Želi li Slovenija svog Orbana?

Janša je već dva puta bio slovenski premijer (EPA)

Novinar, osumnjičenik za odavanje vojne tajne, parlamentarni zastupnik, ministar, premijer, optuženik za korupciju, zatvorenik, pobjednik izbora… Sve je to u svojoj karijeri bio Janez Janša, jedini slovenski političar koji je ušao u svaki saziv slovenskog parlamenta od osamostaljenja, ukupno osam puta.

U dva navrata bio je premijer, u vrijeme osamostaljenja Slovenije i ministar obrane, te dva puta suočen s ozbiljnim optužbama – jednom za prodaju oružja Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a o tome se samo nagađalo i nikad nije dokazano, drugi put za uzimanje mita od Finske za kupnju borbenih vozila. Preživio je sve i na posljednjim izborima pobijedio, doduše s relativnom većinom i s malim izgledima za sastavljanje vlade.

Slovenski predsjednik Borut Pahor najavio je, dan nakon Janšine pobjede, da će mu ponuditi mandat za sastavljanje nove vlade, jer tako nalaže politička praksa, no s Janšom u koaliciju očito ne želi nitko. Pogotovo ne Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika, koji se s Pahorom borio za predsjedničku fotelju, ali je izgubio u drugom krugu. Osvojivši 13 mandata, rekao je da Janšu neće zvati. Može popiti kavu s njim, na njegov poziv, ali u koaliciju neće. Šarec računa na potporu ljevice i čeka Pahorov poziv.

Orbanov prijatelj

„Nije se dogodio ‘efekt Orban’: Janša i njegova Slovenska demokratska stranka dobili su samo 25 posto glasova i nema populističkog ksenofobnog talasa. Janša je političar sa najdužim političkim stažem na poziciji od svih koji su bili u konkurenciji“, bila je prva reakcija Floriana Biebera, direktora Centra za europske studije Sveučilišta u Grazu, objavljena na Twitteru.

Bieber je ciljao na Janšine poruke tokom i poslije izbjegličke krize, koja je rezultirala bodljikavim žicama na slovenskim granicama. Politički protivnici optužuju ga za radikalizam, autoritarnost i antimigrantsku retoriku kojom se približio mađarskom premijeru i svom prijatelju Viktoru Orbanu.

„U kampanji tvrdi da će isušiti močvaru, političke protivnike vrijeđa na Twitteru, kombinira populističke mjere i antimigracijske poruke. Ipak, on nije Donald Trump niti mađarski Viktor Orban. On je Janez Janša, bivši slovenski premijer“, napisao je The Guardian o Janši.

Protagonist dviju velikih afera

Poruke usmjerene protiv izbjeglica, koje je, uz komuniste i liberale, prokazao kao najveće prijetnje slovenskoj državi posljednje su u njegovoj, gotovo tri desetljeća dugoj političkoj karijeri. Javnosti je postao poznat još 1988. godine kad su ga, kao komentatora lista Mladina, uhapsile tadašnje jugoslavenske vlasti zajedno s još nekoliko osoba zbog navodnog odavanja vojne tajne. Hapšenje i suđenje, na kojem su Janša i ostali osuđeni na uvjetne kazne, izazvalo je prosvjede na kojima su zatražene demokratske promjene i političke reforme što se smatra početkom puta za otcjepljenje Slovenije.

Dvije godine kasnije, na prvim parlamentarnim izborima od uvođenja višestranačja, Janša je izabran u parlament i postao je prvi ministar obrane te je pod njegovim mandatom počeo i završio kratkotrajni slovenski rat za otcjepljenje od Jugoslavije. Slovenija je, tako, prva izašla iz Jugoslavije, prva od bivših jugoslavenskih republika ušla u Europsku uniju i prva uvela euro (upravo u Janšinom premijerskom mandatu).

Dva puta je Janša bio i protagonist velikih afera. U jednoj, koja nikad nije rasvijetljena, prozivali su ga da je kao ministar obrane prodavao oružje Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koje su se branile od agresije, ali su bile pod međunarodnom zabranom naoružavanja. Ništa nije dokazano. U drugoj, koja je izbila na vidjelo 2008. godine, optužen je za uzimanje mita od finske kompanije Patria za kupnju borbenih vozila. Osuđen je na dvije godine zatvora, ali je Ustavni sud ubrzo poništio presudu navodeći kako nisu dokazane optužbe na Janšin račun.

U čemu je tajna Janšine političke dugovječnosti?

Odgovarajući na upit u čemu je tajna Janšine političke dugovječnosti, Bieber odgovara kako čvrsto kontrolira svoju političku stranku, ali i da se vremenom prilagodio svim okolnostima koje su nastupile.

„Sposoban je da održi Slovensku demokratsku stranku kao dominantno desničarsku, jer su se ljevičari podijelili od kraja ere Janeza Drnovšeka“, ukazuje Bieber.

No, Janšina politička dugovječnost temelji se i na iznimno lojalnoj izbornoj bazi koja ga nije napustila čak ni za vrijeme političkih afera, niti u vrijeme dok je služio zatvorsku kaznu, smatra Domen Kos, direktor ljubljanskog Instituta za politički menadžment.

„Oko njega je izgrađen kult ličnosti i snažnih emocija koje proizlaze iz političkih podjela na komuniste i antikomuniste, koje su još uvijek vrlo žive u Sloveniji. Janša je simbol antikomunizma, zbog čega ga njegove pristalice doslovno obožavaju, a protivnici mrze do krajnjih granica“, objašnjava Kos.

Teško do vlade

Upravo će od toga kako će, eventualno, uspjeti pridobiti političke protivnike ovisiti i rasplet situacije na slovenskoj političkoj sceni. Za sada su decidirano jasni i ne žele s njim u koaliciju, jer ne žele, kako kažu, pretvaranje Slovenije u Orbanovu Mađarsku.

„Slovenska demokratska stranka je izgradila stabilnu i vjernu bazu od nekih 220.000 glasača. Zbog radikalizacije svog stava u smislu nacionalizma teško mogu da prijeđu tu brojku. Zbog toga će i teško sastaviti vladu“, smatra Petra Sovdat, novinarska slovenskog magazina Finance.

„Janez Janša je iskusan političar, čovjek koji strateški razmišlja i koji čeka na svoju šansu. On je rutiner koji je dugo u politici, pa Sloveniju čeka politički maraton“, smatra novinar Gašper Lubej.

No, u tom političkom maratonu – „dugom“ 46 mandata (koliko je potrebno za minimalnu većinu u slovenskom parlamentu), a ne 42 kilometra, Janši će uz 25 svojih mandata i sedam mandata demokršćanske Nove Slovenije, te četiri mandata Slovenske nacionalne stranke Zmage Jelinčiča (koji želi biti ministar kulture), nedostajati još 10 mandata za parlamentarnu većinu. Za sada su mu izgledi nikakvi, no tri desetljeća političkih igara idu mu na ruku.

Izvor: Al Jazeera