Evropska samica za francuskog predsjednika

Emmanuel Macron
Emmanuel Macron je na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine biračima obećao 'više Evrope sa više sigurnosti' (EPA)

Prenagljene ambicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u čeznutljivom pohodu ka poziciji prvog među liderima Evrope, dovele su ga do samodiskvalifikacije unutar same Evropske unije. U takvu se nevolju zaglibio očekivano, a na dno je pao ovih dana ostajući usamljen u opstrukciji jedne od najsvetijih evropskih politika – politike proširenja.

Iako je na predsjedničkim izborima u maju 2017. godine biračima obećao “više Evrope sa više sigurnosti”, a u posljednje vrijeme i signalizirao da je protiv pregovora s novim budućim članicama prije unutarnjih reformi EU, niko nije pretpostavljao da se pod “više Evrope” podrazumijevala i apstinencija od pristupnih pregovora s potencijalnim članicama koje su ispunile sve tehničke uslove postavljene iz Brisela.

Dodatnu ljutnju Evropske komisije, Vijeća i većine šefova država ili vlada izazvala je sumnja u Macronove dobre namjere prema suštinskom doprinosu samopoštovanju i unutarevropskom i međunarodnom kredibilitetu same Unije, imajući u vidu da su odlaganjem odluke o početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sve najvažnije institucije EU pogazile vlastite zaključke, obećanja i odluke, uključujući i Evropsko vijeće u kojem je francuski predsjednik vrlo aktivni sudionik.

Politički ‘tuk na utuk’

Poznato je da samovolja državnika velikih i moćnih zemalja ma gdje one bile geografski zgniježđene, nije rariretna manifestacija snage, pojedinačnih ambicija ili kapricioznosti pojedih lidera. Danas je to osobito vidljivo u epohi rastresitog geopolitičkog debalansa. Međutim, osvetnički način blokiranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom otkrio je i nešto gore od toga: “tuk na utuk” državništvo unutar same Unije. Jer takva politika nije iskreirana u bilo kakvoj evropskoj, već u glavi evropskog lidera koji sebe promovira predvodnikom do sada najcjelovitijih unutarnjih reformi “staromodne i institucionalno neefikasne Evropske unije” kakvu danas doživljava prenagljeno ambiciozni francuski predsjednik.

Zbog takve “tuk na utuk” politike, u Briselu i Strasbourgu se ovih dana opravdano postavljaju pitanja da li takav “reformator” pod unutarnjim reformama EU podrazumijeva i skandaloznu nedosljednost, blokiranje volje evropske većine, potcjenjivanje evropskih odluka i obećanja, nepoštovanje evropskih ugovora i odavno usaglašenih jasnih evropskih standarda iz Kopenhagena i Madrida u vezi s kandidatskim statusom, pristupnim pregovorima i konačnim prijemom novih članica u EU.

Vrhunac nezadovoljstva zbog Macronovog partikularizma i zlovolje francuskog predsjednika prema proširenju Unije na Zapadni Balkan, dosegnut je u srijedu na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta na kojem je neminovno otvorena očekivana debata i o razlozima i pozadini Macronovog “ne” perspektivnom proširenju Unije.  

Već u uvodnoj riječi finske ministrice evropskih poslova Tytti Tuppurainen, oštrica kritike nije bila usmjerena samo na prvookrivljenog Macrona, već i na njegove saveznike u zavjeri protiv proširenja EU – Dansku i Holandiju, ali i na svih ostalih 25 šefova država ili vlada EU koji nisu znali spriječiti samovolju ubjedljive manjine, te iznaći putić prema konsenzusu.

Rafalna paljba po Macronu

“Kao predstavnica zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, duboko sam razočarana što predani rad i zalaganje moje zemlje nisu urodili otvaranjem pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, te što je cijelom Zapadnom Balkanu, u vrlo lošem geopolitičkom trenutku, odaslana loša i obeshrabrujuća poruka. Finsko predsjedništvo će do kraja godine učiniti sve da se dogovor na nivou EU postigne, a građane i vlade zemalja Zapadnog Balkana molimo da ne posustaju u započetim reformama i da ne oklijevaju u prihvatanju zajedničkih evropskih vrijednosti”, apelirala je finska ministrica.

Uslijedila je “rafalna paljba” po Macronu, “ucjenjivačkoj” i “egoističnoj” francuskoj politici i Evropskom vijeću kao najvišem organu Unije ovlaštenom upravo za strateške odluke i profiliranje budućnosti EU.

“Trenutno stanje unutarnje nesložnosti i nemoći je duboko razočaravajuće. Evropska unija se danas nalazi na vrlo ozbiljnom raskršću. Mi moramo znati sami sebi odgovoriti na pitanje šta su naši postupci i mjere prema svima koji ispoštuju naše zahtjeve i standarde, kao i prema onima koji naše temeljne vrijednosti ne žele. Ovo je historijski trenutak za EU i njenu vjerodostojnost i kredibilnost, kako u najbližem susjedstvu tako i na globalnom planu”, rekao je odlazeći evropski povjerenik za pregovore o proširenju i politiku susjedstva Johannes Hahn, s čijeg su “čehra” isijavali pošteni ushiti i očit bijes.

Dodao je kako su “obje zemlje uradile sve što je od njih EU tražila, a u slučaju Sjeverne Makedonije se ne radi samo o historijskom Prespanskom sporazumu sa Grčkom o novom imenu ove zemlje… I nakon svega toga, građani i vlasti ove dvije zemlje su ostali odgurnuti. Zato ih moramo zamoliti da ne gube nadu i da nastave s reformama, jer strateški cilj EU u vezi s proširenjem ostaje nepromijenjen”, zaključio je Hahn.

Evropska nedosljednost i zbrka namjera

Bugarski parlamentarac Andrey Kovatchev (narodnjački blok, EPP) glavni problem vidi u evropskoj nedosljednosti i zbrci namjera. U takvom polukomatoznom stanju Unije “opasni antievropski blokovi” ne miruju.

“Na  jednoj su strani Rusija, Turska, Kina i Saudijska Arabija sa svojim težnjama i ponudama, a na drugoj negativna propaganda protiv EU i protiv svake pozitivne pojave u regionu Zapadnog Balkana čega nisu pošteđene ni Albanija i Sjeverna Makedonija. Takve manipulacije EU mora znati suzbiti i mi se ne smijemo oslanjati samo na po jednog eventualnog reformatora u svakoj od zemalja Balkana, već moramo imati oslonac na trajnim evropskim vrijednostima i mladim generacijama na kojima proces proširenja ostaje“, rekao je Kovatchev.

Holandska zastupnica Kati Piri (socijal-demokrati, S&D) smatra da u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije ni njena članica Unije kao ni francuski predsjednik, nisu pokazali liderske naklonosti niti hrabrost da se, “uprkos unutarnjim problemima u EU pruži ruka svima onima koji dokazuju srodnost s evropskim vrijednostima i koji ne skrivaju proevropske težnje, iako su od stjecanja svoje suverenosti i nezavisnosti razapeti između težnji i skrivenih namjera i Istoka i Zapada”.

Njemački zastupnik Reinhard Butikhofer (također S&D) pozvao je francuskog predsjednika Macrona da bez dvoumljenja promijeni svoju odluku, da odmrzne pristupne pregovore, oživi isčeznule evropske snove na Balkanu i da napokon izađe iz evropske samice u koju se samovoljno strpao.

Poljska zastupnica Anna Elžibeta Fotyga (konzervativno-reformistički blok, ERC), osim francuskog predsjednika optužila je i odlazećeg predsjednika Evropske komisije, Jean-Claude Junckera, što je već na startu svog petogodišnjeg mandata u ovo doba 2014. godine svjesno ili nehotice “obeshrabrio Zapadni Balkan za integralizam sa EU”. Predsjednik Macron, danska i holandska vlada, rekla je, danas su nas ponovo izdali u samoj završnici Junckerovog mandata i “doveli su do novog pesimizma na Balkanu, ali i do vrlo jasnih spoznaja o našim unutarnjim slabostima koje više nisu održive”, rekla je Fotyga.

Izvoz problema i sukoba na Zapadni Balkan

Grčki zastupnik Stelios Kouloglou (ujedinjena evropska ljevica i zeleni, GUE/NGL), Zapadni Balkan vidi kao “najranjivije mjesto u Evropi” i “umjesto da EU tamo izvozi demokratske tekovine, solidarnost i druge evropske vrijednosti, mi im izvozimo svoje unutarnje probleme i sukobe… Umjesto da makedonskom premijeru (Zoranu) Zaevu i građanima u njegovoj zemlji pružimo ruku podrške, mi ih sve zajedno bacamo u nove neizvjesnosti i ponovnu političku buru. A onda se pitamo zašto su i građani i političari u tim zemljama toliko frustrirani”, rekao je neskriveno rasrđeni grčki zastupnik.

Govorila je i ogromna većina drugih evropskih zastupnica i zastupnika uključujući i slovenske i hrvatske, koji su svi odreda iskazivali bijes i razočaranost najnovijim krahom kredibiliteta Evropske unije koja je, koliko do juče, bila opsesijom svih balkanskih zemalja, a ponajviše mladih generacija koje u vlastitoj apatiji, zadnjih godina traže sopstvene puteve iz egzistencijalnog blata.

Dok je hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ) najavljivala da će hrvatsko predsjedništvo Evropskom unijom u prvih šest mjeseci naredne godine biti odlučujuće za vraćanja procesa proširenja u središte strateških interesa svih članica Unije „jer se ovdje ne radi samo o regionalnoj stabilnosti, već i o stabilnosti EU u cjelini“, Tonino Picula (SDP) je ponovio svoje ranije stajalište o „povijesnoj pogreški Evropske unije“ kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

“Mora nas mnogo zabrinuti činjenica da je početak pregovora s ove dvije zemlje ponovo odložen na neodređeno vrijeme zbog naših unutarnjih neslaganja, a još više zabrinjava to što su se glavnim kočničarima pokazali upravo oni koji deklarativno žele obnovu evropske ideje”, rekao je Picula.

Zahtjev za konkretnim konpromisom

Ukazujući na temeljnu falinku Macronovog “ne” otvaranju pristupnih pregovora, Picula je podsjetio da se radi o tek prvom koraku višegodišnjeg procesa usklađivanja sa standardima i politikama EU – procesa “koji svakim novim proširenjem postaje sve duži, složeniji i neizvjesniji”, rekao je Picula i poručio da je „potpuno neprihvatljivo da građani Albanije i Sjeverne Makedonije budu taoci samo pokušaja na planu unutareuropskih reformi… Unutarnje reforme Unije i proces proširenja su uvijek do sada išli paralelno i nisu isključivali jedno drugim. EU je potrebna hitna obnova konsenzusa o proširenju, potrebna nam je jasna vizija pretočena u još jasniju akciju, i to što prije dok ne bude prekasno imajući u vidu brojne druge globalne igrače koji ne miruju u traženju puteva za proširenje svojih zona utjecaja na ovom području”, rekao je Picula i zaključio kao i većina drugih zastupnika da EU može biti kredibilna na globalnoj sceni “samo ako to primjerom pokaže prvo u svom neposrednom susjedstvu”.

Tokom višesatne debate koja je, kao malo kada pod svodovima Evropskog parlamenta bila toliko jednoglasna, od lidera EU je zatraženo da na svom prvom predstojećem samitu 12. i 13. decembra “preuzmu odgovornost i pronađu konkretan kompromis koji omogućava Albaniji i Sjevernoj Makedoniji početak pristupnih pregovora. Paralelno s tim procesom potrebno je započeti s unutarnjim reformama Unije, uključujući i eventualnu doradu postojeće politike proširenja, te unapređenje tehničke metodologije u vezi s pristupanjem modernijoj, kredibilnijoj i jedinstvenijoj Uniji.

Izvor: Al Jazeera