Bosanska krajina – novi migracijski centar

U protekla tri mjeseca Granična policija Bosne i Hercegovine imala je u postupku više od 1.000 osoba, od kojih je gotovo polovina ilegalno ušla ili boravila u Bosni i Hercegovini (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sve veći broj migranata ulazi u Bosnu i Hercegovinu, ali se i kreće po njoj u pokušaju da iziđe i ode u zemlje Evropske unije. U protekla tri mjeseca Granična policija Bosne i Hercegovine imala je u postupku više od 1.000 osoba, od kojih je gotovo polovina ilegalno ušla ili boravila u Bosni i Hercegovini. Dalje, približno 1.000 migranata sprema se ući u Bosnu i Hercegovinu sljedećih dana, podaci su Službe za poslove sa strancima. Međutim, za najveći broj njih Bosna i Hercegovina je usputna stanica na daljem putu ka EU-u.

Za najveći broj migranata koji već borave u Bosni i Hercegovini ili ulaze u nju, putevi vode ka njenom sjeverozapadu, u Bosansku krajinu, Veliku Kladušu i Bihać, s jedinim ciljem – kako naći put iz Bosne i Hercegovine.

Teško je utvrditi broj onih koji dolaze, odnosno koji su došli i koji borave u ovim područjima u protekla tri-četiri mjeseca, otkad je registrovan njihov dolazak, koji poprima dimenzije masovnog, kažu u Velikoj Kladuši. Izbjeglice dolaze iz Sirije, gdje traju ratni sukobi, ali ima migranata iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Alžira, čak i iz Turske, pa s Kosova. Prvo utočište traže u džamijama.

Muamer Ćatić, imam u gradskoj džamiji u Velikoj Kladuši, kaže: “Pomoć traže u džamijama, da se ugriju, osvježe. Kako da ih ne prihvatimo onako promrzle, pokisle, bez novca? Uglavnom su to mlađe osobe, između 20 i 30 godina. Najveći broj ih je iz Centra za azilante u Sarajevu i najveći broj pokušava ilegalno preći državnu granicu sa Hrvatskom. Mnogi su i vraćeni iz Hrvatske. Mi im pomažemo onako ljudski, humano. Odmah obavijestimo policiju, Graničnu policiju, Ured za strance i tražimo pomoć.”

Dolasci migranata sve su češći i gotovo svake večeri po 20-ak ih traži pomoć i u drugim džamijama. Nisu rijetke čak ni grupe sa ženama i malom djecom. Posljednjih dana slična je situacija i u Bihaću. Javljaju se u ovdašnje džamije i pruža im se ona humana, ljudska pomoć. Priikuplja se hrana, odjeća, obuća.

U Jedinici Granične policije Velika Kladuša kažu da “gotovo na dnevnoj bazi imaju pokušaje ilegalnog prelaska granice”. Prema riječima Samira Prošića, inspektora za graničnu kontrolu JGP Velika Kladuša, “veliki broj migranata koristi mogućnost koju imaju kao tražioci azila u Bosni i Hercegovini da se kreću i dolaze u Veliku Kladušu i Bihać i tu traže mogućnost da ilegalno pokušaju preći granicu. Građani nemaju dovoljno informacija o toj njihovoj mogućnosti, pa smo stalno izloženi dojavama, pozivima, o tome da je sve više migranata ovdje, jer nije uobičajeno da toliko stranaca odjednom boravi u gradu. Otkriveni su ih deseci u ilegalnom prelasku granice. Nema dana da ne otkrivamo grupe, koje vraćamo u Centar za azil, ali uprkos tome, sve ih je više na cijelom ovom području. Najveći broj njih zapravo su lažni tražitelji azila u Bosni i Hercegovini.”

Gostoprimstvo u Velikoj Kladuši i Bihaću

Svojevrsno gostoprimstvo Kladušana, ali na koje nailaze i u Bihaću i područjima između ta dva grada, svakako je razlog sve većeg broja dolazaka i posebno zadržavanja. Nijaz Nuhanović, ugostitelj, koji pomaže u zbrinjavanju, kaže: “Ovi ljudi jednostavno ne biraju sredstva da se domognu EU-a, a ovo područje dio je njihove rute.”

Slično govori i Enver Melkić, koji također podržava akcije na zbrinjavanju i pomoći: “Tražimo od nadležnih da im se pomogne, a mi pomažemo u onoj prvoj fazi zbrinjavanja. Nemaju obično hrane, odjeće, dolaze promrzli, bolesni. Prihvatimo ih i pružimo im pomoć.”

Dalje, Huse Karajlić ugostio ih je 30-ak u svojoj kući. “U jednom danu bilo ih je 26. Hoću samo da pomognem, da im osiguram hranu, odjeću. Tražio sam u Graničnoj policiji, Službi za strance da im se pomogne. Njima Bosna i Hercegovina nije obećana zemlja i oni žele samo otići.”

U Velikoj Kladuši kažu da mnogi u ugostiteljskim objektima koriste i platne kartice.

I tako Velika Kladuša i Bihać najvećem broju njih nezvanično postaju privremeni dom. Dvadesetjednogodišnji Salman Afridi iz Pakistana nakon godinu i po, kako kaže, lutanja do Bosne i Hercegovine i Velike Kladuše nedavno je uhvaćen u ilegalnom prelasku granice u Hrvatskoj i vraćen u Bosnu i Hercegovinu.

Ponovo je iz Centra u Sarajevu došao u Veliku Kladušu: “Moj je cilj Austrija i neću odustati od te namjere. U Pakistanu su mi roditelji, četiri brata, dvije sestre. Zbog uvjeta sam otišao. U Hrvatskoj su nas maltretirali hrvatski policajci, tukli.”

Jedan od njih dalje govori: “Kad su nas uhvatili u Hrvatskoj, policija nas je maltretirala. Oduzela nam je dokumente. Jedan policijac mi ih je pocijepao. Onda su nas doveli na Granični prijelaz Izačić kod Bihaća i tu su nas ostavili, odnosno vratili u Bosnu i Hercegovinu.”

U Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine rekli su da takve tvrdnje provjeravaju, a u Policiji Republike Hrvatske odbacili su takve tvrdnje.

Iz Maroka je Kamal, kome je cilj Španija, pa Sirijac Khairat, koji želi u Francusku. Kažu: “Ne znamo šta će se dogoditi s nama. To je sada u Božijim rukama. Ali, cilj nam je naći put i otići iz Bosne i Hercegovine.”

Svi oni uglavnom govore da su svoje domove napustili iz straha za život, drugi zbog teške ekonomske situacije, ali svima je jedan, zajednički cilj – stići u EU.

Prepušteni sami sebi

Međutim, u lokalnoj upravi u općini Velika Kladuša upozoravaju na sve težu situaciju jer, kako kažu, što ti ljudi duže ostaju ovdje, potrebnija im je pomoć. Pitaju se šta uraditi, kako pomoći onima koji ne žele biti u centrima za azil, a takvi su uglavnom svi koji dolaze ovdje, koji se ovdje snalaze na razne načine i borave, koji čak uzimaju u zakup stanove itd. Problemi s kojima se susrećemo u vezi s time sve su veći, kažu u Općini Velika Kladuša.

U Zdravstvenom savjetu Općine kažu da je problem kulminirao. “Migranti se svakodnevno javljaju u Dom zdravlja i traže pomoć.”

Direktor Doma zdravlja Senad Okanović navodi: “Tražimo pomoć kako uspostaviti sistem da se problem stavi pod kontrolu. Vršimo dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u prostorijama gdje migranti borave ili gdje su boravili, preduzimamo i preduzimat ćemo sve radnje na preventivnom djelovanju i zaštiti zdravlja. Stoga se moraju uključiti sve nadležne institucije, ne samo iz oblasti zdravstva, u rješavanje ovih problema i pomoći nam.”

Predsjednik Savjeta Enver Pehlić, pak, podsjeća da je teškoća “što nemamo informacije gdje su sve migranti smješteni, kakav status imaju.”

U Općini dalje kažu: “Općinski organi nemaju nikakve zvanične informacije o migrantima i bez toga se lokalne službe ne mogu stavljati u funkciju rješavanja ovog problema. Zato tražimo pomoć od institucija u Bosni i Hercegovini, u entitetu Federacija BiH, Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Službe za strance Bosne i Hercegovine. Od svih već danima tražimo pomoć, ali uopće se ne javljaju, a kamoli da nam daju kakve upute, instrukcije. Ponovo smo prepušteni sami sebi. Kako onda pružati organiziran sistem pomoći migrantima, kojih je svakim danom sve više ovdje? Nemamo smještajnih kapaciteta i zaista se ne možemo za takvo što ni pripremiti i ovo mora preuzeti Koordinaciono tijelo za pitanje migranata Bosne i Hercegovine, pogotovo zato što se najavljuje masovniji novi dolazak migranata i ovo područje neće biti mimoiđeno”, zaključuju u Općini Velika Kladuša.

I tako, svjesno ili ne, Velika Kladuša, Bihać i druga ovdašnja mjesta u Bosanskoj krajini gotovo postaju svojevrsni novi migracijski centri. Uz pružanje podrške i izraženu humanost, ipak traže pomoć nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, kako kažu, da ne nose i ne trpe i ovaj teret.

Međutim, u tom kontekstu postavljaju i pitanje nadzora i odgovornosti spram migranata i posebno sprečavanja krijumčarenja. Ili se u svemu tome već mire sa činjenicom da su nova prolazna stanica na njihovom putu u neko bolje sutra.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Usprkos sve većem broju primjera o nasilnom protjerivanju izbjeglica i migranata iz Hrvatske prema Srbiji i BiH, hrvatska policija ne priznaje da su ikada nezakonito postupali. Na saborskom odboru za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, ombudsman i nevladine organizacije suočili su direktora policije s dramatičnim pričama izbjeglica o susretima s hrvatskom policijom.

Published On 01 Mar 2018

Poslije zatvaranja balkanske rute, hiljade izbjeglica i migranata praktički je zarobljeno u Grčkoj. Bez bilo kakvih sredstava za život, mnogi od njih žive kao beskućnici.

Published On 26 Feb 2018
Više iz rubrike TEME
POPULARNO