Britanski aktivisti: Zaustavite ‘tihi genocid’ nad Rohinjama

Piše: Shafik Mandhai

Sala za predavanje u Muslimanskom centru u Londonu brzo se napunila nakon molitve u kasno poslije podne, kada je sazvan hitni sastanak zbog krize s kojom se suočavaju Rohinje u Mijanmaru. Tokom proteklog mjeseca izdvojili su se izvještaji od ljudi koji su preživjeli masovna ubistva, mučenje i druga zlodjela mijanmarske vojske usmjerena prema zajednici koju čine većinom muslimani.

Najnoviji krug nasilja u mijanmarskoj državi Rakhine počeo je prošli mjesec kada su borci iz reda Rohinja napali 30-ak policijskih stanica i vojnih baza, izazvavši vojnu intervenciju. Vjeruje se da je ovo nasilje odnijelo više od 1.000 života i prouzrokovalo izbjegličku krizu u susjednom Bangladešu, gdje je pobjeglo gotovo 300.000 Rohinja.

Ohrabren velikim odzivom u džamiji u okrugu Tower Hamlets u istočnom Londonu, organizator Abdullah Faliq obratio se okupljenima, od kojih mnogi nisu imali gdje sjesti ili stati u dvorani.

“Koliko nas je ovdje okupljenih pisalo našem predstavniku u Parlamentu?”, pitao je, na što je desetak ljudi podiglo ruku.

“Koliko nas je zvalo ili pisalo burmanskoj [mijanmarskoj] ambasadi ovdje, u Velikoj Britaniji?”, nastavio je Faliq, na što je broj podignutih ruku bio još manji.

“Koliko nas je otišlo na protest nedavno?”, pitao je on, na što je dobio energičniji odgovor.

Faliq i drugi koji su se obratili okupljenima nisu ni pokušali prikriti strah da je trenutna pažnja usmjerena na stradanja Rohinja na milosti ciklusa vijesti koji bi mogao preći na druga pitanja, kradući žrtvama nasilja u Mijanmaru priliku da se njihovi glasovi čuju i dozvoljavajući njihovoj vladi da prođe nekažnjeno. Govornici na ovom skupu nazvanom “Tihi genocid” prisjetili su se ranijih primjera kada je, kako kažu, svijet okrenuo glavu, ili nije djelovao dovoljno brzo, što je rezultiralo katastrofalnim posljedicama.

Primjeri genocida u Ruandi i u Bosni spomenuti su više puta tokom obraćanja.

‘Neoprostivo’

“Ne želimo da se ova priča i ovaj problem jednostavno izgube iz vida”, rekao je Harun Khan, predsjednik Muslimanskog vijeća Velike Britanije, najveće britanske krovne muslimanske organizacije.

“[Ovo pitanje] bit će aktuelno još nekoliko dana i vremenom će novinari prestati pisati o njemu”, dodao je on prije nego što je zamolio prisutne da održe zamah koji je ovo pitanje dobilo na društvenim mrežama.

Većinu okupljenih u džamiji činili su muslimani porijeklom iz Bangladeša, ali organizatori kampanje kažu kako se trude objediniti različite dijelove mijanmarskog opozicionog pokreta. Među njima je organizacija Burma Campaign UK i njen direktor Mark Farmaner, nekada ključni učesnik kampanje da se oslobodi Aung San Suu Kyi, a sada kritičar načina na koji je na krizu odgovorila ova de facto liderka Mijanmara. Aktivista s višedecenijskim iskustvom na Mijanmaru, Farmaner je opisao svoj nedavni razgovor s ovom dobitnicom Nobelove nagrade.

“Ponašanje Aung San Suu Kyi je neoprostivo, više od decenije sam vodio kampanju za njeno oslobađanje iz kućnog pritvora, vršio sam pritisak na vladu, putovao po svijetu pozivajući na njeno oslobađanje… i tako sam razočaran načinom na koji se ponijela.”

“Razgovarao sam s njom o ovome, nije izgledala suosjećajno… rekao sam joj molim te da ode da vidi šta se dešava Rohinjama na sjeveru u državi Rakhine, ali je odbila.”

Ipak, Farmaner je rekao kako treba paziti da se preveliki fokus ne stavi na liderku koja je nekada bila glas otpora, što odvraća pažnju od odgovornosti vojske za zločine protiv Rohinja. Zapovjednik mijanmarske vojske Min Aung Hlaing odgovoran je za vojne operacije u državi Rakhine, a oružane snage u državi djeluju nezavisno od civilne administracije.

Veze s Britanijom

Britanske veze s Mijanmarom su historijske, kao bivše kolonijalne sile, i nedavno su ojačale nakon što su vojni vladari u ovoj državi olabavili stisak i dozvolili veće učešće civila u vladi. Britanska vlada daje 300.000 funti (396.000 dolara) direktne vojne pomoći Mijanmaru, pored trgovinskih veza, koje su postale snažnije od kako je ova država održala prve slobodne izbore 2015. godine. Mijanmarski vojnici su, također, posjetili Veliku Britaniju, gdje su učestvovali u obukama koje je platila britanska vlada.

Kada je Al Jazeera pitala britansko Ministarstvo vanjskih poslova za stav o trenutnoj situaciji u državi Rakhine i navodima o zločinima, usmjerili su nas na izjavu ministrice međunarodnog razvoja Priti Patel, koja se ne tiče direktno optužbi protiv mijanmarske vojske.

“Užasavajuće nasilje u državi Rakhine mora smjesta prestati. Velika Britanija traži od sigurnosnih snaga da hitno smire situaciju u državi Rakhine i od vlade Burme [raniji naziv za Mijanmar] da odmah dozvoli puni humanitarni pristup pogođenim ljudima i zajednicama”, rekla je Patel.

Učesnici kampanje u Muslimanskom centru u Londonu ne vjeruju da je britanska vlada izvršila dovoljno snažan pritisak u osudi i veliki broj britanskih predstavnika u parlamentu se slaže. Pismo u kojem se ministar vanjskih poslova Boris Johnson poziva da poduzme korake protiv Mijanmara napisala je Rushanara Ali, predstavnica u parlamentu iz opozicione Laburističke stranke, a potpisalo ga je njenih 157 kolega.

Hiljade protestiraju

“Iako ne postoji jedna mjera koja može uvjeriti vojsku da zaustavi napade, svaka mjera koja se može upotrijebiti mora se upotrijebiti”, piše u pismu, u kojem se poziva na prekid vojne saradnje između Velike Britanije i Mijanmara.

Aktivisti koji se bore za prava Rohinja, kao što su oni iz istočnog Londona, imaju osjećaj da će se kriza pogoršati i da je vođenje kampanje najmanje što mogu uraditi. U toku protekle sedmice gotovo svakodnevno su održavani sporadični protesti u Londonu i drugim gradovima širom Velike Britanije. Najveći protest održan u nedjelju privukao je hiljade ljudi, koji su preplavile ulice ispred mijanmarske ambasade, gdje su se okupili demonstranti iz raznih krajeva države.

“Nakon ovog protesta, namjeravamo nastaviti vršiti pritisak na naše lokalne predstavnike u parlamentu, na vladu i na ljude koji imaju moć i mogu dovesti do traženih promjena”, rekao je Taslim Loonat, koji je došao iz Walsalla u centralnoj Engleskoj.

“Želimo nastaviti isticati zvjerstva koja se čine kako bismo bili sigurni da ovaj genocid ne postane norma.”

Izvor: Al Jazeera