‘Divljim i brzim’ će oduzimati automobile i slati ih u zatvor

Namjera je hrvatskih vlasti, ali i svih u regiji, da smanje broj nesreća i smrtno stradalih na cestama (Tanjug)
Namjera je hrvatskih vlasti, ali i svih u regiji, da smanje broj nesreća i smrtno stradalih na cestama (Tanjug)

Visoke novčane kazne, koje dostižu i 2.700 eura, zatvor ili oduzimanje vozila samo su neke od novosti koje bi nesavjesne hrvatske vozače mogle dočekati usvajanje izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zakonske izmjene još su u fazi priprema i na njima Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske uvelike pomažu stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, no restriktivne mjere već su pobudile značaj interes javnosti.

Prema onome što su doznali hrvatski mediji, ukoliko se vozač ne zaustavi na znak policajca prijeti mu kazna od 400 do 940 eura i oduzimanje vozačke dozvole od tri mjeseci do godinu; ako na autocesti vozi u suprotnom smjeru ili u naseljenom mjestu brzinom 50 „na sat“ većom od dozvoljene slijedi mu kazna od 1.350 do 2.700 eura, ali i oduzimanje vozačke od šest mjeseci do dvije godine; prolazak kroz crveno donosi 400 do 940 eura kazne i oduzimanje vozačke dozvole i do pola godine, a nezaustavljanje na više znakova crvenog svjetla na semaforu prijeti novčanom kaznom i do 2.700 eura ili kaznom zatvora do 60 dana te oduzimanjem vozačke dozvole na razdoblje do dvije godine. Ako na autocesti vozači pritisnu gas i voze 50 „na sat“ više od ograničenja, prijeti im kazna od 2.000 do 6.700 eura ili dva mjeseca zatvora.

Kao dokaz, primjerice, za prolazak kroz crveno dovoljna je i snimka prometne kamere, a onima koji budu „uporni“ u počinjenju prekršaja, zapravo dva puta budu kažnjeni – bilo da voze u krivom smjeru, odbiju alkotestiranje ili im u krvi bude izmjereno između 0,5 i 1,5 promila alkohola, voze prebrzo, pobjegnu s mjesta nesreće – uz novčane i zatvorske kazne, te davanje kaznenih bodova, prijeti i oduzimanje vozila.

Zatvor zvuči zastrašujuće, ali ima efekt

Kad je zatvorska kazna za počinitelje prometnih prekršaja u pitanju, Zubejda Destanović  kaže kako to „zastrašujuće zvuči i sigurno bi imala veliki psihološki efekat“, ali je skeptična u pogledu takvih kaznenih mjera, s obzirom da „kaznu ne smatra kaznom ako se ne može sprovesti ili je veoma teško sprovodiva“.

Za oduzimanje vozila upozorava kako je „veoma teško kršenje saobraćajnih pravila dovoditi u vezu sa vozilom, a ne sa vozačem“. „Svaki vozač ima pravo da upravlja vozilom kojem nije jedini vlasnik (porodično vozilo), vozilom koje nije njegovo vlasništvo: službeno vozilo, vozilo vlasništvo rent-a-car kuće ili leasing vozilo. Jasno mi je da se vozilo može isključiti iz saobraćaja, ali ne i da se vozilo može oduzeti zbog toga što je nesavjesni vozač odbio podvrgnuti se alkotestu“, komentira novosti u hrvatskom zakonu.

Najavljene su i brojne varijacije kazni, no ponajprije će na udaru biti recidivisti, odnosno oni koji se vraćaju počinjenju prometnog prekršaja – kako je to najavio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović – jer je namjera smanjiti broj nesreća, ozlijeđenih, ali i smrtno stradalih. Policija jednostavno smatra da se nesavjesni mogu obuzdati jedinom brutalnim sankcijama i represijom.

Oduzimanje vozila kao prijetnja

„Kazne same po sebi ne mogu dozvati pameti one koji divljaju po cestama, ali mogu utjecati na one granične slučajeve prekršitelja koji još nisu recidivisti no naginju takvom ponašanju u prometu“, smatra prometni stručnjak Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila.

Prema njegovom mišljenju, „broj prekršitelja smanjit će se tek u onom trenutku kada potencijalni prekršitelji odnosno javnost shvati da se ne može izvući bez kazne ukoliko budu uhvaćeni u prekršaju, odnosno tek u onom trenutku kada vozači i svi sudionici u prometu shvate da se zakon primjenjuje, a ne da je zakon samo jedno slovo na papiru“.

Bez obzira koliko voljeli jače stisnuti papučicu gasa i ne poštovani prometne znakove i propise, ipak je svima najteže kad ih se „udari po džepu“. Stoga se čini da bi lakši izbor, ma koliko to teško zvučalo, biti odlazak u zatvor. No, Husinec ne smatra da će zatvori biti puni s obzirom na prometnu nekulturu koja vlada na cestama.

„Zatvorske kazne moraju se uvesti jer na području Hrvatske imamo pedesetak prekršitelja koji konstantno krše zakon i jednostavno ih se ne može obuzdati na drugi način. Takve kazne su predviđene samo za one ekstremnog ponašanja u prometu“, konstatira.

Ipak je najviše čuđenja izazvala najava oduzimanja automobila u slučaju težih prekršaja. Ako se složimo da je automobil privatna imovina, a da se ne radi o počinjenju najtežih kaznenih djela (ubojstvo ili višestruko ubojstvo, krijumčarenje ljudi ili droge, otmica, silovanje… koje uzimam za primjer), postavlja se pitanje – je li i takva mjera opravdana?

„Oduzimanje vozila neće zaživjeti i to će ostati samo kao prijetnja. Ako se to uvede bit će jako puno pravnih problema jer i sami znamo da je većina vozila registrirana na leasing kuće i na razne tvrtke u stranom vlasništvu te je njima vrlo teško pravno uzeti automobil. Ako se to izglasa, bojim se da sudovi neće to primjenjivati. Tu bi mogli ljudi koji nisu ništa krivi ostati bez vozila jer je vozač u njihovoj tvrtki divljak, a od njega se onda oni neće moći naplatiti. Zamislite samo da imate autobus vrijedan 400.000 eura i da vaš vozač kojeg ste nedavno zaposlili napravi prekršaj za koji je predviđeno oduzimanje vozila. I tako ostanete bez životne imovine u jednom danu“, ukazuje Husinec.

Poboljšati uslove na cestama

Bosna i Hercegovina još uvijek nema toliko rigorozne kazne, čak ni u najavi. Mnogi će reći kako je i standard znatno niži, ali ni da nema dobru cestovnu infrastrukturu, pogotovo autoceste kakve ima Hrvatska. No to ne sprječava one koji se neodgovorno ponašaju da ugrožavaju tuđe, ali i svoj život. Primjerice, onaj tko na bh. cestama u naseljenim mjestima vozi najmanje 30 „na sat“ više od dozvoljene brzine ili upravlja pijan vozilom i odbije alkotest može ostati bez 500 eura. Uz oduzimanje vozačke, to i jeste najteža novčana kazna.

I kad se najave znatno teže sankcije, smatra prometna stručnjakinja Zubejda Destanović, to „izaziva pažnju javnosti i u jednom određenom periodu sigurno ima efekta i za rezultat evidentno smanjenje saobraćajnih prekršaja“. No, smatra da su „novčane kazne u BiH za šire narodne mase i po važećem zakonu previsoke, dok za one koji ‘divljaju’ ‘bijesnim’ vozilima, ne predstavljaju prepreku za ponovno vraćanje u prekršaj, posebno ako se uzme u obzir mogućnost polovičnog plaćanja kazne“ (oni koji se odluče platiti kaznu na cesti, plaćaju pola iznosa).

Kazne ne utiču na pamet, nego na ponašanje

Na pitanje mogu li rigorozne sankcije dozvati pameti one koji divljaju na cestama, odnosno postoje li u Srbiji statistički podaci koji ukazuju na smanjenje broja prekršaja, smrtno stradalih i povrijeđenih na cestama nakon što se kazne pooštre, Damir Okanović odgovara kako „rigorozne sankcije ne utiču na pamet, ali utiču na ponašanje učesnika u saobraćaju“.

„Praksa pokazuje da pooštravanje kazni ima značajno ali kratkotrajno dejstvo. Tačnije, u prvih šest meseci do godinu dana dolazi do znatnog pada broja stradalih, a zatim se broj povećava i polako se vraća blizu onog proseka koji je bio pre pooštravanja. Gola represija nikada ne daje dobre rezultate. Zato je veoma važno sprovoditi paralelno i preventivne mere, pre svega jake medijske kampanje, i saobraćajno obrazovanje dece i mladih“, predlaže.

„Prije poduzimanja rigoroznijih mjera, koje ni do sada nisu Bog zna kako urodile plodom, trebali bi pokušati napraviti bolje uslove na našim cestama, ali i preispitati more saobraćajne signalizacije postavljene bez stručnog uporišta“, ukazuje Destanović.

Kao primjer, navodi znakove koji iziskuju opreznu vožnju na dionici magistralne ceste, dugoj 10.000 metara, zbog divljih konja ili pak odrona kamenja na cesti, neopravdana ograničenja brzine u naseljenim mjestima koja poslije rata nikad nisu naseljena i sl. Sve to, dodaje, „psihološki loše utječe na vozača i podstiče na nepoštivanje pravila“.

U zatvor bez mogućnosti plaćanja kazne

Srbija je ove godine uvela znatno rigoroznije kazne u prometu, počela je i kažnjavati tzv. nasilničku vožnju šaljući takve vozače u zatvor, bez mogućnosti da plate novčanu kaznu. Objašnjavajući koji su to prekršaji, iz prometne policije navode da je to svaki vozač koji pretječe kolonu preko pune crte, dva ili više puta prođe kroz crveno svjetlo na semaforu za manje od 10 minuta, 90 „na sat“ više u naseljenom ili 100 više od dozvoljene brzine izvan naselja, odnosno upravlja vozilom s više od dva promila alkohola u krvi. Takve čeka zatvor u trajanju od 30 do 60 dana. Maksimalne novčane kazne iznose 1.000 eura, a vozačka se može izgubiti i do godinu dana.

Upitan je li prijetnja oduzimanjem imovine, konkretno automobila, kako se to planira u Hrvatskoj dobro rješenje Damir Okanović iz Srpskog komiteta za bezbednost saobraćaja kaže da je „pravo na život starije od prava na imovinu“.

„Onaj ko sedne sa, na primer, dva promila alkohola za volan nije vozač nego ubica, a auto više nije prevozno nego ubojno sredstvo. Onaj ko svesno ugrožava živote ostalih učesnika u saobraćaju nema pravo da se poziva na nepovredivost privatne imovine. Podržavam meru oduzimanja vozila, i mislim da će pozitivno uticati na smanjenje broja stradalih“, kategoričan je Okanović.

Za prijetnju zatvorom ukazuje kako „ima za cilj da zatvori budu što prazniji a ne što puniji, odnosno da odvrati vozače od pomisli da naprave teži prekršaj“. Po njemu, „veoma je važno i da sudski postupak bude brz i delotvoran, ali i da se bahati vozač što pre uputi u zatvor“.

„U Srbiji postoji praksa da se najteži prekršioci odmah dovode kod dežurnog sudije, a zatim pravo na izdržavanje zatvorske kazne, što je dalo dobre rezultate, naročito u manjim mestima“, objašnjava Okanović.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO