Pokušaj puča tursku ekonomiju nije bacio na koljena

Prošlogodišnji pokušaj vojnog puča u Turskoj nesporno je imao utjecaja na ekonomiju te zemlje, ali brza reakcija tamošnje vlade doprinijela je tome da te posljedice ne budu dugoročne, složni su ekonomski analitičari.

Kada su u pitanju turske investicije u regiju Zapadnog Balkana, ekonomski analitičar iz Podgorice Vasilije Kostić kaže da one nisu doživjele pad, te da bi bilo neprirodno i očekivati nešto tako.

“Turska ekonomski napreduje upravo zbog toga što je i kreatorima ekonomske politike te zemlje i njenim akterima jasno da je ekonomska otvorenost preduslov ekonomskog i društvenog  napretka. Ograničenost nacionalnih tržišta u globalizovanom svijetu je sve više očigledna i posljednjim skepticima, zato ni u jednom trenutku nijesam očekivao usporavanje turskog investiranja u zemlje Zapadnog Balkana, naprotiv, to je poluga dugoročnog ekonomskog razvoja i bržeg prevazilaženja trenutnih problema“, kaže Kostić.

Turska investira u kulturno naslijeđe BiH

Navodi da je pokušaj puča upravo pokazao opravdanost generalnog principa o potrebi diverzifikacije investicionog portfolia (na više zemalja) i nedvosmisleno ukazao da jačanje investiranja u inostranstvu značajno utiče na kvalitet ekonomije, a time i na stabilnost ukupnog društva:

“Time je investiranje, odnosno obim investiranja Turske u inostranstvu svojevrsna brana sličnim pokušajima. Zato u budućnosti očekujem još jače investiranje u zemlje Zapadnog Balkana (ne samo zbog ekonomskih razloga) baš kao što sam to predviđao i nekoliko godina unazad, što se pokazalo tačnim.“.

Aida Zaimović, viša asistentica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe da Turska godinama već ulaže u regiju Zapadnog Balkana, ali možda mnogo više u Srbiju i okolne zemlje, nego u BiH.

Razlog tome je, vjerovatno, smatra Zaimović, nepovoljna investiciona klima u BiH.

“Neki veliki investitori su dolazili, ali su, vjerovatno, zbog traženja mita i drugih faktora oni odustali od investiranja. Interes da oni više ulažu postoji, kako kroz Ziraat Banku, tako i kroz Tursku agenciju za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), ali, za sad, to ide više u nekom pravcu investiranja u kulturu i kulturno naslijeđe. Analiza koliko to investiranje, zaista, ima utjecaja na ekonomiju BiH još ne postoji. Šta će u budućnosti biti, to ne znam. Oni su sada prošli taj period regeneracije ekonomije. Oni su tek sada, nakon referenduma o ustavnim promjenama, počeli u tom smislu da staju na noge. Predsjednik Erdogan je apelirano na velike državne firme da upošljavaju radnike, kako bi se nezaposlenost smanjila“, tvrdi Zaimović.

Sigurnost investiranja u Tursku

Po podacima Ambasade Turske u BiH, trgovinska razmjena između BiH i Turske je u 2015. godini iznosila 542 miliona američkih dolara, u 2016. blizu 600 miliona dolara, a u prvom kvartalu 2017. godine ostvaren je porast od 16,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

“Stoga je za očekivati da će se i u periodu koji je pred nama, nastaviti investicije i saradnja u zajedničkim projektima u mnogim oblastima od infrastrukture, građevine, energetike do prehrambene industrije, poljoprivrede i stočarstva, te tekstila i turizma“, navode iz ambasade.

Turska ekonomija je, tvrde, u prvom kvartalu 2017. godine nastavila s pozitivnim trendom i ostvarila rast od pet posto.

Prema podacima iz marta 2017. broj zaposlenih se u odnosu na mart 2016. godine povećao za 496 hiljada, te dostigao nivo od 27 miliona 489 hiljada.

Analitičar Kostić ističe da je sam pokušaj puča nesumnjivo nanio štetu turskoj ekonomiji (proračuni idu do 100 milijardi američkih dolara), ali da je od same “ekonomske cijene pokušaja puča” u troškovnom smislu, daleko značajniji dugoročni aspekt uticaja koji jedan takav čin može ostaviti na buduća ekonomska kretanja u zemlji, u ovom slučaju Turskoj.

“Prirodno je da u okolnostima pokušaja prevrata ukupna ekonomska aktivnost biva marginalizovana, a gotovo se prompno obustavlja investicona aktivnost stranih investitora iz očiglednih razloga. Međutim, propast pokušaja puča je bio signal stranim investitorima da se u odnosu na njihove investicije neće ništa mijenjati u odnosu na ono što ih je tu dovelo, pa je to bilo od izuzetnog značaja za odašiljanje globalne poruke o sigurnosti investiranja u Tursku“, kaže Kostić.

Marginalizacija turske ekonomije

Smatra, tekođer, da je propast pokušaja puča bio dodatni argument u korist stranog investiranja u tu zemlju jer je pružio dokaze o stabilnosti, odnosno sigurnosti institucija koje su bile stavljene na jednu krajnje ozbiljnu provjeru .

“Stabilnost i sigurnost sistema su osnovni kriteriji za donošenje investicionih odluka u inostranstvo. Podaci skorijeg datuma potvrđuju ovu tvrdnju jer su investicije u Tursku uvećane nekoliko puta, a i turske investicije u inostranstvu su porasle, u odnosu na period prije pokušaja prevrata. Naizgled paradoksalno (ali samo naizgled) , nemili događaji u Turskoj su poslije trenutno značajne ekonomske štete, rezultirali pozitivnim ekonomskim trendovima jer su pružili dokaze o stabilnosti i snazi sistema kao osnovnim preduslovu za ekonomsku dinamiku“, tvrdi.

Ne smatra da je ekonomija Turske bila na nogama ni u jednom trenutku. Ona je, kaže, samo bila marginalizovana sa stanovišta percepcije trenutnih dešavanja s velikim izgledima za nazadovanjem u budućnosti, što se, tvrdi nije desilo, zahvaljujući, prije svega, nesmetanom funkcioniranju institucija neophodnih za njeno održavanje i funkcioniranje.

“Upravo u odsustvu ekonomskog posrtanja vidim ključni dokaz tvrdnji da je ekonomija bila samo izvjesno vrijeme marginalizovana, jer je ona nastavila da raste poslije kratkoročnog šoka, bez vanrednih podsticaja. Događaji su, naravno, prouzrokovali značajnu štetu što je moralo imati odraza na stopu dinamike ekonomskog rasta“, navodi Vasiljević.  

Aida Zaimović kaže kako je poznato da su odmah, nakon što je izveden pokušaj državnog udara u Turskoj, skresane investicije u druge zemlje, ali taj trend, tvrdi, počeo je već ranije kada se desio sukob s Rusijom.

“S pučem je samo nastavljen trend pada koji je već počeo nekad u 2015. godini. Tu su utjecali i teroristički napadi od strane Kurdske radničke partije (PKK) i Daesha (oružana grupa Islamska država Irak i Levant). I prihodi u turizmu su pali za nekih desetak milijardi dolara. To je bio jedan u nizu pokušaja državnih udara u toj zemlji, dakle, ovaj zadnji nije bio prvi. Međutim, moglo bi se reći da je ovaj zadnji imao najmanje posljedice na ekonomiju zemlje, iako se očekivalo da će imati dugoročne efekte“, ističe ona.

Projekti javnog ulaganja

Brzom reakcijom Vlade, kaže, su te posljedice spriječene.

Vlada je, na čelu s premijerom Binalijom Yildirımom i predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, nastavlja, odmah počela s velikim projektima javnog ulaganja.

To nacionalno ujedinjavanje ili ustanak, kaže, je imao efekta.

“Desio se i pad valute turske lire u odnosu na dolar, ali ljudi su tada čekali u redovima kako bi odbranili tu valutu. Počela je tada i izgradnja trećeg aerodroma, a vrijednost tog projekta je bila gotovo 35 milijardi dolara. Pa bila su tu i ulaganja u ‘euroazijski tunel’, pa pokretanje novih metro-linija. Sve je to pozitivno utjecalo na ekonomiju. U posljednje vrijeme su velike državne firme, poput Turkish Airlinesa, okupili u suvereni fond, da bi ih upravo zaštitili od tih velikih fluktuacija“, kaže Zaimović.

Iz Ambasade Turske u BiH ističu kako su činjenice da je 18. jula 2016. godine Istanbulska berza, nakon otvaranja, normalno obavljala transakcije, banke normalno nastavile sa poslovanjem (pa čak u sedmici nakon 15. jula došlo do porasta kreditne aktive u zemlji za 23 milijarde turskih lira), i sve druge ustanove i organizacije najnormalnije nastavile sa radom, poručile cijelom svijetu da je turska ekonomija izgrađena na čvrstim i stabilnim temeljima.

“Centralna banka Republike Turske je na sastanku održanom 17. jula sa trezorskim odjelima komercijalnih banaka, objavila paket mjera od sedam tačaka, kao prevencija u slučaju eventualnih posljedica pokušaja vojnog udara, koji bi se mogli odraziti na finansijsko tržište. Uz to svi finansijski akteri na čelu sa Centralnom bankom i Unijom banaka poduzeli su potrebne mjere kako se ne bi ugrozila finansijska stabilnost zbog pokušaja vojnog udara“, navode.

Makroekonomski indikatori, dodaju, dokazuju uspješnu dinamiku turske ekonomije uprkos globalnoj ekonomskoj stagnaciji.

“Ako se osvrnemo na stopu rasta, Turska je nakon 6,1 posto ekonomskog rasta u 2015. godini, u 2016. ostvarila rast od 2,9 posto, što je dovodi u poziciju znatno iznad prosječne stope rasta i eurozone (1,7 posto) i Evropske unije (1,9 posto). Nakon 2015. godine, u kojoj su i razvijene i zemlje u razvoju bile suočene sa ozbiljnim problemima, slični problemi širom svijeta su se odrazili i na 2016. godinu. No uprkos neuspjelom pokušaju vojnog udara, kao i suženju globalne trgovine, globalnom padu investicijskih ulaganja, padu prihoda u sektoru turizma i turbulentnosti na tržištu kapitala, turska ekonomija je ostvarila rast iznad očekivanog“.

Finansijska disciplina

Pored ovakvog uspjeha u ekonomiji, realizacije kapitalnih infrastrukturalnih projekata i projekata visokogradnje, nastavljaju oni, Turska nema kompromisa ni kada je u pitanju finansijska disciplina.

“Bilans proračuna/stopa GDP-a Turske na kraju 2016. godine bila je na nivou od 1,1 posto. Kao što je poznato ova stopa prema Maastricht kriterijima iznosi tri posto. S druge strane stopa zaduženja naše zemlje prema kriterijima EU-a u odnosu na stopu GDP-a u 2016. godini iznosila je 28,3 posto što je znatno ispod utvrđenog kriterija od 60 posto“.

Zahvaljujući ovakvim rezultatima, tvrde u ambasadi, Turska je imala bolji performans od 13 članica EU-a.

“Prema podacima Unije izvoznika, prije pokušaja puča u sedmici od 11. do 17. jula 2016. ostvaren je izvoz u iznosu od 2,08 milijardi američkih dolara, dok je u sedmici nakon pokušaja puča, od 18. do 24. jula došlo do porasta izvoza u odnosu na prethodnu sedmicu za 16 posto i dosegao nivo od 2,41 milijardi dolara. Već u sedmici od 25. do 31. jula izvoz je bio na nivou od 2,7 milijardi dolara, što je opet za 11 posto više u odnosu na prethodnu sedmicu. Prema podacima Agencije za statistiku Republike Turske izvoz u prvom kvartalu 2017. godine je rastom od 9,2 posto dostigao 37,9 milijardi dolara, u aprilu mjesecu je iznosio 12,9 milijardi dolara sa rastom od 7,7 posto i u maju mjesecu 13,3 milijarde dolara sa rastom od 12,5 posto“.

U periodu januar-april 2017. godine, kažu u Ambasadi Turske u BiH, priliv direktnih stranih investicija u zemlju iznosio je 3,6 milijardi dolara, dok je izlaz direktnih investicija iz zemlje iznosio 1,2 milijardi dolara.

Zaključuju da se projekti izgradnje mosta Osman Gazi, mosta Yavuz Sultan Selim, treći istanbulski aerodrom, tunel Euroazija, aerodrom Rize-Artvin, tunel kroz planinu Ovit i luka Filyos realiziraju bez ikakvog zastoja.

Izvor: Al Jazeera