Sukob Hrvata i Roma mogao bi eskalirati zbog delikvenata

U dijelu Međimurske županije, na sjeveru Hrvatke, ponovno dolazi do pojačanih tenzija između većinskog hrvatskog stanovništva i romske zajednice. U tom kraju živi 115.000 stanovnika, od čega je blizu 10.000 Roma – iako se taj podatak u statistici ne može naći jer se većina tamošnjih Roma izjašnjavaju kao Hrvati.

Zbog stanja sigurnosti i kriminala, župan Matija Posavec zatražio je da se na području Policijske uprave međimurske broj policijskih službenika poveća za najmanje 40.

Posljednja kriza nastala je u blizini županijskog središta Čakovca, u spojenim selima Strelec-Držimurec u Općini Mala Subotica, gdje je hrvatsko stanovništvo nedavno održalo prosvjed zbog još jednog u nizu paleža, koji je prerastao u izraz nezadovoljstva općim stanjem sigurnosti.

Krađe, napadi, razbojništva, pucnjava…

Tvrde da su žrtve krađa, fizičkih i verbalnih napada na ulici, provala… Te probleme radi, kažu, manja grupa maloljetnih Roma iz susjednog romskog sela Piškorovec, koja napada starije osobe, otima novčanike i nakit, kradu u trgovini ili uzimaju robu i ne plaćaju itd. Žale se i na čestu pucnjavu i rafalnu paljbu u Piškorovcu.

Etiketa i strah od eskalacije

Valentino Škvorc, načelnik Općine Mala Subotica, kaže da stalno ukazuju na dugogodišnji problem i traže od nadležnih da situaciju shvate ozbiljno.

“Nemaju završenu srednju školu, jedva da završe osnovnu školu. Imaju brdo slobodnog vremena, nemaju radnu naviku, žive od socijale. Tako su naučeni iz generacije u generaciju i kada tome dodate alkohol i drogu, to smo čak u zadnje vrijeme zamijetili da se puno pojavljuje, onda mladi idu prema kriminalu”, kaže Škvorc.

Kao učitelj u školi, kaže, susretao se s problemom u začetku – Romi dolaze u prvi razred s vrlo slabim znanjem hrvatskog jezika, nemaju podršku roditelja za obrazovanjem, zaostaju i gube motiv za školovanjem. Mnogi, navodi, nemaju motiva za rad jer su sa socijalnim primanjima tu negdje. Problem je, navodi, neprocesuiranje delikvenata, zbog čega je etiketirana cijela romska zajednica, javlja se netrpeljivost te strahuje od eskalacije sukoba.

“A nisu svi, možete u Maloj Subotici vidjeti javne radove i rade i oni tu, ali i podrugljivo ih se gleda jer ti pojedinci rade probleme”.

Mladen Lacković, mještanin Držimurca i zamjenik načelnika, kaže da se radi o kompleksnom problemu jer na vidjelo izlazi nebriga države – nisu socijalizirani i obrazovani, imaju puno vremena pa rade probleme. Sredina je, tvrdi, tolerantna, no romska zajednica raste.

“Država ne može kvalitetno odraditi od predškolskog odgoja do školskog, a zatim i zapošljavanja. Ako je čovjek ekonomski neovisan, ne vjerujem da će krasti, svađati se, nego će normalno živjeti, osnivati obitelj i uklopiti se u sredinu. Ali kad svega toga nema, onda dolazi do tih neželjenih situacija”.

Kod terena lokalnog nogometnog kluba u Držimurcu skupina muškaraca priča pod uvjetom anonimnosti.

Policija, kažu, i sama izbjegava romsko naselje, a na intervencije stižu jače policijske snage. Pravosuđu zamjeraju blage kazne.

Navode da se većinsko stanovništvo osjeća neravnopravno, odnosno da sustav pripadnicima romske zajednice tolerira ono što njima ne bi.

“Ljudi su ogorčeni jer Romi dobivaju naknadu, nigdje ne rade, a voze skupe aute. Državu nije briga. Na primjer, voze Audi od 30.000 eura, a nigdje ne rade. Ponašaju se bahato, a država uopće ne sankcionira. Dođe u dućan, uzme dvije šteke cigareta za 500 kuna, ode i nikomu ništa. Da ja to radim za jednu pivu u dućanu, mene bi zatvorili”, kaže jedan mještanin.

‘Krv bu potekla ak’ se tak’ nastavi’

“Ljudi više ne drže blago, ne isplati se kad im pokradu. Ili neki povrtnjak, salatu, paradajz, papriku… to sve oni u jednu noć odnesu. A nekoj starici su 10 kokoši sve”, dodaje drugi.

No, čini se da problem probija okvire maloljetničke delikvencije – strahuju da neki događaj ne dovede do ozbiljne eskalacije sukoba.

“U doglednu budućnost tu bu krv potekla ak’ se ovak’ nastavi”.

Jedina lokalna trgovina radi samo do 14:00 sati. Okradena prodavačica otišla je, a druga je ostala sama. Ne mogu naći drugog radnika jer nitko tamo, kaže mještanin Željko, ne želi raditi.

Ipak naglašava – kao ni svi Hrvati, ni Romi nisu svi isti.

“Tu kod nas igraju dva dečka Roma, 18 i 19 godina. Nemamo s njima problema. Nema segragacije, tu su igrali od pionira i juniora, sad igraju za seniore i sve v redu. Oni su Bogom dani kaj su došli v naselje, kaj su kupili kuću tu. Da su ostali tam – propalitet”.

Dejan Horvat, predsjednik Mjesnog odbora, kaže da se radi o mladima koji ne idu u školu, roditelji za njih više ne dobivaju socijalnu pomoć i prepušteni su sami sebi.

“Malo-malo to su krađe, kokoši – na selu živimo, a 80 posto ljudi kupuje jaja”.

Teroriziranje sumještana

Iako je za palež, kaže, odgovoran pripadnik većinske zajednice, do prosvjeda je došlo jer se nakupilo nezadovoljstvo općim stanjem i odlučili su nešto poduzeti.

Bilo je, navodi, puno apela policiji, obećavani su sastanci, no od toga još ništa, iako je u Policijsku upravu zbog svega stigao savjetnik ministra unutarnjih poslova.

Ta grupa, ističe, terorozira i svoje sumještane u Piškorevcu. Posebno je kritično oko 20. u mjesecu, kada stigne socijalna pomoć i počnu teći velike količine alkohola.

Safet Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Piškorovec, kaže kako je i njima također u interesu da se problem riješi.

Smatra da bi se time trebali pozabaviti stručnjaci koji bi te mlade motivirali da ostanu u školi i zaposle se, a ne da i oni koji završe škole ne mogu naći posao.

No, ne podržava ni nedavni prosvjed jer se, tvrdi, nije spominjalo da nije pripadnik romske manjine izazvao palež, ali je i to je stavljeno u kontekst romske populacije.

“A te krađe, ne kradu uvijek sve Romi. Romi ponekad znaju, ja znam da čine to – ukradu nešto i onda većinski narod čuje da je to Rom ukrao, onda to iskorištava pa onda i oni sami sebi kradu, a vade se na Rome”, kaže Oršuš.

Piškorovec: Nismo svi isti, ne možemo sami tome na kraj

Te stvari, ističe, čini grupica delikvenata, mladi Romi koji nisu pod nadzorom roditelja, a to je, smatra, najvažnije.

“Ne podržavam da Romi kradu, ali ne podržavam ni da većinski narod krivi kompletnu romsku populaciju. Ne podržavam takvu situaciju da se ljude napada i da im se oduzme novac i što ja znam što, ali opet ne podržavam da kažu da smo mi svi isti”.

Već je, navodi, došlo do eskalacije – na društvenim mrežama ima govora mržnje, prijetnji, spominjanja Jasenovca…

“Trebalo bi sad to nekako svesti na minimum, korak po korak, dijalogom, a ne da se ubijamo međusobno jer svi dijelimo isti suživot. Ovo je počelo biti jako opasno”, zaključuje Oršuš.

embed:render:node:289471:left]

Adam Oršoš, predsjednik Mjesnog odbora Piškorovec, kaže da u selu ne mogu sami stati na kraj tome – imali su sastanak i razgovarali s roditeljima te djece i opet se ništa ne mijenja.

“Ako ih otpelja policija, puštaju ih jer su maloljetnici i za 24 sata opet rade probleme. A ja sam rekao i policiji da bi trebali roditelji odgovarati za tu djecu… To je i država kriva – ta maloljetna osoba mora napraviti 20 krivičnih djela pa ga tek onda mogu zatvoriti, pod ključ, kako se kaže. Znači 20 krivičnih djela samo jedan, a gdje su još, šta ja znam, njih 10”.

Uz policiju i roditelje i socijalne službe bi trebale, smatra Oršoš, bolje obavljati posao.

Kontrola trošenja socijalne pomoći

Inicijativa za većim brojem policajaca proizišla je, kaže župan Posavec, iz Županije. Broj policijskih službenika, navodi, nije dovoljan da se u potpunosti očuva javni red i mir – kako je to granična županija, dio policajaca je na granici, a za vrijeme turističke sezone dio je na drugim područjima. Istovremeno, navodi, statistika pokazuje povećanje općeg kriminaliteta.

U idućih godinu dana, navodi, trebalo bi doći 28 policijskih službenika i sedam inspektora za maloljetničku delikvenciju. S policijom su proveli istraživanje o porastu kriminaliteta i postoje ozbiljne indicije, kaže, da je to vezano za ponašanje nacionalnih manjina, a uređena država mora osigurati život jednak za sve.

“Tu sad ne bih odvajao da li se radi o većinskom stanovništvu ili o bilo kojoj nacionalnoj manjini. Nikome ne osporavamo prava, ali imamo pravo tražiti da svatko poštuje svoje obveze i svoj dio odgovornosti, ako žele biti ravnopravni građani Republike Hrvatske”.

Od države traže i da se svako dijete dvije godine pred polazak u osnovnu školu uključi u program predškole, da ojača Centar za socijalnu skrb i uvede stroža kontrola u sustav trošenja socijalnih pomoći.

“Institut socijalnih pomoći su novci državnog proračuna koji su usmjereni korisnicima za normalan, ‘pristojan’ život, za one minimalne uvjete koje građanin zaslužuje. Ako se ti novci nenamjenski troše, ako se troše za nešto drugo, to je već zlouporaba državnog novca, odnosno socijalne pomoći i tu država kroz svoje kontrolne mehanizme mora reagirati, a ona to ne čini”.

Posavec: Država zatvarala oči pred problemom

Većinsko stanovništvo, ističe, traži samo red, rad, disciplinu i normalan suživot, a kad se pojave problemi da ih se nastoji riješiti – policija, pravosudni sustav i sustav centara za socijalnu skrb i socijalne pomoći je u ingerenciji države, a lokalna zajednica može uglavnom predlagati i tražiti.

“Međutim, kako je država godinama zatvarala oči pred tim problemom, mislim da je sada došlo vrijeme, zapravo uvijek je vrijeme, ali sad je ponovni pokušaj da se iskoristi to vrijeme da se neke stvari počnu rješavati jer u pravilu ako će se i dalje zatvarati oči pred time, onda će biti sve gore i gore.

Bojim se da u konačnici ne dođe do nekih neželjenih posljedica pa ćemo se onda pitati zašto nismo do sada reagirali”, zaključuje Posavec.

Izvor: Al Jazeera