Savezni izbori u Njemačkoj: Kako i šta biraju Nijemci

Kako parlament radi i u odborima, od snage neke stranke u Bundestagu zavisi koliko će njenih poslanika biti u tim odborima (Arhiva)
Kako parlament radi i u odborima, od snage neke stranke u Bundestagu zavisi koliko će njenih poslanika biti u tim odborima (Arhiva)

Njemačka ima jedan od najkompleksnijih glasačkih sistema za biranje parlamenta (donjeg doma) u Evropi. Glasački sistem želi da kombinira prednosti direktne i proporcionalne političke reprezentacije, a izbori se održavaju svake četiri godine.

Na ovogodišnjim saveznim izborima, pravo glasa ima 61.5 miliona ljudi, od čega 31.7 miliona žena i 29.8 miliona muškaraca. Gotovo tri miliona ljudi će prvi put moći iskoristiti svoje glasačko pravo.

Više od trećine glasača u Njemačkoj, gotovo 22 miliona, su ljudi preko 60 godina. Mnogi analitičari smatraju da će upravo starija generacija imati bitan utjecaj na sam ishod izbora.

Najveći broj ljudi s glasačkim pravom živi u pokrajinama Sjevernoj-Rajni Vestfaliji (13,2 miliona), Bavarskoj (9,5 miliona) i Baden-Wuerttemberg (7, 8 miliona).

Prvi i drugi glas

Nijemci će svoj glas na izborima moći dati predstavniku distrikta (političkom predstavniku) i jednoj od stranaka. Sa prvim glasom (Erststimme), Nijemci daju svoju podršku kandidatu koji će predstavljati njihov distrikt u parlamentu. Svakom kandidatu koji osvoji jednu od 299 izbornih jedinica je garantirano mjesto u parlamentu. Drugim glasom (Zweitstimme) Nijemci daju podršku jednoj od stranaka, kako bi se ispunila druga polovica od 598 sjedišta u Bundestagu. Ovim glasom se određuje procenat zastupljenosti svake stranke u Bundestagu.

Tu su i takozvani „pretekli mandati“ i po mnogim stručnjacima upravo to čini njemački izborni sistem posebnim. Njemačka je podijeljena na 299 izbornih jedinica i isto toliko direktnih mandata u parlamentu.

Ako neka partija dobije više direktnih mandata od broja koji joj pripada na osnovu procentualnog uspjeha, postignutog drugim glasom, onda se ta razlika računa kao „pretekli mandati“. Druge stranke onda također dobijaju više sjedišta u parlamentu, što u konačnici Bundestag čini većim nego što jeste. Zbog ovog pravila, u Bundestagu trenutno sjedi 631 parlamentaraca.

Savezne države sa više stanovnika su brojčano zastupljenije u Bundestagu od drugih. Da bi stranka ušla u Bundestag mora osvojiti najmanje pet posto drugih glasova (izborni prag). Ove godine će se, po trenutnim statistikama, za prelazak ove klauzule boriti FDP i ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD).

Tajno glasanje

Trenutno je pet stranaka zastupljeno u Bundestagu: Kršćansko-demokratska unija (CDU), Kršćansko-socijalna unija (CSU), Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Ljevica i Zeleni.

Za razliku, primjerice, od Sjedinjenih Američkih Država, glasači u Njemačkoj kancelara (šefa vlade) ne biraju direktno. Novi parlament se ne smije sastati kasnije od mjesec dana nakon izbora, a glavni kandidat stranke koja osvoji najviše glasova obično formira koaliciju. Predsjednik države onda predstavi tu osobu kao kandidata za kancelara. Nakon toga, u tajnom glasanju, parlamentarci (ne) odobravaju kandidata za kancelara.

U Njemačkoj kancelar nema ograničen broj mandata, ali do sada nijedan šef vlade od Helmuta Kohla u kabinetu nije ostao više od ukupno 16 godina. On je na dužnosti bio punih 16 godina.

Njemački parlament ima zadatak da usvaja zakone, bira kancelara i kontrolira rad vlade. Također, svake godine usvaja i državni budžet.

Kako parlament radi i u odborima, od snage neke stranke u parlamentu zavisi koliko će njenih poslanika biti u tim odborima. Neki odbori su stalni, a neki privremeni.

Predsjednik parlamenta, do sada političar CDU-a Norbert Lammert je, poslije predsjednika Njemačke i predsjednika Vijeća saveznih pokrajina, formalno treći čovjek u državi. Predsjednik Bundestaga mora biti član najjačeg poslaničkog kluba. On predstavlja parlament, vodi sjednice i brine se o poštivanju prava narodnih zastupnika.

U novom sazivu Bundestaga će biti zastupljeno najmanje šest stranaka, što se nije dogodilo od 1990. godine.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO