Cirkuski karakter predsjedničke utrke u Hrvatskoj

U posljednje vrijeme hrvatsku javnost zaokupirale su izjave Grabar-Kitarović i Milanovića o nekim nogometnim klubovima za vrijeme Jugoslavije (Goran Stanz / Pixsell)
U posljednje vrijeme hrvatsku javnost zaokupirale su izjave Grabar-Kitarović i Milanovića o nekim nogometnim klubovima za vrijeme Jugoslavije (Goran Stanz / Pixsell)

Predsjednička kampanja, točnije pretkampanja u Hrvatskoj, već neko vrijeme zabavlja javnost temama koje u prvom redu otvara aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a koja se najviše ističe tematiziranjem života u bivšoj Jugoslaviji, koji se predsjednica uporno trudi prikazati nekom vrstom ‘tamnice’.

U posljednjim istupima, kao i nekima prije vezano uz sličnu tematiku – poput sad već općepoznate izjave da je u Jugoslaviji htjela imati mogućnost birati između raznih vrsta jogurta – naišla je na podsmijeh, ali i ozbiljno negodovanje dijela javnosti.

Prvo je izjavila da je “rođena s krive strane željezne zavjese”, što je izazvalo raspravu u javnosti o njezinom interpretiranju povijesnih činjenica, pogotovo s obzirom na to da je, kako su prenijeli mediji, školu završila 80-ih godina u SAD-u, a otac joj je bio obrtnik.

Željezna zavjesa, Rijeka, Hajduk…

Potom je izjavila da je za vrijeme Jugoslavije – rođena u blizini primorskog grada Rijeke – NK Rijeka bio “rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu” pa je morala navijati za Hajduk i Dinamo.

Josipović: Trivijalizacija izbora i funkcije

Stil predsjedničke kampanje je, navodi Josipović, individualne naravi, ovisi o profilu kandidata, infrastrukturi koja mu je na raspolaganju, svjetonazoru koji zastupa, biračkom tijelu na koje računa i drugim faktorima.

Primjerice, za Škoru kaže kako ima drugačiji pristup i računa da će birače osvojiti korektnošću i nenametljivošću.

Dosadašnja pretkampanja općenito, zaključuje, ide u prilog trivijalizaciji predsjedničkih izbora, a i funkcije predsjednika, za što su zaslužni kandidati, ali i način kako mediji prate pretkampanju.

No, na tu se izjavu po mnogima vrlo problematično osvrnuo nekoliko puta kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) – nasljednice Komunističke partije – i bivši premijer Zoran Milanović, koji je izjavio da nije navijao za Hajduk jer mu je razlog možda bio jer je to bio omiljeni klub Josipa Broza Tita.

S druge strane, Miroslav Škoro, uzdanica glasača desnijih od HDZ-a, za raspravu o NK Rijeci napisao je na Facebooku “Rijeka je super”, a za raspravu o ‘željeznoj zavjesi’ kazao “da nije smiješna, bila bi tragična”.

Mnogi promatrači smatraju da pretkampanja za sada ide u neozbiljnom smjeru i tematiziranju ideoloških, umjesto važnih tema.

Tako bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović kaže da je karakteristika pretkampanje odsustvo važnih i ozbiljnih tema i polemika, a glavni kandidati su prilično pomirljivi i nema oštrijih suprotstavljanja, dok kandidati koje su ankete ‘etiketirale’ kao manje izgledne imaju, čini se, manju mogućnost pristupa medijima.

U nedostatku ozbiljnog političkog sadržaja, kaže, Grabar-Kitarović igra na kartu emocija desnog dijela političkog spektra, referirajući se stalno na bivšu državu, pri čemu je, kako navodi, ne smeta da iznosi i neistine.

Igranje na kartu emocija

S druge strane, kaže, Milanović ne odgovara spretno pa i on trpi kritike, posebno svojih potencijalnih glasača.

“Kad se tome doda stalna glad medija za nekim skandalom, a nesklonost ozbiljnim političkim nastupima, rezultat je po malo cikruski karakter pretkampanje. Škoro je prilično suzdržan, a s obzirom na to da je on izazivač na desnoj strani političkog spektra, mnogi su očekivali njegov agresivniji pristup, posebno prema Grabar-Kitarović”.

Stoga očekuje od kandidata da otvore ozbiljne teme – prije svega, navodi, biračima su u predsjedničkim izborima važne svjetonazorske teme te one vezane za ustavne nadležnosti predsjednika.

“Nekoliko je kandidata otvorilo i pitanje ustavne pozicije predsjednika pa bi i to trebala biti jedna od važnih tema u kampanji. Za sada, ne samo dvoje vodećih kandidata, nego i ostali kandidati, tek ovlaš dodiruju te teme”.

Suditi o tome imaju li već svi kandidati, pa i dvoje vodećih, neku strategiju ili nastupaju u javnosti sukladno svom osobnom karakternom, političkom, obrazovnom i kulturnom profilu, prerano je.

Sklizanje u ideološko područje

“Grabar-Kitarović je nastavila s kontroverznim, nekada i skandaloznim izjavama, a Milanović s osebujnim nastupima koji izazivaju vrlo različite reakcije. Mislim da će strategije kampanje dobiti svoju jasniju konturu kroz neko vrijeme. Nastupe koje bismo mogli označiti dijelom jasne strategije ima možda jedino [Mislav] Kolakušić koji gotovo ne nastupa, ali kroz društvene mreže šalje poruke koje mogu goditi mnogima, ali koje ne korespondiraju s realnim mogućnostima predsjedničke funkcije i koketiraju s populizmom”, zaključuje Josipović.

Analitičar Darijo Čerepinko sa Sveučilišta Sjever u Varaždinu kaže da ako je suditi po dosadašnjem tijeku pretkampanje, ona je u najvećoj mjeri, kada su u pitanju glavni kandidati, skliznula u ideološko područje i da će se voditi oko tih pitanja.

To, navodi, nužno nije loše, ako su drugi elementi programa jasni i posloženi. Međutim, u najvećoj mjeri glavni kandidati propuštaju govoriti o svojim vizijama budućnosti Hrvatske što, kaže, ne treba čuditi jer su i Grabar-Kitarović i Milanović već bili ili još uvijek jesu u poziciji da te vizije i provode.

Lakše o jogurtu…

“Ali im rezultati očito nisu takvi da bi se njima mogli hvaliti. Zato je lakše za oboje zatvoriti se u strogo ideološke okvire i raspravljati o Jugoslaviji, jogurtu i nogometnim klubovima i njihovim filijalama. Ali, s obzirom da je funkcija predsjednika države ionako u ovlastima relativno nevažna, kampanja se niti ne može voditi oko stvarnih ovlasti, već se mora voditi oko nekih drugih pitanja i tema. Šteta je da se ne vodi o vizijama budućnosti Hrvatske, ali pitanje je mogu li vodeći kandidati ponuditi išta novog što već nismo vidjeli i čuli. Kandidati s manjom potporom teško se probijaju u javnost, ali to će se potencijalno promijeniti u trenutku prikupljanja potpisa za kandidaturu jer će se polje kandidata pročistiti”, kaže Čerepinko.

Trenutačno stanje kampanje, smatra, odgovara Grabar-Kitarović i Milanoviću i što se njih i njihovih stožera tiče, čini se da ne planiraju puno toga mijenjati.

“Drugi kandidati, prije svih gospoda Škoro i Kolakušić, moraju se potruditi da se smjer kampanje prebace prema konkretnijim temama i problemima bližim većini građana, a na koje dvoje vodećih kandidata nema prave odgovore. Ako smjer i teme kampanje ostanu iste kao i u predkampanji, to najviše odgovara upravo gospođi Grabar-Kitarović i gospodinu Milanoviću”.

Škoro se, kaže, dobro pozicionirao kao treći kandidat, no već neko vrijeme stagnira – svoju popularnost i poziciju trebao bi, smatra, iskoristiti kako bi otvorio teme bliže problemima većine građana i pokušati izaći iz uskih ideoloških okvira.

Izbjegavanje zanemarenih tema

Kroz sučeljavanja kandidata, smatra Čerepinko, mogle bi se otvoriti teme koje ne odgovaraju vodećim kandidatima, pogotovo vezane uz funkcioniranje države i društva u mandatima njihovih stranaka.

No, s obzirom na ovlasti, postupak izbora predsjednika države na općim izborima je problematičan pa je jednako problematično i definiranje tema kampanje.

“Jer praktički koju god temu otvorili, a da je interesantna građanima, već su izašli iz ustavnih ovlasti predsjednika. Ono što mogu je baviti se vizijom društva i ukazivati na teme koje su dosadašnje vlade zanemarivale. Naravno, vodeći kandidati, s obzirom na minuli politički rad, takve će teme namjerno izbjegavati i od njih nekakve programske i konkretne zahtjeve ili rješenja ne trebamo niti očekivati, ali to bi trebalo otvoriti prostor ostalima za kritiku”.

Sport i populizam

“Crno-bijela podjela birača po ideološkim linijama na uvjetno rečeno ustaše i partizane voda je na mlin dvoje vodećih kandidata. Mislim da je upravo njemu u interesu da se otvore druge, konkretnije i ideološki ne toliko obojene teme”, zaključuje Čerepinko.

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta, pak, smatra da je pretkampanja otišla u smjeru populističkih izjava vezanih i uz sport, na kojem su neki gradili prepoznatljivost.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Nepopularne izjave iz trenutno vodećih tabora digle su tenzije i čini se da je ponovo, sportskim rječnikom, zabijeno više autogolova. Neki kandidati su se ozbiljno počeli oglašavati na društvenim mrežama, dok neki praktički nisu ni ozbiljnije krenuli, već se vode pogrešnim pravilom ‘nema potrebe išta raditi, vodimo u anketama'… Gledajući sve kandidate čini mi se da možemo slobodno reći da je ovo neka vrsta kampanje gafova koji će poprilično spustiti ljestvicu javne komunikacije”, navodi Tanta.

Ukoliko nema rezultata koji govore o kvaliteti nečijeg rada, kaže, najlakše je govoriti kako je nekad bilo lošije i truditi se falsificirati povijesne činjenice jer se možda na taj način uspije pridobiti pokoji glas na izborima.

“Taj pristup može upaliti kad se natječete protiv nekog tko ima drukčije vrijednosne stavove, no u ovom trenutku to je potpuno irelevantno. Takvo razmišljanje utemeljeno je na osobnim stavovima, prisutan je nedostatak činjenica i empirijskih dokaza. Umjesto da to iskoristi gospodin Milanović i krene s nekom ‘pozitivnom’ pričom, na putu da se dokaže on upadne u istu rupu”.

Improvizacija

Istovremeno, teme koje bi trebale bi biti zastupljene su one od interesa za budućnost ove zemlje – kako će izgledati ekonomska diplomacija, odnosi sa susjedima i drugim zemljama, kako iskoristiti predsjednički položaj za prosperitet i popravljanje standarda građana.

“Nažalost, još ništa od toga nismo konkretno čuli, osim kod gospodina Kolakušića, koji je najavio ozbiljna rezanja, no još nam nije rekao na koji način to misli napraviti”.

O strategijama kandidata, kaže, u ovom trenutku teško je pričati jer je, smatra, nema – na djelu je, navodi, improvizacija.

“Šalje se poruka da ne postoji tema koju nećemo ispolitizirati, već na sve što može izazvati pozitivnu odnosno negativnu emociju, ulazimo i spremni smo je distorzirati do krajnjih granica, a onda se vraćamo na ustaše i partizane. Krajnji efekt takve komunikacije je neučestvovanje građanstva u političkim procesima”, zaključuje Tanta.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO