Digitalno doba nedodirljivih kompanija

Društvene mreže i internet servisi mogu biti od koristi vladama i obavještajnim agencijama, što im daje određenu dozu sigurnosti (EPA)
Društvene mreže i internet servisi mogu biti od koristi vladama i obavještajnim agencijama, što im daje određenu dozu sigurnosti (EPA)

Velike tehnološke kompanije koje stoje iza servisa i društvenih mreža bez koji je današnji život gotovo nezamisliv redovno se nalaze pod raznim istragama širom svijeta, kako zbog zloupotrebe korisničkih podataka, tako zbog monopola i drugih upitnih metoda poslovanja, što se uglavnom završi novčanom kaznom simboličnog iznosa u odnosu na ogromne prihode navedenih giganata.

Tako je objavljeno da Kalifornija istražuje otkrivanje korisničkih podataka Facebooka kompaniji Cambridge Analytica i drugim partnerima, što nije ni prva, a vjerovatno neće biti ni posljednja istraga u ovom slučaju.

Marko Crnjanski, novinar portala Netokracija, podsjeća da je ova afera kulminirala nakon predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, a u kojoj su direktno učestvovali Facebook i kompanija Cambridge Analytica.

Prihod i kazna

Facebook se zadnjih godina posebno našao na udaru zbog prikupljanja i zloupotrebe podataka, zbog čega je u više navrata bio kažnjen. Međutim, ono što kompanije poput ove čini uvjetno rečeno nedodirljivim jeste iznos koje moraju platiti za kaznu, u odnosnu na novac koji se zaradi.

Primjera radi, Facebook je ove godine zbog skandala s Cambridge Analyticom u Britaniji platio kaznu od 500.000 funti, Rim ga je kaznio sa 1,13 miliona dolara zbog nelegalnog prikupljanja privatnih podataka više od 200.000 građana Italije, a vrhunac je kazna od pet milijardi dolara, izrečena u SAD-u, i ovaj put zbog odnosa prema korisničkim podacima.

Od navedenih cifri se običnim smrtnicima zavrti u glavi, ali kako upozoravaju stručnjaci, tržišna vrijednost Facebooka je 540 milijardi dolara, koji je 2018. godine imao 55,8 milijardi dolara prihoda i 22,1 milijardu dolara profita.

Stoga i ne čudi što je republikanska senatorica Marsha Blackburn rekla da bi kazna trebala iznositi 50 milijardi dolara.

 

Prošlo je više od godinu dana otkako se skandal desio, a u kojem je oštećeno 50 miliona ljudi, poprimajući tako globalne razmjere, dodaje.

“I koliko smo odmakli od skandala? Moje mišljenje, ne mnogo. Iz prostog razloga što društvene mreže i slični servisi na internetu predstavljaju jedan pre svega moćan alat koga se, kako vidimo, korisnici ne odriču tako lako, iako su svesni da njihovi podaci nisu sigurni i da su samim tim izloženi riziku”, govori novinar iz Srbije.

Masovna pažnja

On ističe da korisnici danas tragaju za masovnom pažnjom na digitalnom prostoru, za pokazivanjem, a glavni poligon za to su upravo društvene mreže.

Kolika je to zapravo mašinerija pokazuju i prihodi Facebooka, Googlea ili neke druge kompanije čije alate koriste veliki brendovi za oglašavanje, te su novčane kazne koje su dobijali u prekršajnim postupcima i koje mogu da dobiju, takoreći mizerne, kaže Crnjanski.

“Upravo zato, veoma je teško da se nekim pravnim putem odrede posledice koje će značajnije ugroziti njihov rad, jer i sama vlada, obaveštajne službe ili neki drugi organi koriste te mreže zarad praćenja određenih osoba ukoliko je to potrebno, ali i za političke kampanje, što je, složićemo se, moćno oružje koga se niko ne bi tako lako odrekao”, dodaje novinar Netokracije.

Kako kaže, danas živimo u eri kada su informacije i podaci najveća vrijednost i zbog toga je tehnološke gigante teško držati pod nekom većom kontrolom (ili sankcijama) jer nikada ne znamo kada će i kome ti podaci koje oni čuvaju biti od izuzetne vrijednosti.

“Na kraju dana, čini mi se da sve to ide u zaborav, jer kao što rekoh, korisnicima je važna ta moć koje im društvene mreže ili neki drugi web servisi stavljaju u ruke”.

A mnogi korisnici vjerovatno nisu ni svjesni koliko podataka otkrivaju o sebi i drugima, pa čak i kada koriste određena ograničenja i pristupu i dijeljenju podataka na mrežama.

Dostupni podaci

Kako je za Al Jazeeru rekao Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja, podaci koje korisnici postave na društvene mreže su dostupni svim ljudima širom svijeta.

On je podsjetio da su društvene mreže javna platforma i da postaviti podatke na njih je gotovo identično zakupljivanju bilborda ili plakata na kojim korisnici objave podatke i fotografije sebe, svoje djece, svih onih s kojim dolaze u kontakt…

Sudski vještak je istaknuo da stvari objavljene na internetu ostaju zauvijek na internetu, čak i kada mislimo da smo te podatke izbrisali, ali i napomenuo da je veliki problem što korisnici društvenih mreža ne znaju koga zaista imaju u takozvanim prijateljima, jer je nemoguće pouzdano utvrditi stvarni identitet osobe sa druge strane profila. Pored toga, veliki broj korisnika takvih mreža za prijatelje prihvataju osobe koje i ne poznaju.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U prilog takvom upozorenju ide i stav Mahira Dedića, studenta iz Sarajeva, koji kaže da se uopće ne opterećuje da li društvene mreže ili neki drugi internet servisi prikupljaju i zloupotrebljavaju njegove podatke. “Generalno pazim šta objavljujem i šta dijelim. Ali je danas svakako nemoguće sakriti podatke, tako da se više i ne zamaram tim. Dovoljno je pogledati da kad instaliramo neku aplikaciju da moramo dati dopuštenje za pristup raznim podacima da se shvati da ništa ne možemo sakriti. Veliki Brat sve vidi, nema više privatnosti”, dodao je.

Zaštita korisnika

Neosporno je da se pokreću razne istrage i da sve više govori o problematici zaštite korisničkih podataka, što daju nadu za neku bolju, sigurniju budućnost, gdje će i najveći snositi posljedice svojih postupaka.

Ali… Kao i u mnogo čemu, i u slučaju velikih  tehnoloških giganata postoji jedno ogromno “Ali” koje dovodi u pitanje takvu budućnost.

Pokretanje pravnih postupaka i sve veća ulaganja u razvoj rješenja za privatnost korisnika, enkripcije i druge metode zaštite podataka na neki način ulijevaju povjerenje korisnicima, kaže novinar Netokracije, ali moramo da razumijemo da je tehnologija jedna transparentna stvar u koju uvijek možete da “zavirite”, pa otuda nikada ne može da bude u potpunosti sigurna.

“Da li ćemo i dalje biti svedoci zloupotrebe podataka? Sigurno da. Ključan razlog jeste masovnost, jer našim aktivnostima na internetu ostavljamo ogroman broj podatka, čijom se analizom servira zasebno korisničko iskustvo koje korisnici cene, a samim tim jačaju pozicije i imunitet kompanija (društvenih mreža) koje im to iskustvo serviraju kroz različite servise ili alate – tačnije ono iskustvo čim uzmemo telefon u ruke”.

“Protiv naroda se ne može, a samim tim ni protiv tech giganata”, zaključuje Crnjanski.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO