Dok Hrvatska grabi ka svemiru, bh. eksperti samo gledaju u nebo

Hrvatske kompanije i naučnici u skorije vrijeme bi mogli biti aktivni sudionici evropskih napora za osvajanje i istraživanje svemira, zahvaljujući sporazumu potpisanom s Evropskom svemirskom agencijom. Ovim potezom je Hrvatska jednom nogom zakoračila u svijet donedavno nezamislivih mogućnosti, koji bi mogao otključati potencijale domaćih stručnjaka kojima pogledi bježe ka zvijezdama, dok bi se istovremeno otvorila brojna radna mjesta i ojačala privreda.

Doktor Vibor Jelić, voditelj Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta “Ruđer Bošković”, navodi da je ovaj sporazum prvi korak ka pridruživanju Hrvatske Evropskoj svemirskoj agenciji, bilo kao punopravne ili pridružene članice organizacije kojoj je budžet prošle godine bio impresivnih 5,75 milijardi dolara. Tako će hrvatski stručnjaci imati uvid u buduće planove ESA-e, što će naučnicima i kompanijama omogućiti da se usmjeravaju u pravcu kojim grabi ova agencija te da budu potpuno spremi za učešće u osvajanju svemira kad Hrvatska postane pridružena ili punopravna članica.

Za Hrvatsku je aktivno sudjelovanje u radu istaknutih međunarodnih organizacija poput ESA-e od izuzetne važnosti, zato što se tako potiče umrežavanje hrvatske nauke i ekonomije u visokorazvijene svjetske krugove, poručuju iz Ministarstva obrazovanja i znanosti te zemlje. To je ujedno preduvjet za snažniji razvoj istraživačkog, inovacijskog i ekonomskog potencijala Hrvatske, a kako je svemir jedno od područja na kojima ovo ministarstvo nastoji umrežiti hrvatsku naučnu zajednicu i ekonomiji na međunarodnom nivou, u tom pogledu je saradnja s ESA-om nezaobilazna, dodaju.

Softveri, sateliti, obrazovanje, usavršavanje…

Poseban značaj svježe potpisanog sporazuma je taj i što je Hrvatska do sada bila jedina država članica Evropske unije koja s Evropskom svemirskom agencijom nije imala formalnu saradnju. Stručnjak za astrofiziku IRB-a podsjeća da su naučnici poput njega do znanja i saradnje s ESA-om do sada dolazili putem posrednika, dok bi se u budućnosti to trebalo promijeniti, što je od velikog značaja.

Doktor Jelić s ponosom ističe da u Hrvatskoj već sada postoje brojni stručnjaci – kako iz akademske zajednice, tako i iz privatnog sektora, poput onih koji razvijaju softvere za satelite, koji mogu odgovoriti na zahtjeve agencija poput ESA-e. Sporazum će im omogućiti da se dodatno specijaliziraju i usmjere, kako bi prvom prilikom postali punopravni član evropske svemirske zajednice učešćem na projektima kojima, zbog nepostojanja zvanične saradnje, nisu imali pravo pristupa.

Iz Ministarstva obrazovanja i znanosti napominju da će se potpisivanjem sporazuma o saradnji olakšati razmjena naučnika i inženjera te razmjena informacija kao i kontakata između zainteresiranih industrija. Dodatno će se omogućiti dodjele stipendija radi obrazovanja, usavršavanja ili bilo koje druge naučne i tehničke aktivnosti pri ustanovama s obje strane; razmjena stručnjaka za sudjelovanje u studijama; održavanje zajedničkih simpozija i konferencija; zajednička promocija korištenja proizvoda i usluga razvijenih u okviru programa Agencije; promocija obrazovnih aktivnosti iz nauke i tehnologije svemira; pružanje stručnih mišljenja i pomoći u upravljanju svemirskim projektima…

Upravo zbog ogromnih mogućnosti koje pruža ovakva vrsta sporazuma, Adela Subašić-Kopić, potpredsjednica Astronomskog društva Orion iz Sarajeva, kaže da je ljubomorna na uspjeh Hrvatske. Dok vlasti u toj zemlji pokušavaju omogućiti naučnicima i stručnjacima da doprinesu evropskom svemirskim naporima, u Bosni i Hercegovini za tako nešto apsolutno nema sluha, dodaje.

BiH kao ‘meta’ svemirskog tijela

Kao primjer navodi slučaj od prije par godina, kada je jedan od visokih zvaničnika ESA-e boravio u Bosni i Hercegovini, kada se razgovaralo o tome da se ova zemlja pridruži svjetskog organizaciji pri ESA-i, kako bi postali dio napora za odbranu Zemlje od svemirskih tijela koji bi mogli udariti u našu planetu. Rok za djelovanje je bio kratak, ali s obzirom da ustrojstvo državnih institucija i pasivnost političara spram nauke, do realizacije ove ideje nije bilo moguće doći.

“Možda trivijalno zvuči, ali u nekom budućem periodu, kada budemo imali tehnologiju da utječemo na putanju svemirskih tijela i pojavi se tijelo koje ne možemo u potpunosti skrenuti, već samo utjecati gdje će ono udariti u planetu, što neko ne bi to tijelo usmjerio ka Bosni i Hercegovini, koja nije dio procesa odbrane Zemlje? Mi možda nemamo tehnologiju kojom bi mogli učestvovati u ovakvim naporima, ali imamo znanje i želju da pomognemo, da budemo dio svjetskih napora. Nažalost, vlastima apsolutno nije bilo stalo da budem dio ovakve stručne zajednice”, kaže fizičarka iz Sarajeva.

A da znanja ne nedostaje pokazuju brojni primjeri, poput pomaganja stručnjacima Američke svemirske agencije NASA-e i sličnih projekata. Zbog toga žali što zvanična Bosna i Hercegovina ne radi na saradnji s agencijama poput ESA-e, već se sve dešava na principu ličnih veza i kontakata i kolegijalnosti.

“Sporazum otvara brojne mogućnosti naučnicima, istraživačima, nastavnicima u školama, moguće je organiziranje stručnih posjeta, razmjena, dijeljenja rezultata… Ako ste dio zvanične saradnje, sve je lakše. Ako niste, nećete dobiti ništa”, kaže Subašić-Kopić.

Mimo svega, sve nezainteresiranosti vlasti i problema s kojim se suočavaju, naučnici i stručnjaci neće odustati od istraživanja svemira, smatra ona.

Deseci zemalja u evropskoj organizaciji

“Nećemo odustati i prestati se baviti naukom samo zato što vlasti nisu zainteresirane za tako nešto”, poručuje potpredsjednica Astronomskog društva Orion.

Evropska svemirska agencija je međunarodna organizacija sa 22 države članice: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Španija, Švicarska i Velika Britanija. Slovenija je pridruženi član, a Kanada učestvuje u nekim projektima u okviru sporazuma o saradnji.

Sporazume o saradnji s ovom agencijom imaju Bugarska, Kipar, Malta, Latvija, Litvanija, Slovačka i sada Hrvatska. ESA ulaže u svaku državu članicu kroz industrijske ugovore za svemirske programe, a njihov iznos je manje ili više ekvivalentan doprinosu svake zemlje.

Izvor: Al Jazeera