Mostarski zaljubljenici u strip nastavljaju borbu s vjetrenjačama

Organizatori žele privući što više mladih da se počnu baviti stvaranjem stripa (Ustupljeno Al Jazeeri)

Stripovi, ili kako su među djecom često bili nazvani, “crtani romani” su decenijama zabavljali generacije i generacije mladih, ali i onih starijih, širom svijeta, pa i regije. U vrijeme prije pametnih telefona, tableta, aplikacija i brzog interneta, stripovi su pojedincima nerijetko bili bijeg od stvarnost i u nove avanture, a čak i oni koji nisu htjeli čitati školske lektire ne bi “bježali” od novih podviga Mister Noa, Zagora, Bleka i drugih heroja.

Danas je situacija znatno drugačija, pogotovo u regiji gdje je primjetan pad popularnosti stripova, što nije spriječilo ekipu iz udruženja MoStrip da pokušaju da promjene situaciju. Ljubitelji “crtanih romana” su pokrenuli Mostarski strip vikend, a koliko su uspješni u svojim namjerama govori i činjenica da su gosti trećeg po redu festivala u gradu na Neretvi autori Dylana Doga, Spidermana, Zagora, Kena Parkera, Texa Willera… odnosno majstora koji rade za svjetske gigante strip industrije, među kojim su i američki Marvel Comics i DC.

Ove godine u Mostar dolazi 13 gostiju iz Italije, Španije, Sjeverne Irske, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH, kaže Đani Zovko iz MoStripa, organizatora festivala. Tako će grad na Neretvi 20. i 21. oktobra posjetiti Claudio Castellini, Aleksa Gajić, Dražen Kovačević, Enis Čišić, Filip Andronik, William Simpson, Leonid Pilipović, Luka Cakić, Borislav Maljenović, Milorad Vicanović Maza, Pasquale Frisenda, Paulo Bisi i Renato Vladimir Renky

  • Otkud ideja za pokretanjem festivala stripa u Bosni i Hercegovini, u zemlji u kojoj se iz godine u godinu sve manje ulaže u kulturu i u kojoj su institucije iz kulture ugašene ili pred gašenjem?

– Upravo iz razloga koje ste naveli, negativnog trenda u kulturi i, na žalost, pismenosti općenito. Naša ideja je bila približiti, marginaliziranu, strip kulturu širem čitateljskom krugu. Cilj nam je predstaviti strip mladima kao jedan šaren i ekspresivan medij te ih potaknuti na čitanje i možebitno bavljenje istim, a kod starijih probuditi neke uspavane osjećaje i vratiti ih stripu. Organiziranje strip festivala je bio najbolji način na pokušamo naš naum pretvoriti u djelo.

Kakva god bila situacija u našim kulturnim institucijama ipak moramo naglasiti da smo stvarno bili prepoznati od nekih kulturnih organa putem različitih javih poziva iz područja kulture. Bez te potpore sumnjam da bi mogli organizirati manifestaciju ovolikog obima. Nadati je se da će se taj negativni trend koji navodite i vidimo u kulturi promijeniti te da ćemo tome i mi dati mali doprinos.

  • Postoji li interes za ovu vrstu umjetnosti u BiH, ali i u ostatku regije?

– Iako je strip, realno gledajući, i globalno izgubio na popularnosti, kod nas u BiH, ali u regiji, je to otišlo ipak nekoliko koraka dalje. Na globalni pad interesa, koji je rezultat pojave novih digitalnih oblika zabave, kod nas dodajte još faktor rata. Mislim da ne treba posebno objašnjavati posljedičnu vezu rata i kulture. Kako ste ranije naveli to je trend koji možemo vidjeti u kulturi općenito.

U regiji se mogu izdvojiti Hrvatska i Srbija kod kojih možemo govoriti o nekoj strip sceni i po pitanju izdavaštva i po pitanju autora koji se bave stripom i jako su uspješni van naših granica. Znači, nažalost, prepoznatiji su vani nego kod nas. Ostatak regije, uključujući BiH je u jako lošem stanju. Ima nešto strip autora, ali od izdavaštva skoro da nema ni traga. Može se reći da, na našim prostorima, strip danas, egzistira čisto na entuzijazmu malog broja ljubitelja „devete umjetnosti“, mada se u zadnje vrijeme primijete lagani pomaci na bolje.

  • Strip je imao veliku bazu fanova širom bivše Jugoslavije, a čak su i brojni izdavači objavljivali radove kako stranih, tako i domaćih autora. Kakvo je stanje danas?

– Današnja baza strip fanova se ne može uspoređivati sa prijeratnom. Više je faktora koji su utjecali na pad zanimanja. Kako smo već ranije naveli kombinacija je to rata, novih oblika digitalne zabave te pada interesa za čitanje i kulturu općenito.

Strip izdavaštvo je danas možda i raznovrsnije nego prije. To vam se može učiniti paradoksalno, ali se današnje naklada ne mogu ni blizu približiti starim. Pojedina izdanja prije rata su išla u nakladama preko 100.000 primjeraka, dok danas naklade običnih kiosk izdanja rijetko prelaze 5.000 i to su uglavnom stripovi talijanske izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore i Alan Ford. Ostale škole stripa danas opstaju skoro isključivo u formi luksuznijih strip albuma čije naklada rijetko prelaze 500 komada.

  • S obzirom da su mlađe generacije više okrenute internetu, da li je to jedan od razloga za pad popularnosti stripova u regiji? Ili su problem ipak previsoke cijene stripova, za naše uvjete?

– Internet, naročito društvene mreže su danas glavni oblik zabave. To je razumljivo, živimo u digitalnom dobu gdje se strip teško nosi sa novim oblicima zabave. Danas je i knjiga marginalizirana, tako da je teško očekivati išta bolje za strip. Nešto interesa što postoji kod mlađe generacije je uglavnom usmjereno prema američkom i japanskom stripu. Očiti je to utjecaj, u zadnje vrijeme hiperprodukcije, ekranizacija američkog superhrojskog stripa, te crtanih manga filmova.

U pravu ste za cijene. Mladima su, ako gledamo kroz prizmu cijene, pristupačni samo kiosk stripovi talijanske škole, dok su, ranije spomenuta, luksuznija izdanja skupa i velikom dijelu odrasle populacije. Visoke cijene tih izdanja su izravno vezane za nisku nakladu.

  • Godinama su generacije u regiji bili fanovi crtača iz Evrope. Najpopularniji su bili stripovi iz serijala Zlatna serija i Lunov magnus strip. Također, bili su popularni i Stripoteka, Strip Art, zatim Politikin zabavnik. Za sve njih je specifično da su uglavnom objavljivali evropske autore, odnosno da su američki superjunaci bili manje zastupljeni. Kako je stanje danas, među mlađom generacijom? Znaju li ko je Zagor, Blek Stena, Mister No i ostali, ili su se svi okrenuli Ironmanu, Batmanu i drugim Marvelovim i DC-jevim herojima?

– Mlađi su definitivno više okrenuti američkom i dijelom japanskom stripu. Razlog tome je sve jači globalni utjecaj zapadne kulture te jaka reklamna kampanja američkih izdavača stripova kroz filmska ostvarenja.

Za starije junake, koje navodite, uglavnom znaju djeca čiji su roditelji ili čitali ili još uvijek čitaju iste.

  • Iako je tek u povojima, Mostarski strip vikend je već uspio privući renomirane umjetnike iz svijeta stripa. Koliko je značajno za Mostar, ali i ostatak BiH što dolaze cijenjeni autori?

– Značajno je na više razina, ne samo popularizaciji stripa kod šireg društvenog kruga.

Želja nam je privući što više mladih da se počnu baviti stvaranjem stripa, a postojećim domaćim strip autorima pružiti šansu da na festivalima stupe u kontakt sa gostima i predstavnicima stranih izdavačkih kuća te možda ostvare suradnju i angažman van naših granica. Strip je vani solidno plaćeno zanimanje i može se ostvariti jako lijepa karijera.

Na festival dolaze i organizatori drugih strip festivala u regiji, uvezujemo se i dajemo si međusobnu podršku, te sa nadamo da bi u budućnosti mogli imati i neke zajedničke projekte.

Sve to u kompletu bi trebalo doprinijeti popularizaciji stripa. Neki pomaci u interesu okoline su već sada vidljivi, nakon samo dva festivala. Nadamo se da će budućnost biti još bolja.

Naglasio bih i značaj nevezan za strip, a to je turistička promocija Mostara i BiH. Svi gostujući autori, isključivo za potrebe festivala, naprave i plakat koji prikazuje strip junake na različitim znamenitim mostarskim lokacijama. Ti plakati putem profila gostiju, naročito stranih, te putem stranih medija dođu i do stranog auditorija te skrenu pažnju na Mostar i BiH.

MoStrip je organizator i više radionica stripa. Kakav je odziv na te radionice i da li je već bilo nekih stripova koji su potekli sa takvih dešavanja? Da li među polaznicima postoji interes za profesionalnim bavljenjem ovom umjetnošću? I koliko uspjeh domaćih autora, poput Enisa Ćišića, koji je skrenuo pažnju javnosti radom za Marvel, mogu potaknuti mlade da se okrenu ovoj profesiji?

– Odaziv je bio fantastičan na svim radionicama i za srednjoškolce i za osnovnoškolce. Među polaznicima je bilo nevjerojatno talentirane djece i nastala je hrpa fantastičnih radova koji su prošle godine bili izloženi na Mostarskom strip vikendu. Ostali smo, i sami, zatečeni koliko su neka djeca upućena u strip.

Prošla godina je pokazala koliko domaći autori, sa nekim ozbiljnijim rezultatom iza sebe, utječu na djecu. Radionica kojoj je Enis bio mentor je imala odličan odaziv.

  • Postoji li neki vid saradnje između MoStripa i drugih ljubitelja stripa iz regije?

– Trenutno imamo jako dobru suradnju sa Udrugom ljubitelja stripa Stripus iz Gornjeg Vakufa-Uskoplj. Oni rade fantastičan posao sa tamošnjom djecom. Surađujemo sa njima na strip radionicama te na organiziranju izložba polaznika strip radionica u sklopu manifestacije Mostarski strip vikend.

U jako dobrim odnosima smo i samo Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske “Deveta dimenzija”.

Uzajamno se podržavamo i sa dosta ostalih strip manifestacija i festivala u regiji te se nadamo u budućnosti organizirati i neke zajedničke manifestacije i projekte.

  • Koji su daljnji planovi za Mostarske vikende stripa?

– Plan je održati barem trenutni nivo, a želja nam je da nastavimo rasti te pokušati organizirati neke zajedničke projekte sa drugim kulturnim udrugama vezanim za strip ili ne.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada