Spor Atine i Skoplja o imenu Makedonije nikad bliži rješenju

Grčka i Makedonija nikad nisu bile bliže konačnom rješenju spora o imenu te zapadnobalkanske zemlje, pitanja koje desetljećima opterećuje odnose dvije zemlje, a onemogućuje Makedoniji da postane članica NATO-a te otvori pregovore o članstvu s Evropskom unijom.

Na stolu međunarodnog posrednika između Skoplja i Atine u vezi sa sporom o imenu Matthewa Nimetza, kako su prenijeli grčki mediji, naći će se tri imena: “Sjeverna Makedonija”, “Gornja Makedonija” i “Republika Nova Makedonija”. Nezvanično je dogovoreno da novo ime te zemlje bude “Republika Nova Makedonija”, prijedlog koji je bio na stolu još od 1991. godine.

Za Makedoniju je, prema riječima direktora Centra za evropske studije Univerziteta u Grazu Floriana Biebera, mnogo toga u igri, a Grčkoj je spor o imenu manje bitno pitanje iako sadašnja vlada u Atini želi iza sebe ostaviti pozitivnu vanjskopolitičko naslijeđe.

“Sadašnja Vlada Makedonije, kako se čini, nada se rješenju i shvata ovo pitanje ozbiljnije nego prethodna. Mnogo je toga u igri – članstvo u NATO-u i napredak u smislu eurointegracija. Za Vladu Grčke ovo je manje hitno pitanje, ali ona također želi iza sebe ostaviti pozitivno vanjskopolitičko naslijeđe, nakon neuspješnih razgovora o pitanju Kipra, koji su propali, između ostalog, zbog pozicije Grčke. Ovo je prilika za Grčku da popravi svoju poziciju u EU-u. Prijateljski sporazum s Bugarskom povećava pritisak na Grčku kako ona ne bi bila izolovana”, ističe Bieber.

Veliko nepovjerenje

Optimalno rješenje, po njegovom mišljenju, jest ono koje u Makedoniji i Grčkoj neće samo prihvatiti trenutne vlade nego i opozicija (barem njen dio), te narodi tih zemalja.

“Važno je da rješenje dobije potrebnu podršku, tako da se ne može lako sabotirati. Bit će važno i da se uspostavi odnos između te dvije zemlje i pokrene proces koji se neće svesti samo na promjenu imena. Nepovjerenje je veliko i imalo bi smisla uspostaviti zajedničke historijske komisije. Također, trebao bi se smanjiti obostrani intenzitet provokacija – naprimjer, Makedonija bi trebala promijeniti imena aerodroma i autoputeva, a Grčka ne bi trebala osporavati postojanje makedonske nacije”, smatra Bieber.

Dodaje da se bez rješenja Makedonija ne može nadati da postane članica NATO-a ili da otvori pregovore o članstvu s EU-om.

“Za Vladu Makedonije bio bi veliki uspjeh kad bi se oba procesa pokrenula. To bi, također, doprinijelo stabilnosti regije. Ako to ne bi uspjelo, za Vladu bi bilo teško da se održi i dinamika reformi i proces proširenja EU-a u regiji zbog toga bi cjelokupno trpio”, navodi on.

Istraživač u Institutu za demokratiju Societas Civilis i član savjetodavne grupe za Balkan u Evropi Zoran Necev kaže da su se odnosi Makedonije i Grčke evidentno popravili posljednjih mjeseci.

“Brojni formalni i neformalni sastanci visokih zvaničnika i ministara dvije zemlje i saopćenje koje je izdano nakon tih sastanaka, a koje se odnosi na stvaranje međusobnog povjerenja i uspostavljanje bliskih i prijateljskih veza, doveli su do toga da se stvori okruženje potrebno za rješavanje ovog dugotrajnog spora i odblokira put Makedonije ka EU-u. Može se očekivati da će se neke konkretne akcije dogoditi do juna ove godine”, smatra Necev.

S druge strane, smatra on, još je prerano tvrditi da će spor biti riješen ove godine.

“Zato je od velike važnosti za obje strane da održe ovaj pozitivni moment i ostanu pragmatične i strpljive. Dio slagalice koji nedostaje mogao bi biti pristanak Grčke da se otvore pregovori o članstvu Makedonije u EU-u. To bi moglo pozitivno utjecati na pregovore. Optimalno rješenje bilo bi da se dođe do dogovora koji je prihvatljiv za obje strane i koji bi predstavljao ‘win-win’ situaciju za sve strane u sporu. Pronalaženje balansiranog rješenja omogućilo bi stranama da pripreme javnost u svojim zemljama za prihvatanje nove realnosti i potencijalnih prednosti rješenja. Zbog toga obje strane moraju odustati od nekih svojih zahtjeva”, kaže Necev.

Teren se priprema

Dodaje da bi rješavanje spora trebalo odmah pokrenuti pregovore Makedonije s EU-om i eventualno ubrzati taj proces pod pokroviteljstvom Grčke kako bi Skoplje dostiglo Crnu Goru i Srbiju.

“Što se tiče bilateralnih veza Makedonije i Grčke, rješenje bi doprinijelo njihovom poboljšanju u svakom aspektu.”

Novinar iz Makedonije Risto Popovski smatra, kao i Necev, da je teško precizno reći može li spor biti riješen ove godine.

“Teren se priprema, Atina i Skoplje najbliže su u stavovima do sada, ali je neizvesno kako će pregovori završiti. Optimalnog rešenja nema, treba napraviti kompromis, što podrazumeva da će Makedonija morati da promeni ime. Eventualno rešenje spora o imenu otvara Makedoniji put za članstvo u NATO-u i početak pregovora za članstvo u EU-u”, ističe Popovski.

Spor o imenu “Republika Makedonija”, koje Grčka ne priznaje, traje više od 20 godina.

Atina tvrdi da upotreba naziva “Makedonija” podrazumijeva polaganje prava na teritoriju sjeverne regije Grčke koja se isto tako zove i blokira napore Skoplja da se pridruži NATO-u i EU-u, a taj spor traje gotovo 26 godina bez jasnog napretka.

Izvor: Al Jazeera