Lavrov ne smije dozvoliti da mu Dodik sroza ugled

Moskva smatra da se radi o američkoj strategiji kako bi se oslobodila svojih međunarodnih obaveza (EPA)

Posjeta ruskog šefa diplomatije BiH, koja se treba desiti sredinom septembra, događa se u trenutku kada je diskusija o negativnom ruskom utjecaju u BiH i na Balkanu na vrhuncu.

Te diskusiju su dodatno potaknute informacijom o kampu na Zlatiboru za vojnu obuku djece kojeg je navodno organizirala organizacija „srpske i ruske veteranske i patriotske grupe“, a kojeg je Srbija naknadno zatvorila i zabranom ulaska u BiH kontroverznom ruskom književniku Zaharu Prilepinu.

Očekuje se nepristrasnost i vizionarstvo

Uz Sarajevo Lavrov bi, kako je potvrdio njegov bosanskohercegovački kolega Igor Crnadak, trebao posjetiti i Banju Luku, kako bi učestvovao u posvećenju temelja zgrade budućeg rusko-srpskog centra, čija je namjena još uvijek nepoznata, a kojeg mnogi porede sa onim u Nišu.

Zasad nema informacija o tome da li će se Lavrov, pored srpskih, sastati i sa političkim predstavnicima druga dva naroda u BiH.

Analitičari ne spore da se, kada je u pitanju Lavrov, radi o jednom od najutjecajnijih i najsposobnijih svjetskih diplomata, te da svaki njegov dolazak u BiH ima izuzetnu unutrašnju i vanjskopolitičku težinu za tu zemlju.

Od takvih se, ističe Zekerijah Smajić,  višegodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU-a, očekuje nepristrasnost, odlučnost i vizionarstvo.

Navodi da bi njegov eventualni dolazak samo u Banja Luku i njegov eventualni susret samo s predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom i njegovim istomišljenicima, imao težinu vrlo ozbiljnog diplomatskog promašaja koji bi bilo vrlo teško amortizirati i zaboraviti

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Lejla Ramić-Mesihović smatra da bi bilo naivno pomisliti da Ruska Federacija nije svjesna političkog trenutka u BiH i različitih dnevnopolitičkih manipulacija najavom ove posjete dijela političke elite u BiH.

Navodi i da ova prilika od svih relevantnih bh. zvaničnika zahtijeva dobru pripremu svih aspekata posjete i jasnu artikulaciju državnog interesa, budući da se dio vanjske politike Rusije kosi s onim što je BiH definirala kao svoj strateški cilj.

Vanjskopolitički komentator Boris Varga kaže Lavrovova posjeta znači pojačanu dinamiku odnosa Rusije sa BiH, odnosno sa njenim jednim entitetom, a konkretno intenziviranje odnosa sa političkom strukturom okupljenom oko predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Posjeta od iznimne važnosti za BiH

Po njemu se ova posjeta ne može razdvojiti od izbora u BiH, “a u pitanju je favorizovanje jedne političke opcije i ličnosti koja pretenduje na visoke funkcije u BiH, a koja je istovremeno i pretnja po stabilnost ne samo Bosne i Dejtonskog mirovnog sporazuma, već i celog balkanskog postkonfliktnog regiona“.

I Ramić-Mesihović kaže da je oko ove posjete, prevashodno zbog potrebe dnevne politike u predizborno vrijeme, jako mnogo spekulacija i suštinski nebitnog odmjeravanja snaga na bh. političkoj sceni.

“Ako BiH dolazi ministar vanjskih poslova svjetski relevantne sile koja je stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, te za nas važnog Vijeća za implementaciju mira, ona spada u posjetu od iznimne važnosti za nas“, navodi ona.

Istovremeno, ističe, posjeta na nivou ministra vanjskih poslova je odlična prilika da se stave na stol otvorena pitanja na kvalitetan način, u atmosferi konstruktivnog dijaloga.

“Treba pažljivo promatrati tok i ishod ove posjete pa tek onda donositi zaključke. Sve ostalo je jalovo učešće u još jalovijoj predizbornoj kampanji. A za centre prijateljstva dva naroda tačno se zna čemu treba da služe, a čemu nikako ne bi smjeli“, smatra Ramić-Mesihović.

Varga je mišljenja da ne treba sumnjati u minimum korektnosti ruske diplomatije i međunarodnih ustaljenih protokola, ali da ne treba biti u zabludi, da posjeta nije prstom direktno uperena u Dodika, koji je, ističe on, sasvim po mjeri Moskve.

“I ne samo to, već je po svemu sudeći trenutno Dodik glavna metafora ruske politike na Balkanu“, smatra on.

Priprema za dolazak Putina?

Zekerijah Smajić ponavlja da Sergej Lavrov pripada majušnoj grupi svjetskih diplomata s najvišim respektom i globalnim ugledom bez obzira što njegove izjave i poruke nisu uvijek umilne.

“Upravo zbog toga svaki njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu ima izuzetnu unutarnju i vanjskopolitičku težinu za našu zemlju“, kaže Smajić.

Dodaje da je od šefa diplomatije tolikog kalibra i ministra vanjskih poslova toliko važnog globalnog igrača, bedasto očekivati bilo kakvo političko pimplanje na lokalnom nivou.

“Od takvih se očekuje nepristrasnost, odlučnost i vizionarstvo. No, ako Dodik ipak uspije Lavrova opčiniti bajkovitim tiradama o vlastitoj ulozi i značaju entiteta RS na globalnoj geopolitičkoj sceni, u tom slučaju grijeh nije na Dodiku koji sanja, već na ruskom diplomatskom velikanu koji vjeruje u snove, a ne vidi stvarnost. Jer loša namjera je veći grijeh od nenamjerno učinjenog zla. Kao novinar koji se bavi evropskim politikama i međunarodnim odnosima nikako ne mogu zamisliti realnost u kojoj bi Lavrov, a još manje predsjednik Putin, mogli sebi dopustiti toliko srozavanje vlastitog diplomatskog i državničkog digniteta i ugleda. U to naprosto ne želim vjerovati“.

Smajić smatra da se ova posjeta može protumačiti kao priprema za dolazak Vladimira Putina u BiH, iako zvanično nikada nije potvrđeno da bi ruski šef države mogao uskoro posjetiti tu zemlju.

“Za to ima nekoliko solidnih argumenata. Prvi je što je krajem juna službeno potvrđeno da će Putin “najesen” uzvratiti posjetu srbijanskom predsjedniku Vučiću. U tom cilju se protokoli i brojni bilateralni sporazumi već spremaju. Drugi argument je da Rusija u Bosni i Hercegovini ima stanovita kapitalna ulaganja u energetiku, petrolejsku industriju, energetsku infrastrukturu i bankarski sektor, te što je robna razmjena obostrano u stalnom porastu. I treći, najvažniji razlog je geostrateške naravi. Rusija je trenutno u fazi možda i odlučujuće vanjskopolitičke ofanzive u suzbijanju zahuktale američke imperijalističke politike ucjene“.

Rezultat bi, navodi Smajić, mogla biti pobjeda Rusije i njenih sve brojnijih saveznika i simpatizera, ili stvarni američko-ruski rat, u što, kako kaže, malo ko može povjerovati.

“Pozitivnom ishodu po Rusiju za sada najviše pomažu brzopletost i oholost američkog predsjednika Donalda Trumpa, sve vidljivije globalne posljedice njegove ucjenjivačke poltike, te sve veća odlučnost unutar Evropske unije da se američko-evropsko partnerstvo konačno podvrgne reviziji, uključujući i vojno-sigurnosno partnerstvo, te da se Evropska unija postepeno deamerikanizira. U međuvremenu, okolnosti su dodatno zbližile Rusiju i Tursku koja također ima vlastite strateške interese na Balkanu“.

‘Balkanski Kaliningrad’

U takvim okolnostima se, po Smajiću, Putinu otvaraju razni putevi od kojih je za neke najmanje osobno zaslužan.

“Kako će se Rusija sada postaviti prema ovom regionu, a osobito prema Bosni i Hercegovini, nije moguće preciznije procijeniti. Bilo bi, naravno, najbolje kada bi Rusija  pomogla Evropskoj uniji u što bržoj integraciji ovog područja ili makar bila neutralna dok se ovaj historijski proces ne završi. Uvjeren sam da bi to bilo najbolje rješenje i za Rusiju, imajući u vidu prvenstveno geopolitičke i historijske datosti“, mišljenja on.

Boris Varga ukazuje da Putinovu posjetu BiH, ukoliko se ona dogodi i još ukoliko ona bude obuhvatala i neku ceremoniju u Banja Luci, teba posmatrati prije svega kao rusku poruku Zapadu ko drži ključeve mira i stabilnosti na Balkanu i u Siriji.

“Ključevi mira u Ukrajini su od početka u Putinovom džepu. U veoma promenjivim geopolitičkim okolnostima, to bi nedvosmisleno značio svojevrsni trijumf Moskve nad SAD-om i državama EU-a“.-

Smatra da preuveličavanje pitanja o mogućim ruskim bazama na Zapadnom Balkanu, u Srbiji i Republici Srpskoj, najviše odgovara prije svega srpskim nacionalistima i populistima koji Putinovom slikom ohrabruju svoje sljedbenike i zastrašuju prozapadne birače.

“Rusija je na Balkanu sve više simbol politike revizionizma i finaliziranja projekta Velike Srbije ili barem onoga što je od nje nakon devedestih ostalo. I Moskvi odgovara da se na međunarodnom nivou drži aktivnim diskurs o ruskim bazama na Balkanu, jer se time bolje pozicionira u pregovorima sa EU-om i SAD-om u okolnostima političke krize nakon aneksije Krima i uvođenja sankcija Rusiji. Međutim, u bivšim jugoslovenskim republikama, okruženim članicma NATO Alijanse, nije tako lako stvoritii vojnu bazu ili neki ruski bezbednosni centar. Jedino u slučaju neke veće krize ili oružanog konflikta, koji nisu isključeni.

Ova regija, zaključuje Varga, ima potencijala i da pretenduje na status “balkanskog Kaliningrada”, ali da Putin u rukama možda ima poluge za krizu, ali još uvijek nema za rat.

Hajrudina Somuna, novinara i bivšeg bh. diplomatu, ne čudi što Rusi zapošljavaju pravoslavnu crkvu u političku službu svoje diplomatske ofanzive na Balkanu.

“To su uvijek radili, osim u komunističko doba ali i tada je taj sentiment bio posredno prisutan u njihovoj politici. Ali to neće smetati, kako što smeta kad se Islam veže za politiku pa se govori o prijetnji od islamskog terorizma u Bosni, a neće se reći da je dolazak vukova iz Rusije  prijetnja od pravoslavnog terorizma. Možda to sve nije ni loše da se Amerikanci i Putin malo gloze oko Balkana, jer ne bi se drugačije probudili ljudi da vide kuda ih vode ovakve politike i da na oktobarskim izborima glasaju za neke druge ljude i političke opcije“, smatra Somun.

Lavrov je prvi visoki dužnosnik administracije Vladimira Putina koji će posjetiti BiH nakon što je to uradila Valentina Matvijenko, predsjednice gornjeg doma ruskog Parlamenta.

Posjetu ove političarke, koja se nalazi na crnim listama SAD-a, Evropske unije i Kanade, zbog uloge u ruskoj aneksiji Krima, su pratile kontroverze.

Prilikom posjete je Matvijenko tokom obraćanja delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, između ostalog, rekla da se u toj zemlji dogodio građanski rat.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO