gotovo osvetničkim eskadronima smrti koji su kružili tim prostorom. I od te situacije koja je otvarala svjetlo ka boljim odnosima došli smo u situaciju gdje je priča o ratnim zločinima postala obično dnevnopolitičko pitanje”, ocjenjuje Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću “Documenta”.

“Reakcija na ploču Mladenu Bratiću pokazuje licemjere, gdje Hrvatska poseže za nekakvim diplomatskim notama, upozoravajući da je to skandalozno – i pritom jest u pravu i to je činjenica – ali istovremeno Hrvatska je apsolutno, naročito otkad su vlade iz HDZ-a, imuna na stradanje Srba tijekom ‘Oluje’, na ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu, kao i zločine NDH. I u tom smislu zaista je bila licemjerna reakcija Hrvatske iako je to što se događa u Srbiji zaista skandal”, kaže Jakovčić za Al Jazeeru.

Društva na prostoru bivše Jugoslavije, ocjenjuje Jakovčić, taoci su takvih politika. Upozorava da se taj tip sukoba uvijek odražava i na učinkovitost institucija i njihovu međusobnu saradnju u vezi s ratnim zločinima, ali i na cjelokupnu društvenu klimu. Prema Jakovčićevoj ocjeni, svaka priča o ratnim zločinima na nekorektan način postaje osvetnička priča koja akumulira novu mržnju i stvara prostor za neke nove blokade.

“I sve to zbog sitnih političkih interesa, kako bi svako svoje držao u nekakvim etničkim torovima”, kaže Jakovčić.

Sličnog je mišljenja i Drago Pilsel, dugogodišnji novinar i teolog.

Pogubnost umanjivanja vlastitih zločina

“U postjugoslavenskim društvima ratni zločini koje je počinila druga strana ističu se, često i preuveličavaju, dok se vlastiti relativiziraju, umanjuju i opravdaju zločinima drugih. Osim toga, postoji jaka identifikacija i solidarnost s optuženima za ratne zločine iz vlastite zajednice te se olako optužuju drugi”, smatra Pilsel.

“Žrtve su zaboravljene u javnosti, bitne su samo prilikom ceremonija”, kaže Pilsel za Al Jazeeru.

Podsjetio je da je sudbina 17.000 nestalih i dalje nerazjašnjena, a brojne grobnice neotkrivene. Takvo stanje pripisuje nedostatku političkog interesa da se utvrde činjenice o tome šta se dogodilo u nedavnoj prošlosti, dok izostaje i nužan pritisak kritičke javnosti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Pilsel je član i zagovarač regionalnog pristupa i konteksta, ideje da se osnuje regionalna komisija za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, i to od januara 1991. do kraja 2001, na teritoriju bivše Jugoslavije (REKOM).

“Mislim da nam cilj mora biti stvaranje točnog, službenog i objektivnog zapisa o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim u navedenom razdoblju, priznavanje žrtava i njihove patnje, kao i sprečavanje ponavljanja zločina.”

“Moj vrlo dragi pisac Filip David kaže: ‘Vreme radi za zlikovce i ubice. Pravda postaje sve nedostižnija. Sećanja su sve nesigurnija, svedoka je sve manje, obećanja lažna i neispunjena, prošlost u velikoj meri podložna manipulacijama. Ono što se nekada naočigled odigralo, danas za tužitelje, ali i očevice, kao da se nije dogodilo. Zaborav omogućava pranje savesti mnogih, stvaranje neke drugačije istorije od one koja se dogodila'”, zaključuje Pilsel.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO