Turska odlučna protiv kurdskog referenduma

Tursku bi osnivanje Kurdistana teritorijalno odvojilo od njenih arapskih susjeda (Reuters)
Tursku bi osnivanje Kurdistana teritorijalno odvojilo od njenih arapskih susjeda (Reuters)

Piše: Khalil Mabrouk

ISTANBUL – Zveckanje oružja u turskim vojnim vježbama na granici s Iračkim Kurdistanom sve je glasnije, baš kao da prati povišeni ton Ankare kad je saopćila da se protivi održavanju referenduma o otcjepljenju te regije, planiranog za 25. septembar.   

Svi pokazatelji u Turskoj upućuju na to da će Ankara biti krajnje ozbiljna u svom odnosu prema usmjerenju građana da glasaju o otcjepljenju ove regije kao prvog nezavisnog kurdskog entiteta nakon što je Vrhovno vijeće za referendum u nedjelju potvrdilo odlučnost da se referendum održi na ranije utvrđeni datum.  

Turski premijer Binali Yildirim izjavio je u ponedjeljak da njegova država neće dopustiti nikakav “svršen čin” na svojoj južnoj granici, te da će odmah odgovoriti na svaku inicijativu na čijoj se meti nađe njihova nacionalna sigurnost, kao i da neće oklijevati da preduzme potrebne mjere u slučaju nepridržavanja upozorenja.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan saopćio je da će o ovom pitanju razgovarati s iračkim premijerom Haiderom al-Abadijem tokom sastanka kojem će prisustvovati u New Yorku.

Visok stepen osjetljivosti

Turski i arapski politički analitičari, s kojima je razgovarala Al Jazeera u Istanbulu, pojašnjavaju da ove izjave odražavaju visok stepen osjetljivosti Turske na pitanje o referendumu te naglašavaju da će Ankara vrlo ozbiljno pristupiti rješavanju tog problema. 

Cahit Tuz, istraživač Centra za strateške studije u Ankari, kaže da za Tursku glavni problem ne leži u tome što Kurdi Iraka žele održati referendum već u projektima podjele regije koje vanjske sile planiraju provesti koristeći njih za te planove. 

Ističe da se Turska protivi referendumu jer je otcjepljenje dio plana koji će Tursku, ako do toga dođe, teritorijalno odvojiti od njenih arapskih susjeda. To će “terorističkim snagama” omogućiti efikasno djelovanje na terenu i otvoriti put podjeli drugih država, čime se nanosi šteta mnogim državama, uključujući i Tursku. 

Naglasio je da je Turska svjesna da Sjedinjene Američke Države vode glavnu riječ kad je riječ o održavanju referenduma. Istakao je da će predsjednik Erdogan razgovarati o ovom pitanju s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon što se uvjerio da je odluka o održavanju i otkazivanju referenduma u rukama Washingtona, a ne u rukama predsjednika pokrajine Masuda Barzanija.    

Kiparski scenarij

Ovaj turski istraživač ne isključuje mogućnost da njegova država pribjegne vojnoj opciji ako se referendum održi. Naglašava da Ankara ima na umu sigurnost Turkmena u Kirkuku te da neće dozvoliti da se stvari razvijaju u pravcu toga da oni postanu žrtve građanskog rata, do kojeg može dovesti otcjepljenje pokrajine.

Na demonstracijama održanim u nedjelju u Istanbulu stotine okupljenih Turkmena uputile su zahtjev turskim vlastima da intervenišu kako bi se spriječilo održavanje referenduma. Upozorili su da će otcjepljenje pokrajine gurnuti regiju u vatru čije će prve žrtve biti oni, prema riječima predstavnika demonstranata.

Irački politički analitičar Nadhir Kandory ističe da bi Turska mogla pribjeći velikoj kopnenoj ofanzivi kako bi zaštitila Turkmene, koji uglavnom naseljavaju grad Kirkuk, u skladu s historijskim sporazumom iz Mosula na osnovu kojeg se Turskoj daje pravo da zaštiti turkmensku komponentu u pokrajini, uzimajući u obzir da je riječ o spornoj oblasti. 

Skrenuo je pažnju na to da je Turska izvela sličnu veliku operaciju da zaštiti Turke u sjevernom dijelu Kipra 1973. godine, što je rezultiralo uspostavom onoga što je danas poznato kao Turska Republika Sjeverni Kipar.

Kandory ne odbacuje ni tu mogućnost da Turska pribjegne scenariju kopnene vojne intervencije paralelno s intervencijom Irana, koja bi se odvijala uz saglasnost Amerike ili, u najmanju ruku, da Washington zatvori oči pred njom. Ističe kako bi to bila odlična prilika za Tursku da se suprotstavi Kurdistanskoj radničkoj partiji (PKK) na njenom terenu. 

Posebne računice

Prema Kandoryjevim riječima, Turska neće dozvoliti održavanje referenduma iz mnogo razloga, među kojima je najvažniji taj da će on predstavljati izvor legitimiteta za svaku kurdsku političku stranu koja bi u budućnosti mogla tražiti otcjepljenje. Takva situacija nosi rizik otkidanja velikog dijela površine, koja obuhvata blizu trećine turske teritorije, naseljene s više od 15 miliona stanovnika. 

Također, smatra da je vlada na čelu sa Strankom pravde i razvoja (AKP) svjesna da će opozicija iskoristiti svaki separatistički potez koji bi doveo do odvajanja pokrajine na sjeveru Iraka za usmjeravanje nacionalnog raspoloženja protiv ove stranke. 

Kandory daje prednost mišljenju da će predsjednik Iračkog Kurdistana odustati od odluke o održavanju referenduma u posljednjem trenutku kako se ne bi kockao sudbinom kurdskog naroda, svjestan da su tri države iz okruženja (Turska, Iran i Irak) ozbiljne u tome da zaustave njegovo provođenje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO