Prozirne kutije nisu garant poštenih izbora

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je predstavila je prozirne kutije kojima, kako je navedeno, namjerava vratiti povjerenje građana BiH u izborni proces.

“Transparentne kutije povećavaju povjerenje u izborni proces. Postojeće su dotrajale, teške su i vrlo nepraktične za transport. Mi smo ih morali koristiti jer u bh. institucijama nije bilo dovoljno razumijevanja za nabavku prozirnih kutija”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.

Ovaj potez dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je CIK u izborni proces uključio crvene i plave hemijske olovke.

Tada je saopćeno kako će se glasački listići popunjavati isključivo plavim olovkama, a da će birački odbori koristiti crvene olovke prilikom obrade listića.

Evropske države bi se stidjele

Iako su se u javnosti čuli apeli za uvođenje savremenijih tehnologija u izborni proces, te je bilo različitih prijedloga na koji način bi se to trebalo izvesti, do toga nije došlo.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je odbacio prijedloge za tri tehnička unapređenja izbornog procesa, protiv su bili Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Analitičari navode da je jasno da prozirne kutije i korištenje različitih hemijskih olovaka nisu garant fer i poštenih izbora.

Politička analitičarka Ivana Marić kaže da CIK s ponosom predstavlja ove „novitete“ kojih bi se druge evropske države stidjele.

“Jedan od glavnih zadataka CIK-a je da osigura da rezultati izbora odražavaju iskazanu volju birača, a ne sposobnost stranaka u izbornim prevarama. Žalosno je da se jedna takva institucija dovodi u vezu sa brojnim neregularnostima i sumnjivim aktivnostima. Ali kako da očekujemo da u CIK-u bude drugačije u državi u kojoj su organizirani kriminal i korupcija prodrli u sve sfere života“, navodi Marić.

Zakon odbijen

Iz Koalicije ‘Pod lupom’ ističu da su Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH  razmatrali izmjene Izbornog zakona koje predviđaju tri tehnička unapređenja izbornog procesa.

Međutim, kako navode, takav prijedlog nije dobio podršku Doma naroda, a predviđao je optičko skeniranje glasačkih listića, uvođenje video-nadzora na biračkim mjestima i upotrebu uređaja za kontrolu otiska prstiju takozvani AFIS, što znači da je ovaj zakon odbijen.

Olovke i prozirne kutije, nastavlja ona, su minimum koji je CIK uveo, a i to izgleda kao da im je nametnuto donacijama međunarodnih faktora.

Članovima CIK-a, ističe, su sigurno poznate brojne manipulatorske vještine političkih stranaka i sigurno im je jasno da se dvobojnim olovkama i prozirnim kutijama neće puno postići po pitanju fer izbora.

“Ali kao što se pretvaramo da vjerujemo aktuelnim vlastima da živimo sve bolje, tako ćemo se pretvarati da vjerujemo CIK-u da će ovime „dostignućima“ stati u kraj svim izbornim prevarama. Nije tajna da političke stranke podmićuju birače, posmatrače, članove biračkih odbora i izbornih komisija. Na taj način stvaraju pretpostavku da tokom glasanja, a posebno nakon završetka glasanja provode izborne prevare. Na pojedinim biračkim mjestima pojedine stranke ili saveznici imaju potpunu kontrolu i mogu raditi šta žele. Kako onda da očekujemo da ih u praljavim poslovima  imaju potpunu kontrolu nad određenim biračkim mjestima“.

Kako će ih u takvim slučajevima, pita se Marić, spriječiti boja olovke ili izgled kutije.

“CIK se hvali da su nove, prozirne kutije znatno lakše i praktične za transport. To će samo olakšati posao onima koji su i do sada sklanjali čitave kutije i mijenjali ih kutijama željenog sadržaja. Na svakim izborima imamo određeni broj preminulih osoba koji ne samo da su na biračkim spiskovima već i glasaju“.

Posthumno glasanje

Olovke i kutijem, smatra, sigurno neće spriječiti ovo posthumno glasanje.

“Nije mi jasno zašto se mi uvijek trudimo da izmišljamo toplu vodu. U svim demokratskim državama postoje izbori i postoje izborne prevare. Zadatak svih nas, a prvenstveno CIK-a je da pronađe najbolje prakse i implementira ih u BiH. Ali očito je da izborna volja birača nije svima podjednako bitna. Često znamo kritikovati birače da stalno glasaju za iste. Međutim, da li su izborni rezultati zaista odraz izborne volje birača ili je to ipak rezultat izbornih prevara? Da bismo osigurali da u vlasti sjede oni za koje su građani glasali, a ne oni koji su svoju pobjedu osigurali uz pomoć prevara i podmićivanja neophodno je osigurati istinski fer i poštene izbore, a ne ovo što sada imamo“.

Šteta je, smatra Marić, što u parlamentu nije prošla odluka o uvođenju skenera na birališta jer bi po njenom mišljenju to u dobroj mjeri smanjilo prevare.

“SNSD i HDZ su bili protiv toga. Uz skenere i video nadzore bi se povećala sigurnost i rezultate bismo imali odmah po završetku glasanja. Očito je da to nekima ne odgovara i da im je draže da imaju dovoljno vremena i nakon izbora da isprave biračku volju”.

Sistem ne mogu popraviti tehnologije

Uvođenje upotrebe prozirnih glasačkih kutija i raznonojnih olovaka, kako tvrdi politički analitičar Srečko Latal, nekome možda i izgledaju besmisleno, ali te i slične odluke CIK-a, kako navodi, treba prije svega posmatrati u kontekstu činjenice da Parlament BiH – organ koji je odgovoran za unaprjeđivanje, nadogradnju i bilo kakvu doradu izbornog zakona – u proteklih nekoliko godina nije pokazao spremnost da uvede odgovarajuće izmjene i dopune izbornog procesa usprkos brojnim prijedlozima koji su dolazili, što od CIK-a, što od eksperata i nevladinog sektora.

“Parlament BiH čak nije pokazao spremnost ni da razriješi gorući problem sa djelom izbornog zakona koji definira izbor Doma Naroda Federacije BiH, što već do kraja godine može da dovede do blokade formiranja vlasti i ugrozi opstojnost institucija na državnom i Federalnom nivou”, kaže Latal.  

Jasno je, tvrdi, da prozirne kutije i korištenje različitih hemijskih olovaka niti jesu, niti mogu biti garant fer i poštenih izbora.

“Ali, posmatrajući ove odluke u kontekstu postojeće opšte krize vlasti u BiH, ove odluke će možda barem malo popraviti izborni sistem i barem malo otežati izborne prevare kojih je – čini se – sa svakim izborima sve više. Sve veći problemi u izbornom sistemu su prije svega proizvedeni od strane političkog sistema u kom svaka od glavnih političkih stranaka pokušava da utiče na sistem i da ga što više iskoristi za svoju korist. U tom kontekstu, djelovanje CIK-a je više posljedica a manje uzrok problema sa kojima se suočava izborni process”.

Latal smatra da izborni sistem BiH ne može popraviti nikakva napredna tehnologija, sve dok njom upravlja neka nazadna politika.

“Uvođenje savremenijih tehnologija u izborni proces bi imalo smisla samo ukoliko bi postojala jasna opredjeljenost BiH političara ka fer i poštenim izborima – što je rijetko slučaj – te ukoliko bi uvođenje takvih tehnologija bilo bazirano na ozbiljnim analizama specifičnih potreba kao i finansijkih i tehničkih mogučnosti, što na primjer sigurno nije bio slučaj sa prijedlozima koji su se razmatrali u Parlamentu BiH prije par mjeseci”, mišljenja je on.  

Iz Koalicije “Pod lupom“, koja prati izborni proces u BiH, kažu za Al Jazeeru da je na lokalnim izborima u BiH 2016. godine zabilježen određen broj slučajeva gdje su glasači fotografisali glasačke listiće prilikom glasanja što je zakonom zabranjeno, a isto može i upućivati na kupovinu glasova pri čemu fotografije služe kao dokaz.

Visina glasačkih kabina

Shodno tome, navode oni, je jedna od preporuka Koalicije bila skraćivanje visine glasačkih kabina koje bi značajno spriječilo zloupotrebe birača i tu preporuku je ove godine CIK i usvojila.

“Druga preporuka Koalicije bila je uvođenje odvojenih providnih/transparentnih glasačkih kutija za sve nivoe vlasti za koje se glasa (u ovom slučaju na Općim izborima 4) što bi značajno uštedilo vrijeme u procesu utvrđivanja rezultata odnosno uštedilo bi vrijeme koje je potrebno da se razvrstaju listići iz jedne kutije. Ovaj princip uvođenja providnih glasačkih kutija za svaki nivo vlasti bi značajno spriječio i malverzacije koje uključuju iznošenje glasačkih listića sa biračkog mjesta i nastajanje tzv. ”bugarskog voza” s obzirom na to da bi bilo transparetno da jedan birač/ica ubacuje po jedan listić za svaki nivo vlasti“, navode oni.

CIK je, ističu, ovu preporuku djelimično usvojila.

Kutije, navode oni, koje će na ovogišnjim izborima biti na biračkim mjestima nisu transparentne, nego translucentne što znači poluprovidne te i dalje ostaje jedna kutija za sve nivoe vlasti.

“Uvođenje različite boje tinte olovaka za glasače i biračke odbore kao i prethodne dvije usvojene novine na ovogodišnjim izborima su zasigurno korak naprijed i mogu spriječiti neke od nepravilnosti koje se dešavaju međutim da bi se osigurali slobodni i pošteni izbori potrebno je mnogo više“.

Skeneri za brojanje listića

Dodaju da su na prethodnim lokalnim izborima u BiH zabilježene sprevare koje mogu direktno utjecati na izborni rezultat.

“Veliki broj tih prevara dešava se nakon zatvaranja biračkih mjesta u procesu utvrđivanja rezultata glasanja odnosno brojanja glasova kao što je pravljenje nevažečih glasačkih listića od važećih, dopisivanje za kandidate na kandidatskim listama ili nezakonito iskorištavanje neiskorištenih glasačkih listića. Da bi se ovakve malverzacije spriječila Koalicija je predložila uvođenje skenera za brojanje glasačkih listića. Skeneri su i finansijski najpogodnija opcija i imaju mogućnost evidentiranja i arhiviranja rezultata glasanja svih birača koji su glasali na biračkom mjestu. Uvođenje skenera informacije o rezultatima glasanja bile bi dostupne nedugo nakon zatvaranja biračkog mjesta a uz to moguće je napraviti i duplu provjeru rezultata jer su rezultati dostupni i u elektronskoj i štampanoj formi“.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini će se održati 7. oktobra ove godine.

Izvor: Al Jazeera