Koliko su ‘zeleni’ električni automobili?

U regiji je gotovo nepostojeća infrastruktura nužna za korištenje električnih automobila (EPA)

Električni automobili se u većem dijelu javnosti smatraju svojevrsnim spasiteljima planete Zemlje, ekologiji naklonjenim vozilima koji u okoliš ne ispuštaju otrovne plinove, kao što to čine njihovi stariji rođaci s motorima na unutrašnje sagorijevanje.

Koliko su klasični automobili na udaru zbog zagađivanja pokazuju i informacije da sve više gradova, a uskoro i zemalja, zabranjuju nešto starije modele dizelskih vozila, a slična sudbina bi mogla snaći i “benzince”.

Međutim, električni automobili ipak nisu takvi čistunci kakvim ih zagovarači predstavljaju.

Kako kaže Ivan IGloo Gluhak, glavni urednik portala Automobili.hr i ovisnik o automobilima “od treće godine života”, za planetu Zemlju su električna vozila problem i prije nego što prvi put izađu na drum.

On podsjeća da su takvi automobili produkt više tvornica, a ne samo jedne. Prevedeno, sve te komponente treba premjestiti iz svih krajeva svijeta na krajnju destinaciju, gdje će se vozilo sklopiti u njegovu konačnu formu, a za taj transport treba utrošiti mnogo nečiste energije.

Najspornija komponenta takvih automobila je i njihova naizgled glavna prednost, a to su baterije koje skladište energiju za njihovo pokretanje. Da bi se došlo do potrebnih ruda i minerala, odnosno sirovine  za njihovu proizvodnju, potrebno je kopati duboko u Zemlju, pri čemu se već nanosi šteta planeti.

Štetni transport

Kako se te sirovine uobičajeno nalaze na suprotnom kraju svijeta od mjesta gdje se baterije proizvode, potrebno je potrošiti dosta energije za njihov transport. A taj transport uglavnom zahtijeva veliku količinu nafte potrošene za pogon velikih transportnih brodova i kamiona, nafte koja u vidu opasnih plinova završi u atmosferi.

Urednik portala posvećenog automobilizmu navodi da proizvođači električnih vozila nemaju vlastite tvornice baterija, tako da samo ta komponenta proputuje dosta prije nego što završi u gotovom proizvodu.

“Električni automobili prema nekim izračunima tijekom faza izrade i sklapanja zagađuju čak i više nego što je to slučaj s danas aktualnim automobilima koje se mnoge zemlje toliko trude zabraniti i maknuti iz opticaja”, navodi Gluhak.

Dodatni problem s baterijama je, kazuje, i njihov relativno kratak vijek trajanja od desetak godina. Nakon što im prođe radni život, one se moraju uskladiti i odložiti, a to obično znači zatrpavanje pod zemlju, “gdje nastave zračiti još nekih 70-80 godina i samim tim zagađivati okoliš. Pa ćemo se čuditi ogromnim lubenicama i neobičnim krastavcima i ko zna šta još”.

Neosporno je da gotov električni automobil ne ispušta štetne plinove, te u radu ne zagađuje okoliš, ali je stvar propagande i lobija što se takva vozila predstavljaju kao apsolutnim čistuncima, jer i prije i poslije stvaraju negative posljedice po planetu, smatra Gluhak.

Naravno, pitanje zagađenja u vrijeme rada kod ovakvih vozila varira od zemlje do zemlje, ovisno o stepenu razvijenosti, jer je za njihov pogon ključna električna energija.

Povećanja potrošnja

Za tehnološki napredne zemlje, poput mitske Njemačke, dodatna proizvodnja električne energije zbog povećanje potrošnje, koju će uzrokovati ovakva vozila, nije toliki ekološki problem, jer već danas ova, ali i njoj po razvitku slične zemlje, veliki dio električne energije dobijaju iz obnovljivih, ekološki čistih izvora, odnosno od zračenja Sunca putem solarnih panela, ukroćivanjem vjetra pomoću farmi vjetrenjača, iskorištavanjem plime i oseke, morskih valova, geotermalne energije… Izvora koji daju električnu energiju bez štetnosti po okoliš, a samim tim i ljude.

S druge strane, zemlje regije većinu električne energije dobijaju iz termoelektrana, kaže Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiji i energiju, te dijelom iz hidroelektrana.

A termoelektrane u regiji su jedan od najvećih zagađivača okoliša. Osim ispuštanja štetnih plinova u zrak, navodi Agić, one imaju niz štetnih nusprodukta poput šljake koja se zatrpava u prirodi, zatim zagađene vode koja se ispušta u rijeke, ekoloških problema nastalih iskopavanjem uglja…

Ona dodaje da postoje planovi i projekti za modernizaciju elektrana, kako bi se smanjilo njihovo zagađenje, uz korištenje posebnih filtera i prečistača, ali da stepen implementacije tih ideja varira od zemlje do zemlje s različitom učinkovitošću.

Pitanje zagađenja

S obzirom na ovisnost o termoelektranama za dobijanje struje, potencijalno povećanje potrošnje uzrokovano korištenjem električnih vozila logikom bi dovelo i do povećanog korištenja ovih elektrana, što posljedično dovodi do dodatnog zagađenja.

Međutim, naglašava ona, to što smo ovisni o termoelektranama ne znači da treba spriječiti korištenje električnih vozila, čak naprotiv.

Direktorica Centra za ekologiju i energiju napominje da postoje projekti za dobijanja energije iz solarnih polja i farmi vjetrenjača, ali da su vlasti spore, pa u nekim slučajevima nezainteresirane za njihovu implementaciju.

“Moramo povećati energetsku efikasnost u svemu, smanjiti potrošnju energije gdje to možemo, implementirati projekte dobijanja električne energije iz solarne energije i vjetra i iz drugih ekološki čistih, obnovljivih izvora. Naši političari moraju shvatiti da je to nužno i da to moramo uraditi što prije, i to ne samo zbog električnih automobila. Zabraniti električna vozila jer mi trenutno koristimo štetne izvore je glupost. Električni automobili su neizbježni i prijeko potrebni. Samo naše vlasti moraju biti svjesni da moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo okoliš, a to je modifikacijom elektrana i korištenjem ekološki prihvatljivih izvora”, ističe Agić.

Ali, čak i da riješimo problem spornih izvora električne energije, pitanje je hoće li uskoro automobili na baterije postati većina u regiji.

Upitna prihvatljivost

Ključni problem je slaba kupovna moć stanovnika zemalja nekadašnje Jugoslavije, kaže Gluhak, koji kaže da se u regiji s razlogom voze po deceniju stari automobili.

“Kad vam je prosječna plaća 400-500 eura, kako je u nekim zemalja ovdje, a recimo jedan Teslin električni automobil košta stotinu i više tisuća eura, onda je lako zaključiti da takvo vozilo može sebi priuštiti samo neki kriminalac, kakvih je sve više od 90-ih godina prošlog stoljeća”, navodi urednik portala Automobili.hr.

Osim cijene, infrastruktura nužna za ova vozila je u regiji gotovo nepostojeća. Čak i uz velike domete koje mogu preći moderni električni automobili s jednom punjenjem, njihove baterije ipak treba ponovno napuniti.

“A meni ne pada na pamet da s petog kata razvlačim kablove do parkinga, kako bi tokom noći punio električni automobil”, dodaje on.

Zato je izglednije da ćemo u narednim godinama biti svojevrsno odlagalište automobila sa benzinskim i dizelskim motorima, koji se neće prodavati na bogatijim, razvijenijim tržištima zbog popularizacije električnih automobila.

Izvor: Al Jazeera