Kurdistan nakon referenduma: Eskalacija ili dijalog

Nakon neuspjeha drugog kruga dijaloga između Iračke nacionalne alijanse i kurdske pregovaračke delegacije, te početka referenduma o nezavisnosti Iračkog Kurdistana mnogi su se pitali: šta sada slijedi?

Dobro upućeni izvori iz Nacionalne alijanse (šiitske) daju prednost mišljenju da će se stvari razvijati u pravcu vojnog sukoba i da će se donositi “disciplinske” odluke protiv Kurdistana, kako su ih opisali. Kurdi, s duge strane, odbacuju mogućnost da će Bagdad odabrati put eskalacije, te su pozvali na ozbiljan dijalog nakon referenduma. Također, insistiraju da referendum obuhvati i sporna područja, među kojima i Kirkuk.

Prema izvoru, koji je želio ostati anoniman, očekuje se da će grad Kirkuk “postati žrtva vojne intervencije Vlade Iraka, koja se protivi bilo kakvim pregovorima o ovom području”. Dodaje da su sigurnosne snage Vlade na samom ulazu u grad i da će se “voditi rat za preuzimanje kontrole nad gradom i svim ostalim oblastima koje Irački Kurdistan vidi kao dio svoje buduće države”.

Mohamed al-Mayahi, vođa pokreta Al-Hikmah, naglašava da se kurdska delegacija suočila s “kategoričnim protivljenjem” u vezi s održavanjem referenduma. Ističe da je “Nacionalna alijansa od početka bila jasna u vezi s pregovorima s Kurdima, koji su bili ograničeni na rješavanje problema i nesuglasica, a ne na davanje legitimiteta referendumu”.

Na pitanje zbog čega i ostale društvene komponente nisu bile uključene u pregovore, naročito suniti, Al-Mayahi ističe da su “pregovori vođeni na osnovu pripadnosti državi Iraku, a ne na osnovu elemenata koji čine iračko društvo”.

“Nacionalna alijansa pozdravlja bilo koji korak koji će očuvati jedinstvo zemlje”, naglasio je Al-Mayahi.

Marginalizacija sunita

Koalicija iračkih snaga ranije je saopćila da nepozivanje sunitskih predstavnika na pregovore o referendumu s delegacijom iz Iračkog Kurdistana prilikom njihove posjete Bagdadu vidi kao “jasnu marginalizaciju” Arapa sunita. Ovaj potez ukazuje na to da postoje “nedostaci u percepciji i jasni propusti u bavljenju ovako važnim i ozbiljnim pitanjem”, ističe se u njihovom saopćenju.     

Khalid Mafraji, zastupnik Koalicije iračkih snaga, naglašava da je udaljavanje sunita iz ovih pregovora “veoma ozbiljan pokazatelj”, pogotovo ako se uzme u obzir da Kurdi žele provesti referendum na sunitskim teritorijama. Izrazio je zabrinutost da bi ovakvi bilateralni pregovori i susreti mogli dovesti do postizanja dogovora i saveza na račun onih drugih.  

Kad je riječ o zadatku kurdske delegacije, kazao je: “Kurdska delegacija željela je poslati poruku Bagdadu da će referendum otvoriti put pitanju kurdske države.” Također je istakao da se “Irak nalazi pred novom fazom sukoba zbog nametanja politike svršenog čina, čime se želi doći do većih dobitaka.”

‘Nema neuspjeha’

S druge strane, Rowsch Nuri Shaways, šef kurdske pregovaračke grupe i čelnik Kurdistanske demokratske stranke, negira da su pregovori s Nacionalnom alijansom bili neuspješni. Smatra da je to samo jedan u nizu pregovora koji će se nastaviti kako bi se postigao dogovor dvije strane nakon održavanja referenduma.   

Izrazio je iznenađenje zbog odbijanja Bagdada da se održi referendum, koji smatra “zahtjevom građana Kurdistana”.

“Želimo uspostaviti odnos zasnovan na dobrosusjedskim odnosima s Bagdadom i ostalim gradovima nakon održavanja referenduma”, dodao je Shaways, pojasnivši da se to može ostvariti jedino dijalogom.

Shaways smatra da je samo pitanje vremena kad će doći do međunarodne i regionalne suzdržanosti spram poteza Kurdistana, naglasivši da će, “ako dođe do promjena, sve strane razmotriti svoj pravac kako bi se prema novoj stvarnosti odnosili na pozitivan način”.

Izolacija Kurda

Politički analitičar Jassim al-Musawi očekuje da će se odnosi između Bagdada i Erbila promijeniti nakon referenduma, te je objasnio da će u narednoj fazi doći do izolacije kurdskih političara, uključujući i predsjednika Republike.

Smatra vjerovatnim da će vlada u Bagdadu preduzeti hrabre korake kako bi sačuvala jedinstvo Iraka, što podrazumijeva i vojni potez, kako ne bi došlo do kurdske ekspanzije u iračkim gradovima, u čijim su važnim dijelovima uspjeli preuzeti kontrolu, kao što su Salah ad-Din, Diyala i Kirkuk.  

U nedjelju je Vlada Iraka zatražila od vlasti u Iračkom Kurdistanu da predaju sve granične prelaze i aerodrome zbog održavanja neustavnog referenduma o nezavisnosti, navodi se u saopćenju izdanom nakon sjednice Vijeća nacionalne sigurnosti Iraka na čelu s premijerom Haiderom al-Abadijem.

Izvor: Al Jazeera