Iza političkog spora postoji srpsko-albansko bratstvo u kriminalu

Riječi koje izgovori srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pažljivo se prate i tumače u svim zemljama regije, a reakcije koje izazivaju njegove izjave kreću se u rasponu od oduševljenog prihvaćanja do potpunog odbacivanja. Ali, kada je u New Yorku Vučić javno govorio o ekonomskoj strani spora Srbije sa Kosovom, sugerirajući kako je ta dimenzija prijepora jednako važna koliko i politička, mnogi su sa dozom opreza tumačili sadržaj izgovorenog.

Srbija se nalazi u teškoj pregovaračkoj krizi kada je u pitanju „problem Kosova“ a izostanak dijaloga koji bi doveo do približavanja stavova sa Kosovom i u nekoj doglednoj budućnosti do obostranog punopravnog priznanja državne nezavisnosti prepreka je koja se javnosti i današnjim generacijama političara predstavlja kao nepremostiva. Kriza je kuluminirala, kako vidi politički analitičar iz Srbije Dušan Janjić, onog trenutka kada je se kao rješenje za pitanje kosova počela nametati ideja o teritorijalnom razgraničenju, što je značilo razmjenu teritorija između dvije strane. Za Janjića je izjava srbijanskog predsjednika, iako i sam priznaje da će mnogi, i to s pravom, posumnjati u iskrenost Vučićevih riječi, signal da se stvari u dijalogu okreću u novom smjeru.

„Ja milim da je izjava sama po sebi dobra i da je došla poslije jedne serije sličnih izjava,  očigledno posle sastanaka u New Yorku. Ta vrsta izjava nije bila neobična za Vučića do 2016. godine, znači onaj period kada su se potpisivali sporazumi o normalizaciji, a nešto se od toga i završavalo. Zaista u poslednje dve godine zagovoranja kompromisa u smislu razgraničenja ja moram da kažem da je iznenađujuća i razumem zašto izaziva sumnje da je iskrena, ali po meni treba se nadati. Zašto? U suštini je tačna, politički problemi koje Srbija ima i Kosovo sa Srbijom sažimaju se u nerešenom pitanju statusa Kosova, imaju svoje ekonomske, socijalne i druge posledice. Dakle, već ovaj kratak period je pokazao da je domet moguće saradnje Srbije i Kosova oko 700 miliona eura.“

Ekonomsko olakšanje

Iako namjerno i svjesno potiskivana u drugi plan ekonomska dimenzija spora Srbije i Kosova ima posebno važnu ulogu, pojašanjava dalje Janjić, koji u poboljšanjoj privrednoj saradnji vidi priliku da se dođe do suštinskog kulturološkog a zatim i političkog približavanja Srbije i Kosova, dodajući kako bi „normalizacija“ tih odnosa imala pozitivan uticaj na cijelu regiju.

„Za region to bi zaista bilo jedno ekonomsko olakšanje, ali moram reći i političko i za Srbiju. I dublje za srpsku naciju to bi bila jedna kulturološko – socijološka mini katarza koja bi, ukoliko bi se desilo da se problem reši bila itekako važna. Možda sam sada naivan, ali verujem da će se to izvršiti ali treba proveravati kroz dela jer političari često daju taktičke izjave“.

Da spor između Srbije i Kosova nije isključivo politički problem smatra i potpredsjednik igmanske inicijative Aleksandar Popov koji pojašnjava da je robna razmjena uvijek postojala i da je čak i u vrijeme prije nametanja taksi robama iz Srbije dobar dio tog prometa išao ilegalnim kanalima. Popov ističe kako je Kosovo bilo među najvažnijim trgovinskim partnerima Srbije, a da je saradnja kriminalaca, bez obzira na političke sporove zvaničnih Beograda i Prištine, bila veoma razvijena.

„Nije isključivo političko pitanje zato što je Kosovo značajan trgovinski partner Srbiji do uvođenja taksi. Mi smo deceniju uz podršku EU-a imali jedan projekat razmjene ljudi i roba iz Srbije i Kosova i tamo smo utvrdili koje su količine u pitanju i mislim da je Kosovo bilo četvrti partner Srbiji. Ako odete, pre ovih taksi vidite da su čak i na jugu Kosova bili zastupljeni srpski proizvodi i takse su to značajne poremetile. Čak i pre briselskih pregovora postojala je siva zona od koje su najviše koristi imali kriminalci sa obe strane. Znači postojalo je srpsko – albansko bratstvo i jedinstvo u kriminalu.

Vučićevo iznenadno interesovanje za ekonomsku stranu spora sa Kosovom dobija potpuno novu dimenziju uzmu li se u obzir najavljene teme predstojećeg sastanka srbijanskog predsjendika sa Edi ramom i Zoranom Zaevom. Popov kaže da će glavna tema tog trilateralnog sastanka biti poboljšanje ekonomske saradnje koja bi mogla biti finalizirana stvaranjem jedne vrste blkanskog „mini schengena“.

Nije jednostavno razumjeti Vučićevu retoriku

„Tako da ekonomija nije bez značaja, to jeste jedan od argumenata to što na tržišta sada dolaze neki drugi proizvođači iz recimo Makedonije, Crne Gore i drugih krajeva. Ovde ima još jedna stvar kada je reč o Vučićevoj izjavi. On je najavio sastanak sa Edi Ramom i Zaevom i osnovna tema će biti mini šengen i zona slobodne trgovine između tri zemlje i kasnije da se širi na ostatak regije. To je u suštini ideja igmanske inicijative kada smo u prošloj deceniji predlagali da se uvede slična stvar i da na taj način budemo kompetitivniji. Kada bi se to desilo s ove tri zemlje i kada bi se kasnije priključivale i druge zemlje onda bi se u regionu stvarao sistem sličan EU i to bi ugrožavalo poziciju Kosova, jer bi oni tada bili relativizovani i kada bi se ostvarila prohodnost ljudi i roba onda bi se relaksirali odnosi između Srbije i Kosova. U tom slučaju Kosovo ne bi moglo ostati samo, posebno kada bi u celu tu priču ušli Srbija, Albanija, Makedonija a onda Bosna i Hercegovina i Crna Gora“.

Kako razumjeti iznenadni zaokret u Vučićevoj retorici nije nimalo jednostavno, priznaje Dušan Janjić koji smatra da je izjava Aleksandra Vučića signal da bi moglo doći do promjene u političkim odnosima Srbije i Kosova. Da li je to neutemeljen optimizam nije ni sam siguran ali poručuje da će vrijeme pokazati kakve su zaista namjere srbijanskog predsjednika.

„Ako pogledamo i kontekst, u ovom momentu Vučiću ta izjava politički ne odgovara posebno prema Srbima i sprskoj listi koje država Srbija priprema da ide na izbore. Očigledno da je ta izjava namenjena međunarodnoj javnosti, ali i javnosti Srbije koja očekuje da se izađe iz ove blokade koja već postaje nepodnošljiva, dakle može se zaključiti da je ovo priprema možda nekoga povratka ili zaokreta u dosadašnjoj politici. Ja bih rekao povratka na pozicije prije zagovaranja razgraničenja i da je to verovatno pokazivanje dobre volje prema onome što se dešava. Ostaje pred nama da vidimo šta će biti“.

Izvor: Al Jazeera