Jerusalem: Boravišne dozvole u zamjenu za lojalnost

Član 2 spomenutog zakona omogućava trajno oduzimanje boravišnih dozvola onim Palestincima koji prekrše 'minimalne obaveze lojalnosti prema državi Izrael' (EPA)
Član 2 spomenutog zakona omogućava trajno oduzimanje boravišnih dozvola onim Palestincima koji prekrše 'minimalne obaveze lojalnosti prema državi Izrael' (EPA)

Piše: Aseel Jundi, Jerusalem

Novi prijedlog zakona iz izraelskog Knesseta prema kojem Ministarstvo unutrašnjih poslova može trajno oduzeti boravišne dozvole Palestincima koji prekrše ”minimalne obaveze lojalnosti prema državi Izrael” bi, prema pravnim izvorima, ubrzao ilegalno raseljavanje hiljada Palestinaca iz Istočnog Jerusalema.

Drugo i treće čitanje zakona održano je tokom marta, prilikom čega je zakon izglasan sa 56 glasova za, 18 glasova protiv i 9 suzdržanih. Glasanju su prisustvovale vladine koalicione stranke, te dio opozicije.

Član 2 spomenutog zakona omogućava trajno oduzimanje boravišnih dozvola onim Palestincima koji prekrše ”minimalne obaveze lojalnosti prema državi Izrael”, i to prema slijedećim kvalifikacijama:

– Svaki teroristički čin, definiran Zakonom o antiterorizmu iz 2016. godine; asistiranje, pokušaj ili namjera da se počini takav čin ili aktivno sudjelovanje u nekoj od poznatih terorističkih organizacija ili u bilo kojoj drugoj organizaciji na koju se odnosi pravna definicija terorističke organizacije, uključujući političke stranke koje djeluju unutar tih organizacija. 

– Svaki čin koji se smatra izdajom, u skladu sa članovima (97) do (99) izraelskog krivičnog zakona iz 1977. godine, te ”kompromitirajuće špijunaže”, definirane članom (113) (b) navedenog zakona.

– Dobivanje državljanstva ili trajne boravišne dozvole u državama ili na teritorijama spomenutim u aneksu Zakona o državljanstvu iz 1952-e godine.

Zastrašivanje

Član Knesseta Zajedničke liste arapskih stranaka, Jamal Zahalka, tvrdi kako je predloženi zakon veoma opasan, s obzirom da predstavlja nastavak kontinuiranih nastojanja Izraela da promjeni demografiju Jerusalema. Prema njemu, ovaj zakon će omogućiti Izraelu da upotrijebi nove metode kako bi raselio Palestince koji žive u Jerusalemu.

Zahalka tvrdi da još veću opasnost predstavlja pokušaj Izraela da potisne i spriječi svaku vrstu političkog pokreta u Jerusalemu, s obzirom na to da jedna od stavki zakona omogućava ministarstvu unutrašnjih poslova da oduzme boravišne dozvole Palestincima u Jerusalemu bez sudske procedure, i to pod maskom ”kršenja lojalnosti”. Naglasio je da je zakon sada na snazi i da ima za cilj zastrašiti Palestince u Jerusalemu i spriječiti bilo koju vrstu političke aktivnosti.

Zahalka je pozvao Palestince da ne dozvole da ih novi zakon zastraši, jer, prema njemu, to je upravo cilj Izraela: izazvati paniku među Palestincima u Jerusalemu. ”Trebamo pristupiti ovom problemu sa predostrožnošću, i uprkos ozbiljnosti donesenog zakona, politička aktivnost Palestinaca u Jerusalemu se treba nastaviti. Šta više, treba poprimiti formu kolektivnog otpora.

Sa druge strane, advokat Mo’in Ouda iz Jerusalema smatra termin ”kršenje obaveze lojalnosti” nedovoljno definisanim, te se plaši da bi mogao dovesti u opasnost mnoge Palestince te uzrokovati da izgube pravo na stanovanje unutar Jerusalema. Očekuje se da će novi zakon biti jasniji kada otpočne njegova implementacija. U početku, zakon će obuhvatiti političke aktiviste te aktiviste koji djeluju preko socijalnih mreža.

Ouda je upozorio da je novi zakon kontradiktoran osnovnim izraelskim zakonima koji garantuju ljudsko dostojanstvo i slobodu, slobodu izražavanja, te pravo na obavljanje svakodnevnih poslova. Međunarodni zakon smatra Istočni Jerusalem okupiranom teritorijom i njegovi stanovnici su zaštićeni od bilo koje vrste deportacije ili raseljavanja.

Dodao je kako novi zakon dio politike prisilnog raseljavanja i da je nelogično uvjetovati pravo na boravak već garantovan svim međunarodnim zakonima sa lojalnošću prema okupatoru. ”Okupator zahtijeva lojalnost ljudi koje je okupirao. Izrael je taj koji je svojevoljno okupirao Jerusalem. Narod Jerusalema nikada nije tražio od Izraela takvo nešto. Zahtijevanje lojalnosti u takvom slučaju je apsurdno.”

Ouda je istakao kako je bitno obratiti pažnju na dio zakona koji onemogućava žrtvi čija je boravišna dozvola oduzeta da podnese žalbu pred izraelskim Vrhovnim sudom, već tu žalbu mora podnijeti pred lokalnim administrativnim sudovima.

Novi zakon je stupio na snagu šest mjeseci nakon što je Vrhovni sud zatražio od vlade da donese zakon koji će omogućiti konfiskaciju ličnih karata nekolicine poslanika i lidera protjeranih iz Jerusalema.

Prisilno raseljavanje

Stupanjem na snagu ovog zakona otvorena je mogućnost da borci za ljudska podnesu žalbu pred Vrhovnim sudom, no pitanje stoji: da li Vrhovni sud doista ima namjeru da se suprotstavi Vladi i Knesetu sve dok desničari sačinjavaju sudstvo?

Odgovor je da će možda promijeniti par paragrafa, no sâm zakon se neće promijeniti.

Oduzimanje boravišnih dozvola zbog kršenja ”minimalne obaveze lojalnosti prema državi Izrael” nije jedini kriterij po kojem se Palestincima negira njihovo pravo da žive u Jerusalemu. Ovom zakonu su prethodili zakoni koji su se počeli primjenjivati odmah nakon opsade grada 1967. godine. Prema tim zakonima, boravišna dozvola se oduzima svakom Palestincu koji duže od šest godina živi izvan Jerusalema.

Početkom devedesetih godina, okupatorske snage su oduzimale boravišne dozvole Palestincima koji nisu mogli dokazati da je njihovo prebivalište Jerusalem, tako da je broj Palestinaca koji su izgubili svoju boravišnu dozvolu više od 14.500 u periodu od 1967. do 2015. godine.

Otprilike 140.000 Palestinaca koji žive u naseljima iza zida razdvajanja u Jerusalemu strahuju od mogućnosti da izgube svoje boravišne dozvole, uzimajući u obzir da okupacione snage Izraela nastoje potpuno razrušiti naselja uz granice Jerusalema, te predati vlast okupacionim snagama.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Odluka Donalda Trumpa da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela izazvala je proteste i rasprave širom svijeta. Jerusalem je sveti grad za tri religije, ali u središtu tog pitanja je okupacija kojoj se kraj ne nazire. O tome kako riješiti sukob bez ugrožavanja vjerskih prava ijedne skupine, razgovarali smo s historičarom Salmanom Abu Sittom, poznatim […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO