Reakcije na kampanju: Koketiranje sa šovinizmom i rasizmom

Jedan od plakata kampanje u Sarajevu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Širom Bosne i Hercegovine aktuelna je reklamna kampanja kompanije Plidenta koja izaziva različite reakcije jer su pojedine poruke prilično sporne.

Na zvaničnoj internetskoj stranici se najavljuje kako je „Volio bih… manija stigla u BiH!“

„Zadnjih dana vrišti sa plakata po ulicama bosanskohercegovačkih gradova:

“Volio bih da smo svi na broju”,

“Volio bih da nema pokvarenih”,

“Volio bih da nas ne iskorijene”,

“Volio bih da nema žutih i crnih”…

I ja bih se uključio! A vi? Što biste voljeli, što vas inspiriše ili iritira, na što želite uticati? Napišite i osvojite poklon!“, navodi se na stranici.

Posebno je sporno spominjanje „crnih“ i „žutih“, te kako bi pojedini voljeli „da nema pokvarenih“.

Turčilo: Poruke koje zagađuju javni prostor

„Čini se da je jedina svrha i jedini cilj marketinških kampanja biti drugačiji i biti kontroverzan, kao da je ona jedna od prvih uputa iz priručnika za marketing ‘budite različiti da bi vas upamtili’ doslovno shvaćena i kao da kreatori ovakvih kampanja nisu u priručniku došli do poglavlja o etičnosti kampanja“, komentira Lejla Turčilo, profesorica komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Po njenim riječima, „nije poenta biti drugačiji po cijenu da to vrijeđa bilo koga“, a za kampanju čije billboarde građani Sarajeva i drugih bh. gradova mogu vidjeti na ulicama smatra da „koketira sa šovinizmom i rasizmom, pogotovo sloganima poput ‘volio bih da nema žutih i crnih'“.

„Istina, ne izravno, ali aluzijom i konotativno – da“, konstatira.

I bez obzira na to što to možda čini da kampanja izaziva pažnju, nastavlja, „njezina etičnost je krajnje upitna, a obaveza je društva da je ocijenimo neprihvatljivom“.

„Uspjeh u marketingu ne mjeri se samo brojem prodanih proizvoda, nego i time kako utiču na zajednicu. Billboardi su javni prostor, a ovakve poruke ga nesumnjivo zagađuju. I vjerovatno bi autori kampanje na ovo odgovorili tvrdnjom da oni nisu krivi za naše asocijacije na poruku, ali sigurno ne mogu poreći da je kontroverznost bila jedan od ciljeva“, navodi Turčilo.

No, više od marketinške manipulacije, kako je naziva, zabrinjava je izostanak bilo kakve reakcije koja bi pokazala da kao društvo imamo nultu toleranciju na uvredljive poruke.

„I to nam samo pokazuje koliko smo postali neosjetljivi na diskriminaciju koja je svuda oko nas. Kao što kaže kolega Ozren Kebo: uvreda nam je postala stilska figura i u tom kontekstu uvredljivost jedne kampanje postaje skoro neprimjetna. Promašaj je to i poraz i same kampanje, ali i nas koji bez riječi danima prolazimo pored billboarda“, zaključuje Turčilo.

Reakcije na Twitteru

Korisnici Twittera smatraju kako je onaj ko je osmislio kampanju u BiH otišao predaleko:

Prošle godine je ista kompanija koja proizvodi paste za pranje zuba u Hrvatskoj vodila vizuelno sličnu kampanju.

Tada su poruke imale formulacije slične političkim sloganima: “Bez nas desni pocrvene”, “Ne primamo krunice u naše redove”, “Nama most nije opcija”, “Nama ne trebaju fontane”…

Izvor: Al Jazeera


Reklama