Katar i povlačenje iz GCC-a: Želja naroda i(li) politička odluka

Kako će izgledati predstojeći samit u Rijadu, budući da Kuvajt još uvijek pamti šta se dogodilo na prošlogodišnjem samitu u ovoj državi? (Ilustracija)

Piše: Abdullah Al-Emadi

Saopćenje katarskog ministra energetike Saada Sherida Al-Kaabija da se Katar povlači iz Organizacije zemalja izvoznica nafte – OPEC 1. januara naredne godine potaklo je brojna pitanja, a prije svega čuđenje.

Brojne strane kojih se tiče ovo pitanje pristupile su političkim i ekonomskim analizama, koje sagledavaju šta se krije iza ovakve odluke, koja je došla uoči važnog sastanka organizacije. Većina analiza smatra da je riječ o isključivo političkoj odluci, dok postoje i druga mišljenja, prema kojima cijela stvar ne odstupa od ranije postavljenih strateških planova o proširivanju katarskih sposobnosti za diverzifikaciju ulaganja i fokusiranja na energetsku sirovinu budućnosti, odnosno prirodni gas, uzimajući u obzir ogromne rezerve s kojima ova država raspolaže.

Takvi planovi zahtijevaju da im se posveti mnogo vremena, truda i novca, koje ne bi trebalo potratiti u organizaciji kao što je OPEC, imajući u vidu i to da se organizacija u posljednje vrijeme udaljila od zacrtanog puta i svog glavnog cilja. Sve se više čini kao da radi na ostvarivanju interesa nekolicine unutar nje i drugih sila izvan, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.

Blokada iz juna 2017. godine

Uprkos uvjeravanjima katarskih donositelja odluka da Katar nije jedna od utjecajnijih država članica u OPEC-u, uzimajući u obzir da katarski udio u proizvodnji ne prelazi dva posto, za razliku od udjela drugih članica, te da se ovakvom odlukom ne namjerava nanijeti šteta samoj organizaciji, tu su i oni koji svaki korak Dohe u svijetu politike i ekonomije, pogotovo zemlje koje su uvele blokadu Kataru, na čelu sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide kao političke odluke usmjerene protiv njih, s namjerom da se nanese šteta njihovim interesima.

Ono što nas zanima u katarskoj odluci o povlačenju iz organizacije OPEC jeste vraćanje ideji koja je prisutna među katarskim stanovništvom i nije izblijedila još od samog početka blokade Katara u junu 2017. godine. Ta ideja se ukratko ogleda u povlačenju Katara iz Vijeća za saradnju arapskih zemalja Zaljeva – GCC, koje nije učinilo ništa po pitanju zaljevske krize. Šta više, GCC se tokom posljednjih pretvorio u organizaciju sličnu OPEC-u.

Jedan igrač pokušava kontrolirati odluke cijele grupe i želi usmjeravati Vijeće u skladu sa svojim vizijama, politikom i interesima ispred svih drugih. To se i potvrdilo u stvarnosti prilikom blokade Katara, koja i dalje traje. I pored toga, GCC i dalje ne govori i ne radi ništa, jer će svaki korak bit učinjen u skladu sa željom dominantne članice, a to je u ovom slučaju, za što ne trebaju dodatna pojašnjenja, Saudijska Arabija.

Dakle, odluka o povlačenju iz OPEC-a ponovo je zapalila entuzijazam u srcima Katarana, zbog čega ideja o povlačenju iz GCC postaje sve jača i jača. Primjetno je da se katarski narod aktivirao na različitim društvenim mrežama, gdje pozivaju svoje lidere da donesu sličnu odluku i u ovom pitanju.

Potrebno je donijeti odluku o povlačenju iz GCC-a, koji nije učinio ništa u pogledu opasne strateške krize koju historija ne pamti, kao što je blokada. Prema tome, GCC neće reagirati ni na druge stvari, zbog čega ostanak u njegovom članstvu predstavlja rasipanje vremena i truda, o čemu govori situacija u kojoj se nalaze katarski građani.

Ne može biti veća šteta

Ono što podstiče i ohrabruje ovakvo usmjerenje građana jeste razumijevanje i svijest koja se formirala nakon blokade svega nekoliko mjeseci, kada im se praktično dokazalo da je ova institucija uveliko izgubila svoju ulogu. Šta više, njegova pasivnost je dosegla neviđenu razinu tokom krize, a posljednji primjer je zanemarivanje samita u Kuvajtu na način koji nema opravdanje. Na sastanku su se pojavili samo emiri Kuvajta i Katara, dok su zemlje koje su uvele blokadu Kataru poslale ministre kao svoje predstavnike.

Katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani ranije je rekao kako je “nastavak zaljevske krize otkrio neuspjeh GCC-a da ostvari svoje ciljeve i zadovolji težnje naših zaljevskih naroda”. Time je ukazao na nezadovoljstvo koje je prisutno u Kataru na zvaničnom nivou, pored onog u javnosti, kada je riječ o ovoj instituciji, koja je oronula prije nego što je napunila 40 godina postojanja. Šta više, narod Katara je postao svjestan da više nema nikakve potrebe za prisustvom Katara u ovom vijeću te da povlačenje iz njega ne može nanijeti veću štetu Kataru od one koja je nastala kao rezultat blokade.

Posmatrači dešavanja u Zaljevu smatraju da su nedavne izjave katarskog ministra vanjskih poslova šeika Mohammeda bin Abdul Rahmana Al-Thanija pred Vijećem za vanjske poslove prilikom posjete SAD-u da je “Vijeće za zaljevsku saradnju izgubilo svoj utjecaj te da vjerovatno neće vratiti svoju ulogu u budućnosti u trenutnoj situaciji”, još jedan signal koji Katar šalje svijetu i kojim želi poručiti da je budućnost GCC-a neizvjesna.

“To što se dešava s GCC-om je žalosno, jer je to bila najstabilnija struktura u regiji. Međutim, kada je nametnuta blokada Kataru, građani i međunarodna zajednica su promijenili svoj pogled na GCC, i to pokazuje da je Vijeće postalo neefikasno sredstvo”, dodao je.

Takav je, dakle, stav na zvaničnom nivou i među građanima Katara kada je u pitanju GCC – neefikasna institucija. Prema tome, svako ko posmatra situaciju lako će doći do zaključka da dalji ostanak u njenom članstvu predstavlja gubljenje vremena i truda, kao i novca.

Može li nas Doha iznenaditi?

Pitanje koje se sada postavlja u regiji glasi: Kako će izgledati predstojeći samit u Rijadu, budući da Kuvajt još uvijek pamti šta se dogodilo na prošlogodišnjem samitu u ovoj državi? Muskat, koji nije bio oduševljen time da bude domaćin samita, prebacio je loptu na sjedište GCC-a, koje se nalazi u Rijadu, bez obzira iz kojeg razloga je to učinjeno.

Rijad se, pak, suočava s ozbiljnom međunarodnom krizom i traži bilo kakvo regionalno ili međunarodno rješenje kojim bi barem malo popravio svoj narušeni imidž pred očima svijeta. U isto vrijeme, zvanični Katar, a prije toga i narod ove zemlje, došao je do uvjerenja da bi se po pitanju GCC-a mogla donijeti odluka slična onoj o povlačenju iz OPEC-a. Pogotovo što katarsko javno mnijenje snažno podstiče svoje vodstvo da donese takvu odluku, za koju u Kataru smatraju da je već dosta zakasnila.

Može li nas Katar iznenaditi nekom odlukom prije naredne nedjelje, dana kada će početi samit u Rijadu? Možda nekim brzim odgovorom, zašto da ne? Ovo je region u kojem ne fali iznenađenja, no pravi odgovor ćemo dobiti za nekoliko dana, kada ćemo vidjeti šta se to može desiti na zaljevskoj sceni. Ne preostaje nam ništa drugo nego da čekamo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera