Ko je u novom kabinetu Angele Merkel

Izborom Angele Merkel u Bundestagu i zakletvom članova nove vlade okončan je najduži period u kojem je Njemačku vodila tehnička vlada.

Petnaest ministara, devet muškaraca i šest žena, predvođenih Angelom Merkel, čine četvrti kabinet njemačke kancelarke.

Deset ministarskih mjesta zauzeli su novi ljudi, a dva nova ministra su još uvijek u njihovim 30-im godinama, od kojih je jedan političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) i novi ministar zdravlja Jens Spahn.

On je ujedno i jedan od najžešćih kritičara Angele Merkel.

Seehofer novi ministar unutrašnjih poslova

Trenutni vršitelj dužnosti predsjednika Socijaldemokratske partije (SPD) Olaf Scholz preuzeo je funkciju ministra finansija i istovremeno vicekancelara.

Dosadašnji ministar pravosuđa Heiko Maas (SPD) je novi ministar vanjskih poslova, a njegov resor je preuzela Katarina Barley (SPD), dosadašnja ministrica porodice.

Resor porodice, mladeži i starijih osoba vodit će dosadašnja gradonačelnica berlinske četvrti Neukoelln i ministrica koja je, pored Spahna još uvijek u 30-im godinama, Franziska Giffey (SPD), a Hubertus Heil (SPD) ministarstvo rada i socijalne zaštite.

Ministarstvo zaštite okoliša je preuzela Svenja Schulze, dosadašnja glavna sekretarka SPD-a u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Dosadašnji šef Kancelarskog ureda Peter Altmaier (CDU) je novi ministar privrede, a ministrica obrazovanja Anja Karliczek (CDU), do sada poslovođa zastupničkog kluba.

Julia Kloeckner, do sada šefica odbora CDU u Porajnju-Palatinatu, je nova ministrica poljoprivrede, a Helge Braun (CDU) šef Kancelarskog ureda.

Ursula von der Leyen (CDU) je ostala na čelu ministarstva odbrane, a Gerd Mueller (Kršćansko-socijalna unija – CSU) će nastaviti voditi ministarstvo za razvojnu pomoć.

Dosadašnji premijer Bavarske Horst Seehofer (CSU) je novi ministar unutrašnjih poslova, a glavni sekretar CSU-a Andreas Scheuer novi ministar saobraćaja.

‘Neki sanjaju kancelarsku funkciju’

Politički analitičar i profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu Gero Neugebauer kaže da se svaka stranka sa njenim predstavnicima nada da će pripadati pobjednicima i da će najkasnije do narednih izbora profitirati od uspješnog rada njenih predstavnika.

“Neki od novih ministara, koji imaju malo ili nikakvo iskustvo u političkom vođenju ministarstava, se moraju nadati podršci u njihovim administracijama. Drugi možda i sanjaju o tome da bi kroz taj rad mogli dobiti kvalifikacije koje bi im omogućile da naslijede gospođu Merkel. Raspodjela mjesta pokazuje da, kada je u pitanju odnos žena i muškaraca, iskusnih i manje iskusnih i regionalno porijeklo, bavarski CSU nije nominirao žene, a CDU i SPD su na pola položaja izabrali žene (isključujući Merkel). SPD je izabrao dvije žene sa slabim iskustvom kada je u pitanju državni nivo i ta stranka je jedina izabrala ženu iz Istočne Njemačke”, navodi Neugebauer.

Iznenađenja su za njega CDU-ova ministrica obrazovanja Anja Karliczek, kao i SPD-ove ministrice porodice i okoliša, Franziska Giffey i Svenja Schulze.

Smatra da je pri njihovom izboru regionalno porijeklo igralo ulogu.

Kaže da se od nove vlade može očekivati da se izvršava ono što je dogovoreno u koalicionom dogovoru, da smanji stranačke razmirice zbog sveopće dobrobiti, te da fleksibilno reagira na nove izazove, primjerice na evropskom nivou.

Po mišljenju političkog analitičara Martina Brusisa je nova vlada savez stranaka koje u ekonomskoj i socijalnoj politici imaju mnogo toga zajedničkog.

“Ova programska i ideološka blizina bi trebala vladu stabilizirati. Za manjeg koalicionog partnera, SPD, ova blizina sa kancelarkinom CDU/CSU, koja je “socijaldemokratizirana”, znači da će javnosti jako teško demonstrirati svoj politički profil. Zato manjina unutar SPD-a nije htjela nastavak velike koalicije. Kako bi ubijedio socijaldemokrate da budu dio vlade, CDU je SPD-u dao važno mjesto ministra finansija u zamjenu za ekonomski resor. Izabrani ministar finansija Olaf Scholz će se sada vjerovatno, u odnosu na bivšeg ministra finansija Wolfganga Schaeublea, pokušati profilirati u evropskoj politici. Kako je to i najavio dosadašnji SPD-ov ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel, njegova stranka će manje insistirati na fiskalnim pravilima unutar EU-a, nego više koristiti veće njemačke transfere (preuzimanje rizika), kako bi napravio daljnje integracijske korake, kako bi se došlo do zajedničkih socijalnih standarda”, navodi Brusis.

Diskusija o nasljedstvu Angele Merkel

Dodaje da će ova politika ojačati desničarsko-populističke kritičare EU-a u Njemačkoj, a da bi mogla  izazvati i kontradikcije u dijelovima CDU-a i CSU-a.

“Kancelarka Merkel je u kabinet primila i njenog unutarstranačkog kritičara Jensa Spahna i dala mu težak resor Ministarstva zdravlja, gdje lako može posrnuti. Ona je također kao generalnu sekretarku CDU-a postavila političarku koja joj je lojalna, Annegret Kramp-Karrenbauer. Obje odluke Merkelovoj služe da bi upravljala diskusijom i odlukom o njenom nasljedstvu”, kaže Brusis.

Upitno je, smatra Brusis, da li će joj to uspjeti.

“Istovremeno su CDU i CSU svoje razmirice na polju izbjegličke politike smanjili tako što je kritičar Angele Merkel, Horst Seehofer, dobio mjesto ministra unutrašnjih poslova, gdje će se, između ostalog, baviti temama kao što su migracije i unutrašnja sigurnost. On će se pokušati profilirati kao “law-and-order” političar, kako bi CSU na izborima za parlament savezne pokrajine Bavarske u oktobru 2018. zadržao apsolutnu većinu i kako bi zaustavio odliv birača u Alternativu za Njemačku (AfD)”, ističe on.

Brusis zaključuje da bi restriktivna izbjeglička i deportacijska politika koju bi trebao voditi CSU mogla izazvati proteste u dijelovima SPD-a.

Kao iznenađenja su u njemačkim medijima predstavljene činjenice da u novom kabinetu kancelarke Merkel neće biti dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela (SPD) i dosadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maizierea (CDU).

Ranije je bivši lider socijaldemokrata Martin Schulz nakon svađe sa Gabrielom odustao od ministarske funkcije, a otišao je i sa čela SPD-a.

Izvor: Al Jazeera