Buduće krajiške zastupnice uzimaju vlast u svoje ruke

Nakon utvrđenih rezultata izbora, Unsko-sanski kanton bi mogao biti prva sredina po broju žena koje će u naredne četiri godine obnašati funkciju skupštinskih zastupnica. Kako trenutno stvari stoje, ukupno 12 Krajiškinja uspjelo se izboriti u prejakoj muškoj konkurenciji za mjesto u vrućim skupštinskim klupama. Ako tako ostane, žene bi u Unsko-sanskom kantonu mogle imati 36 posto vlasti u svojim rukama.

Među njima ima mladih i perspektivnih osoba, ali i žena sa velikim životnim i radnim iskustvom. Sa četiri novoizabrane zastupnice koje dolaze iz različitih stranaka, razgovarali smo o značaju ovolikog broja žena u budućoj vlasti, o tome da li to ukazuje da su se desile određene promjene u našem društvu kada su žene u pitanju i koliko će njihovo participiranje u kantonalnoj skupštini doprinijeti unapređenju rada buduće vlasti u Unsko-sanskom kantonu.

Empatija kao glavni adut

Iako se na prvi pogled čini da je participiranje žena u vlasti poraslo, one ističu kako se ipak radi o jednoj vrsti privida, te žene nisu dovoljno uključene u tokove odlučivanja. Profesorica na Tehničkom fakultetu u Bihaću Fakta Kulenović (Socijaldemokratska partija BiH, SDP BiH) ističe da je, kada se pogledaju stranačke liste na ovogodišnjim izborima, jasno da je na njima bilo vrlo malo žena, te da su uglavnom popunjavale minimum kojeg nalaže izborni zakon.

„Ne mogu ustvrditi da ovi rezultati govore u prilog tome da se desila neka velika promjena u našem društvu kada su žene u pitanju. Radi se o promjeni Izbornog zakona u praktičnom smislu i cenzusu koji je omogućio ženama da uđu u zakonodavnu vlast, jer znamo da po Izbornom zakonu mora biti minimalno 40 posto žena na listama i njihova pozicija na listama je tačno određena. Ovo samo pokazuje ozbiljnost onih koji učestvuju u cijelom tom procesu izbora i formiranja izbornih lista da je žena uvijek tu nekako da potkusuruje ono što je zakonska obaveza, jer je u pravilu na minimalno propisanoj poziciji. Dakle propisan je minimum žena na listama, što praktično znači da ih može biti i više. Međutim, svi politički subjekti se striktno drže tog minimuma. Zato mi izabrane žene trebamo iskoristiti ovu priliku i svojim primjerom pokazati da nismo tu slučajno i po obavezi Izbornog zakona, već zato što to zaslužujemo. Bez obzira šta mi govorili o tome, još uvijek nema u našem društvu povjerenja u žene na odgovornim funkcijama, pogotovo u politici“, smatra profesorica Kulenović.

Ifeta Kadić (Savez za bolju budućnost, SBB) jedna je od budućih zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona. To neće biti njeno prvo političko iskustvo, s obzirom da trenutno participira u Općinskom vijeću Bosanske Krupe, gdje je već imala zapaženu ulogu. Mišljenja je da bosansko-hercegovačko društvo polako sazrijeva kada je u pitanju rodna ravnopravnost i vjeruje da će veće participiranje žena u vlasti sa sobom donijeti veći kvalitet i produktivnost u radu buduće vlasti.

„Mišljenja sam da je naše društvo, kada su žene u pitanju, u znatnoj mjeri zrelo, a rezultat tog sazrijevanja predstavlja i veći broj izabranih poslanica u zakonodavnoj vlasti. Smatram da mi kao žene možemo i moramo da pokrenemo zakočene procese u našem kantonu. Ne treba zaboraviti da danas jedne od najsnažnije razvijenih država uspješno vode žene, te samim tim, teza da politika nije za žene pada u vodu. Žene, same po sebi,  imaju izraženiju empatiju, i mislim da upravo ta empatija može biti pokretač mnogih pozitivnih procesa. Naravno uz predan rad i zalaganje. S empatijom, predanim radom i zalaganjem, smatram da je uspjeh zagarantovan.“, naglašava Kadić.

Izboriti se sa utjecajima

Za Dijanu Ćemal (Stranka demokratske aktivnosti, A-SDA) potpuno i ravnopravno učešće žena u politici, na svim mjestima i svim nivoima odlučivanja, ključni je preduslov za ostvarivanje demokratije, vladavine prava, te rodne i socijalne pravde. Ostvarivanje i zaštita ženskih političkih prava regulisano je nizom međunarodnopravnih dokumenata, kojima su ustanovljeni međunarodnopravni standardi u ovoj oblasti. Uprkos tome, žene su nesrazmjerno malo zastupljene, smatra ona.

„Primjer je mala zastupljenost žena u Skupštini Unsko-sanskog kantona ali i drugim nivoima odlučivanja, što zahtjeva osmišljeniju i odlučniju aktivnost države radi realizovanja političkih prava žena. Zahvaljujući novom Izbornom zakonu ta situacija se polako mijenja, a to vidim kao inicijalnu kapsulu koja je samo početak za osnaživanje žene kao jedinke i cjeline našeg društva. Zato se ovim pitanjima ravnopravnosti polova trebaju  baviti centri, odbori, lica ili komisije za rodna pitanja, koje ću nastojati formirati. Njihov zadatak jeste da donose odluke i kreiraju politiku  s ciljem poboljšanja položaja žena i muškaraca. Čak je i preduslov ekonomskog razvoja i društvena stabilnost, koja je zasnovana na politici jednakih mogućnosti, solidarnosti, socijalnoj inkluziji i društvenoj pravdi. Ključ je u balansu“, kaže Ćemal.

Vildana Alibabić (Naša stranka) profesorica je na Univerzitetu Bihać. Ulazak u politiku i skupštinske klupe za nju je predstavlja svojevrsno vatreno političko krštenje. Poznavajući profesoricu Alibabić, mnogi građani smatraju da će biti žestoki borac i zastupnik građana u naredne četiri godine. Ona smatra da će ovoliki broj žena u Skupštini Unsko-sanskog kantona u dobroj mjeri utjecati na političke odluke buduće vlasti.

„Pozitivna je činjenica da će u novom sazivu Skupštine Unsko-sanskog kantona biti 12 žena zastupnica, jer bi barem po brojnosti mogle utjecati na način vođenja politike. Međutim, da li će taj broj doprinijeti poboljšanju stanja u društvu i stabilizaciji političkih odnosa, teško je predviđati. Većina tih žena dolazi iz takozvanih velikih stranaka, a znamo da je do sada stranačka poslušnost i interes stranaka bio ispred interesa građana. Činjenica da je nedavno izabrana nova Vlada Unsko-sanskog kantona sa samo jednom ženom, ne govori u prilog tome da bi eventualna nova većina Unsko-sanskom kantonu mogla dati ženama značajniju ulogu u politici.  To znači da, iako su izabrane, žene će se u novom sazivu morati izboriti sa velikim brojem utjecaja na njihovo djelovanje. Za djelovanje novih zastupnica najvažnija će biti njihova individualna snaga, samopouzdanje i znanje koje posjeduju. Vjerujem da muškarci koji dominiraju politikom neće imati ništa protiv da se žene u politici bore za veća prava žene, njihovu zaštitu, bolje obrazovanje ili rodnu ravnopravnost općenito. Međutim ako bilo koja od nas krene u sfere izvan toga, to će biti pravi izazov!“, smatra profesorica Alibabić.  

Stati na kraj nasilju nad ženama

Fatka Kulenović kaže kako, s jedne strane, ne želi toliko da potencira to pitanje spola. A opet s druge strane da, zbog toga što izabrane žene sada imaju šansu da pokažu i dokažu kako nisu izabrane onako formalno, već da su to svojim radom i kvalitetom zaslužile.

„Smatram da je ovo dobra prilika i ja ću, najprije svojim primjerom, a zatim i sa ostalim kolegicama bez obzira iz koje političke opcije dolaze, pokušati pokazati da žene mogu biti, ne samo jednake, već i bolje od muškaraca u politici. Bit će nužno inzistirati na tome da svi oni koji su nadležni za određene zakone koji se tiču žena trebaju to sprovoditi i u praksi, a ono što je problem inicirati kroz izmjene zakona da se poboljša i riješi.“, kaže profesorica Kulenović

Ifeta Kadić (SBB) ističe da je naša javnost svjedok sve učestalijeg nasilja u porodici, te drugih oblika nasilja, u našoj okolini. Zbog čega smatra da je situacija još uvijek daleko od zadovoljavajuće, ali da ovi rezultati ipak ukazuju na određene promjene u našem društvu.

„Smatram da je prioritet uspostaviti snažniju koordinaciju  između svih zakonskih organa te socijalnih ustanova. Time bi se brže i uspješnije otkrivali slučajevi nasilja. Kao žene, izabrane skupštinske poslanice, kao majke, sestre, kćerke, moramo podsticati pozitivne procese, predano raditi na njihovoj provedbi i uz naše građane ubirati plodove tog rada.“, zaključuje Kadić.

Dijana Ćemal (A-SDA) smatra da je žena danas u fokusu, jer radi, doprinosi porodici, te da je vrijeme da žene optimistički krenu i kroz različite vrste programa na lokalnom, kantonalnom i državnom nivou rade u pravcu educiranja građana u kontekstu, prije svega, vrijednosti žena, a zatim i ustezanju od nasilja nad njima.

„Potrebne su konkretne akcije u smislu edukacije muškaraca da nasilje prema drugom ustvari jeste nasilje prema sebi, a kada je ta tematika u pitanju, treba čitav jedan spektar akcija od savjetovališta, sigurnih kuća, seminara za žene o potrebi da se distanciraju od torture, zatim edukacijskih seminara o ličnosti i njenim vrijednostima. Zato ću predložiti osnivanje stalnog edukacijskog centra za ravnopravnost žena na nivou Bosne i Hercegovine, ali i njihovih ispostava u kantonalnim skupštinama.“, kaže Ćemal.

Koliko će buduće zastupnice uspjeti da se izbore za veća prava žena kroz svoj budući rad u Skupštini Unsko-sanskog kantona, saznat ćemo nakon što se formira nova skupštinska većina i Skupština počne sa radom. Do tada, ostaje nada da je krajiško društvo konačno evoluiralo iz onog patrijaharnog, koje ženama nije omogućavalo neka velika prava, u ono moderno, zapadno u kojem je glas žene jednak glasu muškarca. Kako god da bude, sami prolazak ovolikog broja njih u Skupštinu, predstavlja veliki iskorak u neku bolju svjetliju budućnost.

Izvor: Al Jazeera