Obrazovanje u BiH: Zakone i budžete ne prati njihova implementacija

Na početku nove školske godine u jednoj od sarajevskih osnovnih škola, načelnik općine u kojoj se ova ustanova nalazi pohvalio se kako je obišao sedam škola i kako je njegova općina jedna od rijetkih u kojoj nema pada broja upisanih prvačića.

U ovoj rečenici je nekoliko tužnih istina, pored ove lijepe kojom se načelnik pohvalio: veliki broj drugih škola smanjuje broj razreda jer nema djece; poneke škole su blizu gašenja, a sve ovo zbog odlaska van države, neimaštine roditelja koji djecu ne mogu slati u škole, mladih koji se zbog straha za egzistenciju ne odlučuju da imaju potomke…

„Stanje u obrazovanju u Bosni i Hercegovini je odraz stanja u državi, nefunkcionalnog ustavnog uređenja, neusklađenosti obrazovanja sa evropskim standardima, kao i odraz ostalih političkih , ekonomskih i društvenih problema koji opterećuju svakodnevnicu“, navodi Anesa Agović, direktorica Centra za društvena istraživanja Global Analitika.

„Jedan od evidentnih problema u obrazovanju je što još uvijek nemamo nastavu usmjerenu ka ishodima učenja, jer je nastava još uvijek usmjerena na sadržaje. Na osnovu brojni istraživanja i informacija dobijenih od nastavnika sa višegodišnjim iskustvom iz nastavnih procesa, zasigurno se može reći da obrazovanje ne ide u korak sa modernim dobom, a jedan od razloga je što iz nadležnih institucija nemaju dovoljno sluha za potrebe učenika.“

Zakon kao poluga za utjecaj

Sead Turčalo, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, navodi za naš portal kako pitanje stanja obrazovanja u BiH „zahtijeva višeslojan odgovor“.

„Prvo treba imati u vidu da u BiH imamo otvorenu segregaciju u obrazovanju, počevši od dvije škole pod jednim do negiranja pravo na jezik učenicima bošnjačke nacionalnosti u entitetu Republika Srpska. U oba slučaja radi se na neki način o političkoj strategiji odvajanja, jer se učenik ne tretira kao individua nego sredstvo etnokratskog režima“, ističe on.

Dodaje kako fragmentiranost obrazovnog sistema, imajući u vidu da se radi o entitetskoj, odnosno kantonalnoj nadležnosti u FBiH, dovodi i do nejednakog tretmana nastavnika i učenika, a to je, kako kaže „jasno vidljivo ako usporedimo opremljenost učionica ili plaće radnika u prosvjeti“.

Naš sagovornik ukazuje kako se u oblasti obrazovanja vrlo često donose strateški dokumenti koje ne prate odgovarajuća ulaganja u njihovu implementaciju.

„Takvi dokumenti pa čak i zakoni su često sami sebi svrha, a nerijetko služe i kao poluga kojom vlastodršci žele pojačati svoj utjecaj u obrazovanju. Visoko obrazovanje i nauka je naročito pogođeno postojećom raspodjelom nadležnosti za obrazovanje. Omogućeno je i formiranje desetina privatnih fakulteta i univerziteta. Kvantitet u ovom slučaju nije urodio kvalitetom, već njegovim urušavanjem.“

Turčalo ukazuje kako se alocirana budžetska sredstva za podršku naučnoistraživačkom radu mjere u promilima.

„U konačnici i sam status univerzitetskih radnika je jako loš što će dugoročno onemogućiti da se najbolji kadrovi uposle ili ostanu na univerzitetima. Imamo situaciju da je najveći javni univerzitet u BiH, Univerzitet u Sarajevu, na grantu Kantona Sarajevo, dakle u istom statusu kao NVO i slične organizacije. Iako UNSA od 01. januara 2019. prelazi na trezor, visoko obrazovanje i nauka je jedina djelatnost sa kojom Vlada Kantona Sarajevo nije potpisala kolektivni ugovor, što sam Univerzitet i uposlenika dovodi u potpunu finansijsku i pravnu nesigurnost nakon nove godine i stavlja pod znak pitanja kompletan nastavni i istraživački proces“, kaže on.

Budžetska piramida

Vratimo se ranije spomenutom načelniku, odnosno institucijama koje on utjelovljuje, kao i njihovim izdvajanjima za obrazovanje.

Budžeti viših nivoa vlasti pokazuju značajne cifre namijenjene za obrazovanje, ali najveći dio tog novca otpada na „plaće i naknade troškova zaposlenih“.

Na državnom nivou, sa obrazovanje je nadležno Ministarstvo civilnih poslova, odnosno Sektor za obrazovanje. U Budžetu za 2018. godinu za ovo Ministarstvo predviđeno je 6,19 miliona eura što je za 14.000 više nego prošle godine. Ovaj rast je stalan ako se pogledaju budžeti za 2015. i 2016. godinu koji su bili manji od šest miliona eura.

Agenciji za razvitak visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH je smanjen udio u budžetu, pa sad on iznosi približno 480.000 KM (godinu ranije bio 0,52 miliona), što je nastavak tendencije smanjenja državnog izdatka za ovu agenciju proteklih godina. Sa druge strane, Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje povećano izdvajanje za 13.500 eura, sa 620.000 na 640.000 eura.

Izdvajanja iz budžeta (po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Ministarstvo civilnih poslova	6,19	6,17	5,83	5,05
Agencija za razvitak visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH	0,48	0,52	0,52	0,58
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje	0,64	0,62	0,64	0,62

Stepenicu ispod su nešto veći izdaci za obrazovanje, odnosno na entitetskom nivou.

U Federaciji BiH se dalje nadležnost „propušta“ na kantone gdje su najveća izdvajanja za obrazovanje, dok su kod Republike Srpske osnovne, srednje škole i dva univerziteta posebne stavke entitetskog budžeta.

Tako je iz budžeta FBiH nadležno Ministarstvo obrazovanja i nauke za „tekuće transfere“ realiziralo ukupna sredstva od približno 3,93 miliona eura „čime je finansijski podržano 1.963 projekta“, navode iz ovog Ministarstva na upit Al Jazeere.

Već godinu dana kasnije, ti tekući transferi su smanjeni na 3,52 miliona eura, odnosno nešto više od 400.000 eura u odnosu na godinu prije.

Tendencija smanjenja je nastavljena, istina nešto manje, i lani kada je na ime tekućih transfera odobreno 3,51 milion eura. Usput, prema istom budžetu ovog bh. entiteta za političke stranke je predviđeno izdvajanje od skoro 1,9 miliona eura…

Prema budžetu FBiH za 2018., blago je poraslo izdvajanje za plate, dok su izdaci za materijal, sitni inventar i usluge (uključujući putne troškove) porasli za skoro 50 posto.

Istina, porasli su i tekući transferi i drugi rashodi među kojima i stavka „Izdaci za izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju“ sa 27.000 na 150.000 eura.

Federalno ministarstvo obrazovanja (po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Plate i naknade troškova zaposlenih	0,68	0,66	0,56	0,51
Izdaci za materijal, sitni inventar i usluge	0,20	0,13	0,15	0,11
Tekući transferi i drugi rashodi	3,64	3,54	3,50	3,93

U Republici Srpskoj je nešto drugačija tabela zbog same nadležnosti.

U posljednje tri godine je prisutan pad izdvajanja za osnovne škole (koji je do 2017. bio iznad 100 miliona eura) i za srednje škole koji je lani „pao“ ispod granice od 40 miliona eura.

Sa druge strane, vidljiv je porast izdvajanja za univerzitete u dva velika centra entiteta – Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Ipak, statističari upozoravaju kako je u prošlu akademsku godinu (2017/18) upisano približno 6,3 posto manje studenata nego godinu ranije.

Ministarstvo prosvjete i kulture (po godinama, u milionima eura)	2017.	2016.	2015.
Plate i naknade troškova zaposlenih	1,28	1,29	1,27
Ukupni izdaci	3,66	3,86	3,80
Osnovne škole	100,53	101,42	101,18
Srednje škole	39,70	40,42	41,18
Univerzitet u Banjaluci	18,64	17,83	17,79
Univerzitet u Istočnom Sarajevu	14,38	14,02	13,99

Kantonalna nadležnost

Daljom raspodjelom vlasti u FBiH dolazimo do kantona koji su nadležni za finansiranje obrazovanja, a nastavku vam donosimo izdvajanja po kantonima od 2015. do 2018. godine.

Za Unsko-sanski kanton su nam bili dostupni samo podaci za ovu godinu, pošto nismo dobili ni odgovor od nadležnih iz Vlade USK-a kojima smo poslali upit, niti raniji budžeti imaju na njihovoj web-stranici.

Kanton Sarajevo (Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi (uz visoko obrazovanje)…	45,73	44,01	43,36	43,01
Predškolsko i osnovno obrazovanje	51,89	46,79	46,75	46,14
Srednje obrazovanje	30,17	28,48	29,20	18,17

 

Zeničko-dobojski kanton (Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	6,3	5,71	5,10	5,12
Osnovno obrazovanje	35,88	33,66	33,96	33,76
Srednje obrazovanje	19,66	18,71	19,24	19,50
Visoko obrazovanje	8,43	7,41	7,31	8,16

 

Unsko-sanski kanton (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta)

Po godinama, u milionima eura)	2018.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	5,19
Osnovno obrazovanje	29,16
Srednje obrazovanje	13,13
Visoko obrazovanje	5,89

 

Hercegovačko-neretvanski kanton (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	3,30	2,75	2,50	2,34
Osnovno obrazovanje	20,33	20,33	20,16	20,63
Srednje obrazovanje	12,90	13,11	12,98	13,20
Visoko obrazovanje	4,01	4,01	4,01	3,92

 

Bosansko-podrinjski kanton (Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, osnovne i srednje škole	5,76	5,65	5,89	5,88

 

Kanton 10 – Livno (Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi…	1,34	1,48	1,57	1,38
Osnovno i srednje obrazovanje	12,90	12,09	12,04	11,23

 

Posavski kanton (Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	0,86	0,79	0,79	0,76
Predškolsko i osnovno obrazovanje	3,99	3,87	3,86	4,04
Srednje obrazovanje	1,92	1,91	1,94	1,92
Visoko obrazovanje	0,16	0,14	0,16	0,16

 

Srednjobosanski kanton (Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	4,74	4,73	4,16	4,66
Osnovno obrazovanje	25,54	22,41	21,78	22,24
Srednje obrazovanje	13,09	12,33	12,24	12,38

 

Zapadnohercegovački kanton (Ministarstvo obrazovanja, znanosti, nauke i športa)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	1,07	0,91	0,97	0,94
Osnovno obrazovanje	11,34	10,18	10,70	10,43
Srednje obrazovanje	5,40	5,27	4,97	4,74

 

Tuzlanski kanton (od 2018. Ministarstvo obrazovanja i nauke, ranije Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta)

Po godinama, u milionima eura)	2018.	2017.	2016.	2015.
Tekući izdaci, tekući transferi, kapitalni transferi, grantovi…	1,01	1,23	1,26	1,35
Predškolsko i osnovno obrazovanje	44,18	40,67	39,61	39,69
Srednje obrazovanje	21,97	21,08	21,08	21,58
Visoko obrazovanje	19,81	18,21	18,91	18,70

Kampanja bez obrazovanja u prioritetima

Na kraju spomenimo i ovo:

Koliko se nadležni organi „trude“ za osiguranje boljih uvjeta za obrazovanje, prvačići koji idu u osnovnu školu sa početka teksta (u Kantonu Sarajevu, Federaciji BiH, odnosno u 21. vijeku Bosne i Hercegovine) u svome toaletu i dalje imaju „čučavac“ umjesto WC šolje…

„Koliko je obrazovanje važno za političke elite na vlasti, ali i one političke opcije u opoziciji, govori činjenica da u dosadašnjoj izbornoj kampanji niti jedna stranka nije u prioritete stavila reformu obrazovnog sistema. Bit će da njima u stvari i odgovara da su građani BiH što više neobrazovani kako bi lakše manipulirali njima“, navodi naša sagovornica iz Global Analitike.

Izvor: Al Jazeera