Njemačka nakon izbora rješava pitanja na Zapadnom Balkanu

Eksperti tvrde da između stranaka nema naglašenih razlika po pitanju proširenja Evropske unije (EPA)
Eksperti tvrde da između stranaka nema naglašenih razlika po pitanju proširenja Evropske unije (EPA)

Parlamentarni izbori u Njemačkoj, koji su po mnogima od krucijalne važnosti za regiju Zapadnog Balkana, bliže se, a eksperti dijele mišljenje da bi Berlin mogao zauzeti mnogo oštriju i jasniju poziciju po pitanju dugoročnog rješavanja otvorenih pitanja.

“Nakon završetka izborne kampanje u Njemačkoj i ranijih izbora u Francuskoj moguće je da će se Berlin opet više angažirati u regiji Zapadnog Balkana. Moguće je da se Njemačka više posveti rješavanju otvorenih pitanja između zemalja. To se može odnositi na spor Makedonije i Grčke oko imena, ali i na konflikte unutar Kosova i BiH. Dosad je Amerika na Kosovu bila dominantna i pitanje je koliko će se SAD dalje angažirati na tom području. U BiH će biti potrebno ponovno razmatrati njemačko-britansku inicijativu. Treba razmisliti da li se Njemačka tamo može bolje pozicionirati“, kaže austrijski ekspert za Balkan Florian Bieber, univerzitetski profesor iz Graza.

Anti-EU i proruske snage

On tvrdi da većina ljudi dolazi u Njemačku ilegalno, a da je sve manje onih koji traže azil.

“Naravno da se stepen tolerancije društva u Njemačkoj smanjio, ali istovremeno Berlin pokušava ljudima sa Balkana omogućiti dolazak u zemlju kako bi radili određene poslove. Rizik je tu da se imigracija i dalje povećava i da reformni pritisak za zemlje regije opane“, navodi on.

Dodaje da je ulazak ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u Bundestag, zasad, vjerovatan, a da će on ojačati anti-EU i proruske snage u parlamentu.

“Ipak, njihov utjecaj u Bundestagu neće biti velik, pa smatram da neće utjecati raspoloženje prema proširenju EU-a“, uvjeren je Bieber.

Njemački stručnjak za balkanska pitanja Martin Brusis ne očekuje  velike promjene, jer CDU i  Kršćansko-socijalna unija (CSU) ne žele da u koaliciju uključe stranke koje traže temeljne promjene u evropskoj i izbjegličkoj politici – Ljevicu i AfD.

“Čak i ako se desi manje vjerovatna većina koja bi se sastojala od Socijaldemokratska stranke (SPD), Zelenih i Ljevice, SPD i Zeleni neće željeti da budu dio evropske politike kakvu je želi ljevica. Osim AfD-a, sve stranke podržavaju eurointegraciju zemalja Zapadnog Balkana“, kaže Brusis.

Brusis navodi da je situacija nešto drugačija kada su u pitanju pojedinačni sporovi između zemalja Zapadnog Balkana.

“Pretpostavljam da bi se novi SPD-ov ministar vanjskih poslova, kao sadašnji – Sigmar Gabriel, u novoj velikoj koaliciji zalagao za podršku EU-a što se tiče ekonomskog razvoja zemalja Zapadnog Balkana, dok bi se ministar vanjskih poslova iz reda Zelenih više zalagao u područjima koja se tiču civilnog društva i razvoja demokratije“, tvrdi.

Dodaje da se SPD, Zeleni i FDP, pa i CDU-CSU, zalažu za imigracijski zakon po kojem bi radnim snagama koje su potrebne zemlji bilo odobreno da legalno imigriraju u Njemačku.

Time se, tvrdi, smanjila nekontrolirana imigracija preko prava na azil.

“SDP, FDP i CDU-CSU zemlje Zapadnog Balkana smatraju sigurnim državama. CDU i CSU traže da zahtjevi za azil iz tih zemalja budu odbijeni i da oni tražitelji azila koji su odbijeni budu što prije deportirani iz zemlje. Također se zalažu da finansijska pomoć za tražitelje azila bude smanjena“, ukazuje Brusis.

Kada CDU-CSU i FDP ne bi dobili većinu u parlamentu, kaže on, onda bi koalicija sa Zelenima bila moguća.

“Ali to u slučaju da oni dobiju ist broj glasova kao 2013. Ako bi Zeleni ostvarili slabije rezultate, onda se tako nešto vjerovatno neće desiti. U tom slučaju možemo opet očekivati veliku koaliciju koja bi se sastojala od CDU-CSU-a i SPD-a“.

Nova dinamika u Evropskoj uniji

Vedran Džihić, profesor političkih nauka na bečkom univerzitetu, vjeruje da su izbori u Njemačkoj već odlučeni jer rijetko ko, pa, kako tvrdi, i same pristalice SDP-a, vjeruju u to da Martin Schulz može odnijeti pobjedu na izborima.

“Dakle, gotovo je sigurno da će Angela Merkel biti nova-stara kancelarka. I čini mi se da postoje velike šanse da se kontinuitet dosadašnje koalicije nastavi i poslije izbora. Čak i ako dođe do neke druge koalicije, recimo između CSU-CDU i FDP-a, politika prema Zapadnom Balkanu se neće mijenjati. Za Zapadni Balkan to definitivno znači da ćemo imati jedan stub kontinuiteta – Angela Merkel će i dalje biti garancija da će Njemačka podržavati zemlje Zapadnog Balkan na njihovom putu ka EU-u. E sad tu leži i krucijalni paradoks: Proces proširenja je trenutno de facto u stanju hibernacije. Tehnički je sve isto kao i prije nekoliko godina, ali suštinski je jasno da neće biti novog proširenja dok se u okviru same EU ne riješe suštinska pitanja o institucionalnoj formi i budućem karakteru Unije“, kaže Džihić.

Dodaje da je govor predsjednika Evropske komisije Jeana-Claudea Junckera, koji je održao ove sedmice, prvi pokušaj da se na ofanzivan i optimističan način otvore pitanja o budućnosti EU-a, a da odgovori ne upućuju, kao što smo navikli u zadnjih nekoliko godina, na slabljenje EU-a, jačanje nacionalizama i egoizama te iliberalizma u samoj EU, već na jačanje demokratskih vrijednosti Unije.

“Juncker je ekspliticno spomenuo Zapadni Balkan kao regiju koja ne smije ostati izvan okvira Unije. Otvarajući perspektivu za novu debatu o unutrašnjoj konstrukciji EU-a poslije Brexita (2019. godine), koja treba u nekoj finalnoj verziji da uključi i zemlje Zapadnog Balkana, Juncker je znao da iza njega u suštini stoji Angela Merkel, da iza njega stoji i novi “europeizam“ Emmanuela Macrona, i da će poslije njemačkih izbora doći do nove dinamike u EU-u. Pozicija je jasna, a to je da će buduća EU biti zajednica koja će baštiniti demokratiju, slobodu, vladavinu prava i da u takvoj Uniji neće biti mjesta za one koji negiraju te vrijednosti“.

Diskusije o svemu onome što je Juncker spomenuo, nastavlja on, će biti jače i jače nakon njemačkih izbora.

“Balkan naravno neće biti u centru te debate,  ali ovo insistiranje Junckera na demokratiji, slobodi, vladavini prava, kao fundamentima buduće EU je i njemačko insistiranje. Ono je važno za Balkan i šalje jasnu poruku da budućnost Balkana – ako želi biti dio EU-a – ne može biti u jakim liderima, kontroli pravnog sistema i medija, ugrožavanju ljudskih prava generalno, dakle ne može biti u novom autoritarizmu, već u demokratskom i otvorenom društvu“.

Imajući ovo u vidu, ističe Džihić, “čini mi se da će i pozicija Njemačke po pitanju političke situacije u regiji i pojedinačnim zemljama u momentu ostati ista, ali da postoji velika šansa da uskoro Berlin zauzme mnogo oštriju i jasniju poziciju po pitanju dugoročnog rješavanja otvorenih pitanja u regiji: Šta to znači? Dok je god proširenje bilo de facto zaustavljeno, politika Njemačke je bila da osigura stabilnost regije i da spriječi proliferaciju mogućih kriza u regiji ka EU-u. Ako naredni korak Angele Merkel bude na tragu onoga što je Juncker prezentirao, jasno je da će Njemačka insistirati konkretno na finalnim odlukama o unutarnjem ustrojstvu u BiH i u sporu između Srbije i Kosova, i da pri tim konačnim odlukama dalja reprodukcija nacionalističke retorika i neprijateljstava mora biti zamijenjena jednom drugom logikom demokratskog konsenzusa“.

“Za BiH to znači da bi Njemačka mogla podržati reformu BiH koja stvara funkcionalniju državu spremnu za EU, a limitira etno-političke ekscese koje trenutno vidimo u zemlji. A za odnos između Srbije i Kosova to znači da će se morati naći direktan dijalog, čiji rezultat mora biti historijski sporazum i neka vrsta priznanja statusa quo“.

‘Željene zemlje’

Džihić kaže da je Njemačka i dalje model uspješne ekonomije i na neki način motor ekonomskog rasta cijele EU.

“Njemačka će, ne samo regionalno, već i globalno stati rame uz rame s najatraktivnijim nacijama za migrante, kao što su Kanada i SAD.  Za našu regiju, koja je geografski upućena na Njemačku i Austriju, ove države ostat će “željene zemlje“. Krucijalna stvar je pitanje da li će Njemačka zaista ostati otvorena za legalnu migraciju radnika i da li će u budućnosti potencirati pitanje stvaranje novih legalnih puteva za prihvatanje radnika iz zemalja Zapadnog Balkana. Čini mi se da su po ovom pitanju pozicija kancelarke Merkel i njen kontinuitet važni: od početka izbjegličke krize i u skorašnjim debatama ona nikada nije radikalno promijenila njenu poziciju i počela zagovarati totalno restriktivnu politiku prema migrantima i izbjeglicama“, kaže on i dodaje da su u nekim drugim zemljama u okruženju, kao što je Austrija, i kancelar Christian Kern a i njegov protivkandidat na predstojećim izborima, Sebastian Kurz, preuzeli diskurs desnice i zahtijevaju mnogo restriktivniju politiku prema migrantima.

Džihić smatra da će pobjeda kancelarke Merkel na izborima značiti da će regija imati kontinuitet, da će prije svega fokus u drugim zemljama regije biti na stvaranju okvira za bolji život (kroz rješavanje političkih kriza, veći volumen investicija, pristup zemalja Zapadnog Balkana strukturalnim i kohezionim fondovima, investicije u obrazovanje, itd.).

“Ali, imajući u vidu da i najbolji razvoj na Balkanu neće kratkoročno moći ublažiti migracijski pritisak u našim zemljama, čini mi se da postoji šansa da u neko dogledno vrijeme pod vodstvom Njemačke dođemo do stvaranje legalnih tokova za migracijske struje između Balkana i EU-a, sa jasnim i transparentnim kriterijima za sve one koji namjeravaju da napuste njihove zemlje u potrazi za radnim mjestom i boljim životnim šansama“, ukazuje profesor na profesor političkih nauka na bečkom univerzitetu Džihić.

‘Jamajka-koalicija’

Bodo Weber iz Vijeća za demokratizaciju politike kaže da između parlamentarnih stranaka, koje teoretski mogu formirati novu vladajuću koaliciju nakon izbora, nema nekih naglašenih razlika što se tiče politike proširenja te gledanje na političku situaciju na Zapadnom Balkanu.

Tvrdi, kao i ostali sagovornici, da sve stranke podržavaju perspektivu EU članstva preostalih zemalja Zapadnog Balkana.

“Šta se može očekivati, ili makar postoji mogućnost za to, jeste revitalizaciji njemačke politike u inicijativama EU-a koje je ta zemlja predvodila (Srbija-Kosovo i BiH). Obje njemačke inicijative,  njemačko-britanska inicijativa za BiH, te dijalog Priština-Beograd, su u zadnje vrijeme upale u duboku krizu. Inicijativi  EU-a za BiH ozbiljno prijeti kraj i neuspjeh. Ja svakako očekujem da će se Berlin nakon izbora aktivnije uključiti u pokrenutu inicijativu Frederice Mogherini o revitalizaciji dijaloga“, kaže Weber.

Njemačka je u zadnje dvije godine pokrenula program radne migracije, djelomično ciljan na smanjenje migracijskog vala sa Zapadnog Balkana u okviru izbjegličke krize.

“Ali, problem ‘brain draina’ je strukturalne prirode – riješit će se tek kad vidimo suštinsku transformaciju politike u zemljama regije“.

Weber ističe kako po trenutnim ispitivanjima javnog mijenja ostaju samo dvije koalicijske opcije – tzv. Jamajka-koalicija (CDU Angele Merkel, liberali iz FDP-a te Zeleni) te velika koalicija.

U oba slučaja Weber ne vidi značajne promjene politike Berlina prema Zapadnom Balkanu nakon 24. septembra kada se izbori održavaju.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Za manje od dvije sedmice u Njemačkoj će biti održani izbori za Bundestag. Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to kako će najveći broj glasova ponovo osvojiti demokršćani kancelarke Angele Merkel. Ipak, najveća vijest je rast popularnosti Slobodne demokratske partije (FDP). Čini se kako će odluka o formiranju vlade na kraju biti u njihovim rukama.

Više iz rubrike TEME
POPULARNO