Pad demokratskih normi u svim državama Balkana

'Procesi evropskih integracija već su dugo bili na autopilotu, vođeni od birokrata iz Brisela bez velike političke kontrole', smatra Merdžanović (EPA)

Posjeta visokih zvaničnika Evropske unije Sarajevu važna je, ali suštinski neće utjecati na evropski put Bosne i Hercegovine. Međutim, generalno, njihova turneja po regiji bitan je signal za one koji misle da je EU izgubila interes za zemlje zapadnog Balkana te smatraju da postoje druge političke opcije vanjskopolitičkih alijansi, smatra politički analitičar Adis Merdžanović, istraživač Centra za evropske studije na Univerzitetu u Oxfordu.

Ipak, zemlje regije nisu “zaradile” tu pažnju Unije predanim reformama nego su je više prizvale krizama, jačanjem regionalnih tenzija i činjenicom da je na Balkanu otvoren novi geopolitički “mini front”, u kojem Rusija, Turska i Kina manje-više otvoreno i intenzivno konkurišu EU-u, mišljenja je predavač na Institutu za političke nauke Univerziteta u Beču Vedran Džihić.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker i evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, nakon Albanije, Makedonije, Crne Gore i Srbije, dolaze i u Bosnu i Hercegovinu, gdje im se trebala pridružiti i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

“Bosna i Hercegovina je odgovorila na Upitnik Evropske komisije, koji joj je dostavljen nakon podnošenja zahtjeva za članstvo i Komisija će sada pregledati te odgovore i formulirati svoje preporuke za Evropsko vijeće. Taj proces je u toku i nije ovisan ni o kakvim posjetama”, kaže Merdžanović.

Odgovor na upitnik EU-a, iako dolazi s velikim zakašnjenjem, bitan je korak na još veoma dugom putu ka punopravnom članstvu u EU-u koji je pred Bosnom i Hercegovinom, dodaje Džihić.

“Ali i dalje je potpuno jasno da Bosna i Hercegovina s ovako disfunkcionalnom institucionalnom strukturom, permanentnom produkcijom konflikta i disensa, s još od Daytona baštinjenom taktikom međusobnih opstrukcija, nikada ne može postati članica EU-a. Primjeri kao Sejdić-Finci, reforma izbornog zakona ili gotovo svaka materija relevantna za proces evropskih integracija u kojoj posljednjih godina nije bilo moguće doći do konsensuza samo su ilustracija te bosanskohercegovačke EU-integracijske nemogućnosti.”

Poruke u izbornoj godini

Što se tiče poruka koje će evropski zvaničnici prenijeti Bosni i Hercegovini, može se očekivati da će domaćim političarima jasno reći da su vrata za ulazak Bosne i Hercegovine u EU i dalje otvorena, ali će isto tako naglasiti da su potrebne suštinske reforme za članstvo. 

U centru pažnje najvjerovatnije će zbog toga biti nedavno objavljena Strategija za Zapadni Balkan i Juncker će se fokusirati na reforme koje su tu istaknute: vladavina prava, sigurnost i migracija, socio-ekonomski razvoj, transportna i energetska povezanost, digitalizacija i dobri susjedski odnosi u regiji.

“Isto tako mislim da će domaći političari jasno podvući da budućnost Bosne i Hercegovine vide u EU-u i da će se posvetiti tim reformama. Međutim, ovo je izborna godina i ne treba očekivati da će te deklaracije imati neki veći efekat nego slične deklaracije u prošlosti. Nažalost, politika u Bosni i Hercegovini vodi se na nacionalnoj bazi i čak i zajednički cilj kao što su evropske integracije nije u stanju da to prevaziđe”, kaže naš sagovornik. 

Džihić kaže da će dio poruke biti da EU želi vidjeti pozitivnu vrstu takmičenja u regiji u tome ko će brže provesti EU reforme, gdje Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve više zaostaje.

“Ako Juncker, Hahn i Mogherini, van motivirajućih riječi pohvale za vlasti zbog urađenog posla u vezi s Upitnikom nađu način da jasno imenuju elemente te destruktivne dejtonske logike, a, sa druge strane, skiciraju viziju normalne Bosne i Hercegovine kakvu EU želi, mogla bi to biti važna poruka za sve političare u ovoj izbornoj 2018. godini.”

Evropske integracije dugo na autopilotu

Merdžanović ističe da su Strategija i posjeta visokih zvaničnika EU-a regiji indikatori da je EU promijenila politiku prema ovom dijelu Evrope, gdje su procesi evropskih integracija već dugo bili na autopilotu, vođeni od birokrata iz Brisela bez velike političke kontrole.

Prema njegovom mišljenju, dugo su postajali zastoji reformi u regiji, zbog čega je došlo do slabljenja demokratskih normi u gotovo svim državama. Berlinskim procesom pokušavala se dati podrška nastavku reformi, ali se, dodaje, on sve više fokusirao na ekonomsku saradnju i infrastrukturne projekte. Međutim, s novom strategijom i ovom posjetom taj proces dobija novu dinamiku.

“Strategija je sveobuhvatnija i analizira ne samo stanje u regiji nego i kapacitet Unije da primi nove članove. To je zaista nešto novo i predstavlja važan korak od strane Evropske unije, koja želi da kreira momentum za reforme u državama uprkos činjenici da je članstvo veoma daleko za sve države regije. Da li će ta strategija imati pozitivne efekte zavisi od konkretnih sljedećih koraka i detaljnog sadržaja šest navedenih EU inicijativa, koji još nije razrađen”, objašnjava Merdžanović.

Gorak ukus u ustima građana

Međutim, dodaje Džihić, treba biti svjestan da je Unija nakon prezentacije Strategije ista Unija kao i prije toga te da je količina problema i kriza u njoj ogromna.

Krupna pitanja o budućnosti Unije i dalje su otvorena, poput odnosa prema liberalnim demokratijama, kao što su Mađarska i Poljska, koje se otvoreno konfrontiraju EU-u u mnogim pitanjima, zatim pitanje novog budžetskog okvira, Brexita, mogućnosti i nemogućnosti nove reformske osovine Macron–Merkel. Osim toga, većina zemalja EU-a i njihovih stanovništava još je protiv bilo kakvog proširenja u dogledno vrijeme, smatra Džihić.

Juncker je ranije poručio zemljama zapadnog Balkana da je 2025. godina u kojoj bilo koja od njih može ući u Evropsku uniju, ali pod uvjetom da ispuni sve kriterije za članstvo.

“U tom slučaju, naravno, i sama najava da bi se 2025. godine moglo desiti sljedeće proširenje Unije ka nekim od zemalja zapadnog Balkana može ostati samo još jedan u nizu datuma sa kojima se odavno igra, a koji svaki put kada ne budu ispunjeni (sjetimo se snova o proširenju EU-a ka Balkanu na 100. godišnjicu atentata u Sarajevu iz 1914), ostavljaju gorak ukus u ustima građana, jačaju euroskepticizam i udaljavaju regiju od EU-a”, zaključuje Džihić. 

Nakon Sarajeva zvaničnici EU-a putuju u Sofiju, gdje je planiran zajednički ručak sa čelnicima država zapadnog Balkana.

Izvor: Al Jazeera