Kakve su Trumpove pregovaračke sposobnosti?

Diehl ističe da je Trump prouzrokovao napete odnose SAD-a s ključnim saveznicima (Arhiva)

Nastoji li američki predsjednik Donald Trump ispuniti obećanja iz predizborne kampanje? Ili nastavlja ulagati napore u eliminisanje političkog naslijeđa svog prethodnika Baracka Obame? Ako Trump napušta sporazume jedan za drugim, koliko je on kreator predsjedničkih dogovora? Koja je tajna takvog haosa u njegovoj vanjskoj politici?

Novinar Jackson Diehl napisao je analitički tekst u američkom listu The Washington Post u kojem ističe da je početkom maja Trump vodio diplomatske pregovore koji su mogli donijeti dvostruki trijumf njegovoj administraciji.

Međutim, čini se da je Trump počeo sakupljati olupine pregovora o nuklearnom sporazumu s Iranom, dok pregovori sa Sjevernom Korejom i dalje tavore u neizvjesnosti. Sve se ovo događa u trenutku kad Amerikanci obilježavaju 28. maj kao Dan sjećanja na vojnike koji su poginuli tokom služenja u Američkoj vojsci.

Diehl ističe da je Trump prouzrokovao napete odnose SAD-a s ključnim saveznicima, povećavajući rizik od vojnih sukoba na Bliskom istoku i u Aziji.

Tako je Trump od potencijalnog dobitnika Nobelove nagrade postao glavnokomandujući u stanju haosa.

Bolton i Pompeo

Autor smatra da savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton i američki državni sekretar Mike Pompeo, koji predstavljaju novu osovinu u predsjedničkom timu za nacionalnu sigurnost, imaju svoje zasluge za taj haos. Diehl objašnjava da obojica preferiraju otvoren sukob s protivnicima SAD-a, za razliku od nijansiranog pristupa, koji su Trumpu ponudili njihovi prethodnici.

On navodi da je protekli mjesec, u suštini, ponudio odlučujući dokaz Trumpove nespremnosti – ili, vjerovatnije, nesposobnosti – da se uhvati u koštac sa svom složenošću međunarodnih odnosa.

On vjeruje da tu nesposobnost vješto iskorištavaju i eksploatišu protivnici SAD-a, poput Kine, što bi moglo dovesti do katastrofe prije isteka dvije i po godine.

Autor teksta dodaje da je Trump uspio identifikovati dva najteža vanjskopolitička izazova s kojima se zemlja suočavala kad je došao na funkciju: rastući nuklearni program Sjeverne Koreje i težnja Irana ka hegemoniji na Bliskom istoku, kao i proširenju svog utjecaja u regiji. Oba ta izazova naslijeđena su od prethodne administracije.

Diehl smatra da je Iran iskoristio rupu u nuklearnom sporazumu i nastavio razvijati rakete dugog dometa, a pojačao je i agresije u Siriji, Jemenu i drugdje u regiji.

Autor dodaje da su visoki evropski zvaničnici izvršili pritisak na Trumpa zbog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Oni su istakli da je primjetno da Trump nije dovoljno upoznat sa svim detaljima tog sporazuma.

Diehl ističe da je jasno da je Trump fokusiran samo na ispunjavanje obećanja iz predizborne kampanje, a koja se prije svega odnose na odbacivanje Obaminog predsjedničkog naslijeđa u vanjskoj politici.

Lekcija i dizanje buke

Autor dodaje da, isto tako, Trump nije ozbiljno shvatio činjenicu da sjevernokorejski predsjednik Kim Jong-un nije tražio brzu pogodbu nego haotičan i dugotrajan višefazni proces, čija bi krajnja tačka bilo nuklearno razoružanje.

Autor zaključuje da sada Trump smatra kako dogovor sa Sjevernom Korejom može ići naprijed iako nema jasnih naznaka da je Kim promijenio stav prema nuklearnom razoružanju.

Ipak, protekli mjesec naučio je sve strane lekciju o Trumpu, ako je već ranije nisu savladale.

Iz te lekcije naučili su da Trump nije vičan ozbiljnim pregovorima. On nije dobar u procjeni troškova i dobiti, kao ni u pravljenju složenih kompromisa. Dobar je jedino u hvalisanju, dizanju buke i teatralnim nastupima. Ukratko, Trump je vjerovatno najgori predsjednik u modernoj historiji kad je riječ o sposobnosti pregovaranja.

Izvor: Al Jazeera i agencije