Veganstvo: Dijeta, pokret ili ideologija

Zdrava hrana ili hrana vegana (AP)
Zdrava hrana ili hrana vegana (AP)

Danas, kada govorimo da je medicina na svom vrhuncu i kada je preko 95 posto uzroka bolesti poznato, malo ko se može pohvaliti da je u potpunosti zdrav. U najmanju ruku, oni “zdravi” pate od sezonskih alergija ili intolerancije na određenu hranu.

Užurbani život u urbanim sredinama naročito je pun stresa, koji za sobom povlači nezdrave prehrambene navike, pune brze hrane, rafiniranih šećera i pojačivača ukusa.

Trezvena protuteža tome je promocija zdravog života te, u vidu trenda, recepti o detoksikaciji, efikasnim dijetama i reorganizaciji ishrane preplavljuju društvene mreže i druge kanale medija. Korak dalje, zabrinutost za kolektivno zdravlje prevazilazi dijetu i trend, prerasta u zabrinutost za društvo, za čitavu planetu i stasava u aktivističku formu pod nazivom veganski pokret.

Godišnje pojedemo 150 milijardi životinja

U startu je neophodno napraviti razliku između vegetarijanstva i veganstva, jer se prva stavka odnosi isključivo na nutritivne navike, odnosno dijetu, dok veganstvo više djeluje u formi društvenog aktivizma, kojim se sve agresivnije bori protiv eksploatacije životinja.

Suosnivač udruženja vegana i veganki Bosne i Hercegvoine Emina Borčak-Spahić iz Sarajeva objašnjava da je suština veganstva borba protiv eksploatacije životinja, ali je komercijalna forma iz veganstva ekstraktirala samo dijetu, zbog prednosti izbjegavanja namirnica animalnog porijekla.

“Veganstvo je, prije svega, životni stil, u kojem se na najbolji mogući način pokušava konzumirati nešto što nije životinjskog porijekla, i to ne samo kroz ishranu. Vegani nastoje ne eksploatirati životinje, kroz bojkot modne industrije kupovinom kože, krzna, čak i svile. Veganstvo je ideologija, ali istovremeno najbolje se u društvu konzumira kao trend ishrane”, kaže veganka iz Sarajeva.

Jedna od stavki savremenog društva koja degradira kvalitet svakodnevne ishrane prema Borčak-Spahić je masovna produkcija hrane.

Jedan veganski dan

Doručak: Kriška domaćeg hljeba s hummusom (namaz od leblebija i tahina), zobene pahuljice u badem mlijeku s hurmama i lješnicima, orahom i bademima.

Ručak: Meksička tortilja punjena grahom, salatom i guacamole namazom (avocado i mladi luk), pomfrit od slatkog krompira.

Večera: Krem supa od povrća i crvene leće, sezonska salata, chia pudding (kokosovo mlijeko, chia sjemenke i kakao).

“Kad govorimo o masovnoj proizvodnji hrane, nezaobilazan problem je masovna produkcija mesa i mlijeka. Nakon farmaceutske, mesna industrija je vodeća industrija svijeta. Svake godine se samo za hranu ubije 150 milijardi životinja, što znači da preko 4.700 života završava svake sekunde da bi ljudi ‘uživali’ u jedenju mesa. Ali, je li mesojedi stvarno uživaju, ili se truju mesom?”, postavlja tezu Borčak-Spahić.

‘Trovanje’ i ljubav prema životinjama

Veterinar Toni Eterović na ovaj stav odgovara da je, i prema njegovom mišljenju, stavka o masovnom iskorištavanju životinja neprihvatljiva, jer je upravo svoj profesionalni poziv odabrao zbog neizmjerne ljubavi prema životinjama. Ali, s druge strane, navodi da je “trovanje” neadekivatna i prejaka riječ za postavljanje jedne teorije.

“Uduvijek se zalažem, i profesionalnom sam opredijeljen, za human tretman prema životinjama, ali sam i stava da se životinje u savremenim uslovima u kojima danas živimo ne mogu tek tako prepustiti same sebi, jer evolucijski te životinje zavise od ljudi. Sve i da želimo u jednom trenutku preći na ne-animalnu ishranu, svjetska populacija se ne može održati samo na namirnicama biljnog porijekla”, kaže Eterović.

Veganski pokret se zvanično ograđuje od mainstreama, jer osnova djelovanja je sugestija borbe protiv eksploatacije životinja.

“Ja sam veganka iz moralnih pobuda, ali se mogu osvrnuti i na zdravstvene benefite… prije svega, veliki broj sportista se okreće veganskoj ishrani, jer unošenjem proteina biljnog porijekla može izgraditi i održati veća mišićna masa, dok proteini dobijeni iz mesa i mlijeka to usporavaju, ili čak sprečavaju”, kaže Borčak-Spahić.

Ensar Čolpa, fitness trener i promotor zdravog načina življenja, navodi da je biljna ishrana u veganstvu izuzetno korisna za ljudski organizam, ali da ne može podržati isključivost u ishrani.

‘Plemenita ideja inkompatibilna s vremenom’

“Posmatrajući svoj organizam kroz bavljenje sportom i praksu, uočio sam intoleranciju na neke namirnice animalnog porijekla, ali me to ne vodi zaključku da su objektivno štetni. Postoje određeni proteini iz biljke, naprimjer mahuna, koji su izuzetno korisni, ali za pun učinak ipak je neophodna raznolikost u ishrani. Dakle, kratkoročna dijeta je svakako preporučljiva, ali isključivo odricanje mesa i mlječnih proizvoda u sportu je skoro pa nezamislivo”, govori Čolpa.

Eterović pojašnjava kako je hipotetički moguće bazirati ishranu na proteinima biljnog porijekla, ali da bi se tom prilikom morala konzumirati daleko veća količina hrane koja je, istovremeno, hrana životinja.

“Bojim se da bi ova teorija u slučaju omasovljenja mogla samo postići kontra efekat, jer kada bismo svi zagovarali isključivo biljnu ishranu, svako domaćinstvo bi trebalo imati vlastita polja za uzgajanje usjeva, to bi dalje vodilo do krčenja šuma i uništavanje ionako krhkog ekosistema. I, na kraju, pitamo se: gdje su sve te životinje, čime njih hraniti, gdje će boraviti. Pokret ima plemenitu ideju, koja nije kompatibilna s vremenom”, poručuje Eterović.

Emina Borčak-Spahić pojednostavljeno poručuje da su ljudi obdareni razumom i da taj razum govori da ne bi trebali jesti druga bića.

‘Pile se mazi, a jabuka se jede’

“Probajte malo djetetu dati jabuku i pile: da li će ono maziti jabuku, a jesti pile; ili pomaziti pile i jesti jabuku, samo slijedite logiku…”

Iz perspektive zdrave ishrane Čolpa kaže da je informiranost i svjesnost presudna u odabiru kvalitetnih namirnica. Cijeni svaku humanu inicijativu, ali ipak smatra da su namirnice životinjskog porijekla esencijalne u onome što zovemo zdravom hranom.

“Prema izazovima koje diktira način života, potrebno je balansirati hranu, ne mogu se svi isto hraniti, zato smatram da je za dobro zdravstveno stanje potreban balans i raznovrsnost u ishrani”, zaključuje Čolpa.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO