Turska ofanziva u Siriji: Šta se dešava i kako će završiti?

Turska je poručila Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da je njena vojna ofanziva na sjeveru Sirije pokrenuta kako bi se ostvarilo pravo na samoodbranu po Povelji UN-a.

Turska je, u pismu koje je danas objavljeno, navela da se bori protiv „neposredne terorističke prijetnje“ i da želi da očuva sigurnost koju, po njoj, na granici ugrožavaju sirijski Kurdi.

Turska njih naziva „teroristima“ i izjednačava ih sa pripadnicima Islamske države Iraka i Levanta (ISIL).

Kako je sve počelo, šta se dešava i zašto?

Počelo do Trumpove odluke 

“Odlazak na Bliski istok najgora je odluka donesena u historiji naše zemlje. Glupi beskonačni ratovi za nas privode se kraju. Polagano i pažljivo vraćamo američke vojnike kućama. SAD se trebao u Siriji zadržati 30 dana, a to je bilo prije mnogo godina. Ostali smo i ulazili u sve dublje i dublje sukobe bez cilja na vidiku…“.

Ovim riječima, koje je svijetu prenio u serijalu poruka preko svog računa na Twitteru, američki predsjednik Donald Trump je, kako se ispostavilo, otvorio novo poglavlje rata u Siriji, koje bi, kako strahuju međunarodni zvaničnici, mogao pogoršati užasnu humanitarnu situaciju u regiji.

Trumpova odluka, koja je naišla na kritike i u SAD i u većini svijeta, otvorila je vrata Turskoj za dugo planiranu, ali nikada planiranu jednostranu akciju na sjeveru Sirije. I ona je, prošle sedmice, počela.

Šta se dešava, ko protiv koga ratuje i zašto, kakvi su turski ciljevi u Siriji i regiji, pitanja su na koja prosječan stanovnik planete Zemlje teško da ima potpuno tačan odgovor.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je, nekoliko dana uoči upada u Siriju, najavio da će Turska izvesti zračnu i kopnenu vojnu operaciju istočno od rijeke Eufrat. Cilj akcije je, kako su najavili, da uspostave „sigurnu zonu“ u Siriji u kojoj bi bile smješteni milioni sirijskih izbjeglica, a koja bi bila očišćena od teškog naoružanja, ali i pripadnika sirijske kurdske milicije YPG, koju Ankara smatra „terorističkom organizacijom odgovornom za smrt najmanje 30.000 osoba u protekla tri desetljeća“.

Zaštita od turskog napada

YPG su kurdske Jedinice narodne zaštite i ključni su dio Sirijskih demokratskih snaga (SDF). Te snage su osnovane u oktobru 2015. kao rezultat saveza kurdskih i arapskih frakcija, kao i asirskih i turkmenskih boraca. Njihovo formiranje uslijedilo je nakon što su kurdske Jedinice narodne zaštite uspjele ostvariti nekoliko pobjeda u borbama protiv ISIL-a. Procjenjuje se da su izgubile 11.000 boraca u bitkama protiv te grupe u proteklim godinama.

Do sada su imale podršku američke vojske u borbi protiv snaga Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) i kao takve su bile zaštićene od potencijalnog napada turske vojske.

No, najava povlačenja američke vojske promijenila je sliku Sirije i utabala Turskoj put da, uprkos protivljenju gotovo cijelog svijeta, napadne na kurdske ciljeve u nastojanju da očisti pogranični pojas od njih, u dubini od 30 kilometara, te da u tu zonu smjesti sirijske izbjeglice.

“Nikada nećemo dozvoliti da se na sjeveru Sirije formira teroristički koridor. Neka to svi dobro znaju. Naš je konačni cilj okončati prisustvo YPG-a na sjeveru Sirije i uspostaviti mirovni koridor na tom prostoru kako bismo omogućili našoj sirijskoj braći koja su u Turskoj da se sigurno vrate na svoja ognjišta, u svoje domove“, kazao je prije nekoliko dana turski ministar odbrane Hulusi Akar.

Turskoj u akciji podršku pružaju i jedinice Sirijske nacionalne vojske, sastavljene od proturskih frakcija koje su se ovog mjeseca ujedinice s ostalim opozocionim frakcijama koje djeluju na sjeveru Sirije u jednu grupu. Neke od njih su se borile protiv Al-Assadovih snaga u pokrajini Idlib.

‘Ostavljeni na milost i nemilost’

Turskoj ofanzivi, koju Ankara izvodi s pripadnicima Sirijske nacionalne vojske, protive se gotovo svi, mnogi međunarodni dužnosnici pozivaju Ankaru da zaustavi operaciju, a Evropska unija obustavila je prodaju oružja Turskoj.

Dosta njih gaji bojazan da Turska svojoj operacijom riskira da dovede u pitanje sve što je do sada urađeno u borbi protiv ISIL-a, te upozoravaju a rizik od ponovnog buđenja te organizacije.

Sirijski Kurdi bijesno su optužili SAD da ih je izdao povlačenjem, jer ih je ostavio na milost i nemilost turskoj vojsci.  

Petog dana ofanzive, reagovale su i vlasti iz Damaska, koje su saopštile da počinju slati trupe na sjever zemlje kako bi se, zajedno sa Sirijskim demokratskim snagama, oduprli „turskoj agresiji“.

“Nakon što su Amerikanci napustili regiju i dali zeleno svjetlo za turski napad, mi smo bili primorani tražiti drugu opciju, a to je razgovor sa Damaskom i Moskvom da se nađe protivmjera ovim turskim napadima“, naveo je kurdski zvaničnik Badran Jia Kurd.

Do sada, turske vlasti objavile su da je osvojeno nekoliko sela i gradova, te da turska vojska kontrolira veliki autoput koji se nalazi 30-ak kilometara od tursko-sirijske granice i kreće se paralelno s njom na sirijskoj teritoriji.

Izvor: Agencije