Godina dana od izbora u BiH: Političari plaćeni za propuštene prilike

Politička kriza negativno utiče i na poslovni ambijent a pad stranih investicija je konstantan, kažu poslodavci (EPA)

Godinu dana od održavanja izbora, Bosna i Hercegovina još uvijek nema ni izvršnu ni zakonodavnu vlast. Nije formirano novo Vijeće ministara BiH, a Predstavnički dom Parlamenta BiH ne održava redovne sjednice tako da nema ni parlamentarnih komisija. Također, ni vlada bh. entiteta Federacije BiH još nije uspostavljena. 

Za političare i stranke ovo konkretno ništa ne znači, jer oni svakako dobijaju plate ili učestvuju u vlasti u tehničkom mandatu, ali za BiH i njene građane radi se o mnogobrojnim propuštenim prilikama, kažu sagovornici Al Jazeere. 

Brojni zakoni nisu usvojeni, blokirana su ogromna sredstva kao i međunarodni krediti potrebni za infrastrukturne projekte, odnosno izgradnju cesta, klima za privlačenje stranih investicija je katastrofalna, a BiH je jedina zemlja koja je ostala bez delegacije u Parlamentu Vijeća Evrope. 

Ipak, za sve to vrijeme građani BiH plaćali su izabrane predstavnike u Parlamentu BiH koji su prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) od početka decembra do kraja augusta zasjedali ukupno 12 sati i 53 minute, od čega su tri i po sata bili na pauzi. 

Za to su primili 2,1 milion KM (oko milion eura), a minuta njihovog rada odnosno nerada je građane koštala 2.800 KM (1.400 eura). 

Prema podacima koje je CIN dobio od Parlamenta BiH, u ovom razdoblju na plate i topli obrok potrošeno je 1,85 milijuna KM (925.000 eura), na paušale 247.000 KM (123.500 eura), a na odvojeni život izaslanika i prevoz 61.000 KM (30.500 eura).

“Imate izbore koji su uzaludni jer poslije ne možete formirati vlast, jer uvijek postoji jedna standardna komponenta ucjenjivanja i traženja razloga da se odgodi taj momenat. Pri tome neformiranje vlasti plaćaju građani. U vlastima u tehničkim mandatima sve su u pitanju isti ljudi i uglavnom iste strukture, tako da njima ništa ne nedostaje, formirali vlast ili ne, oni imaju redovne prihode, redovno koriste sve kapacitete svojih privilegija, pomalo daju izjave u javnosti”, kaže sociolog Esad Bajtal. 

Borba za pozicije

Za to vrijeme, dodaje, zemlja ne da stoji na istom mjestu, nego pada sve niže do tačke u kojoj građani BiH imaju najmanju kupovnu moć u Evropi, a značajnih stranih ulaganja nema jer je za investitore BiH rizična zemlja.  

“Međunarodni kapital koliko god je nemoralan, toliko je dosljedan, oni traže sigurno okruženje za ulaganje vlastitog kapitala da bi nešto radili i zaradili. Ovdje takve atmosfere nema, jer imamo stalno dizanje tenzije, pshiloške igre i sa međunarodnom javnošću i sa vlastitim građanima. Niko nije spreman ulagati iole značajan kapital u nešto što je rizično. Dakle, nema investicija, nema razvoja, nema privrede, ali ima sasvim dovoljno u budžetu da oni napune svoje džepove”, ističe Bajtal. 

Novinarka i aktivistica Milkica Milojević smatra da je ovakva situacija slika i prilika društva i države. Međutim, dodaje, nije sigurna da bi građanima bilo išta bolje i da je formirana vlast. 

“Jer ovdje su politika i vlast svode na otimačinu oko plijena nakon izbora, u tom smislu za političare na vlasti plijen je sve, a to su naši životi i zarade, naša prirodna bogastva, društveni resursi, naše institucije i naši budžeti. Oni pravi bure u medijima i javnosti oko toga što ne mogu da pristupe novim pozicijama, i ovi kojima je istekao mandat i ovi koji bi da zasjednu, tako da je to jedna krajnja paradoksalna situacija”, kaže Milojević.  

Prema njenom mišljenju, bez temeljite promjene pristupa politici i temeljite promjene političkih aktera, u BiH nema napretka niti približavanja Evropskoj uniji. 

“Nisam sigurna koliko su naši političari ozbiljni u namjeri da pristupimo EU, jer njima to ne ide u korist, nema pregrađivanja rijeka zarad svojih hacijendi, toga nema u EU. EU je u interesu građanima i građani odlaze tamo jer ne mogu živjeti u svojoj zemlji, nama običnom svijetu ne smeta ta oštra konkurencija i to poštovanje reda i zakona koji su osnova jednog funkcionisanja unutar EU, ali njima smeta.”

Paradoksi BiH

Bajtal ističe da ovo nije prvi put da je BiH bez vlasti niti da se radi o najdužem periodu. 

“Sve je to normalno kada je u pitanju BiH. Mi smo imali prošle postizborne situacije, a u nekima od njih vlast nije bila formirana ni za 15 mjeseci. To su parodoksi ove zemlje i pokazuju da etno ideologije nisu u stanju voditi jedno društvo. To je posljedica njihovog politikanskog igranja sa vlastitim građanima kojima stalno od izbora do izbora daju gomile obećanja od kojih uglavnom nema ništa.”

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u paradoksalnoj situaciji kada je u pitanju formiranje vlasti, sa vladajućim političkim strankama koje imaju suprotstavljene uslove da se to desi. 

Promjena izbornog zakonodavstva uslov je Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BIH) za uspostavu Vlade Federacije BiH, a eventualno usvajanje takvih promjena nije ni moguće jer Predstavnički dom Parlamenta BiH ne održava redovne sjednice zbog bojkota stranaka iz bh. entiteta Republike Srpske. 

S druge strane, ovaj bojkot izazvan je neformiranjem izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH, jer se kao uvjet za imenovanje kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) Zorana Tegeltije na njegovo čelo postavlja slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO, što traže članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Treći član, Milorad Dodik, kategorički to odbija, prateći politiku Srbije, i pozivajući se na Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, koju je Narodna skupština RS-a usvojila 2017, iako su predstavnici stranaka iz RS-a ranije dali svoju saglasnost za ovaj put, potpisujući zakone, sporazume i strategije koje se tiču članstva u vojnom savezu.

Izvor: Al Jazeera