Ima li života za političare muslimane u SAD-u?

Abboud: Mnogi od internetskih trolova nisu mogli zaobići njen šal i vidjeti kako je plavooka Amerikanka prešla ranije na islam i kako je rođena u Arkansasu (AP)
Abboud: Mnogi od internetskih trolova nisu mogli zaobići njen šal i vidjeti kako je plavooka Amerikanka prešla ranije na islam i kako je rođena u Arkansasu (AP)

Deedra Abboud, muslimanka iz redova američkih demokrata koja će se takmičiti za mjesto u Senatu savezne države Arizona naredne godine, dirnula u osinjak početkom jula.

Ova političarka koja nosi hidžab na svome Facebook profilu pisala je o odvajanju crkve od države, te tako izazvala paljbu žestokih kritika.

„Odlazi, smrdljiva muslimanko“, napisao joj je jedan Amerikanac.

Senator Jeff Flake, njen rival iz redova republikanaca, kao i mnogi drugi, stao je u odbranu Abboud. No, mnogi od internetskih trolova nisu mogli zaobići njen šal i vidjeti kako je plavooka Amerikanka prešla ranije na islam i kako je rođena u Arkansasu.

„U sve sam krenula širom otvorenih očiju, znala sam tačno šta će se desiti i na šta će sve izaći“, govori ova 45-godišnjakinja za Al Jazeeru.

U otrovnom političkom okruženju koje uči ljude da „demoniziraju američke sugrađane“, glasači su više koncentrirani na to koje je vjere Abboud nego na njenu politiku branjenja homoseksualaca, doseljenika i prava na abortus, ističe ona.

Abboud ima veoma male šanse da pobijedi u „tradicionalno crvenoj državi“ koja je pomogla Donaldu Trumpu da postane predsjednik. Napadi na nju su posljednji primjeri sve veće borbe na koju muslimani nailaze kada dođe vrijeme izbora.

„Pratim 30 ili 40 muslimana kandidata u SAD-u i svaki od njih je meta takvih napada“, kaže za Al Jazeeru Abdulkader Sinno, učenjak sa Univerziteta Indiana i urednik knjige Muslimani u zapadnjačkoj politici.

Obamin slučaj

Nakon što je osvojila mjesto u državnom zakonodavstvu Minnesote, Ilhan Omar (rodom iz Somalije) govori kako je bila na udaru „ponižavajućih, islamofobnih, seksističkih uvreda i prijetnji“ koje joj je uputio jedan taksista u Washingtonu prošlog decembra.

Keitha Ellisona, koji je najpoznatiji političar iz redova američkih muslimana i inače kongresmen iz Minnesote i zamjenik predsjednika Demokratskog nacionalnog komiteta, često optužuju da je vjerski tvrdolinijaš i antisemit.

Huma Abedin, pomoćnica demokratske kandidatkinje Hillary Clinton tokom predizborne kampanje 2016. godine, kritizirana je zbog veza sa Muslimanskom braćom i provođenja djetinjstva u Saudijskoj Arabiji.

Još poznatiji slučaj, bivši predsjednik SAD-a Barack Obama, koji je javno istakao kako je kršćanin, bio je meta klevetnika da je musliman koji je rođen u inostranstvu. Do 2015. godine, 29 posto Amerikanaca je vjerovalo kako je Obama bio musliman, a republikanci su češće vjerovali u ovu priču.

Kako navodi Sinno, približno 70 posto Amerikanaca će se rjeđe odlučiti da glasa za nekog kandidata ako je on musliman. Takvi političari, poput Ellisona i Omar, mogu pobijediti tako što se posvete onim dijelovima gradova i država koji ih simpatišu i ne shvataju vjeru kao politički faktor.

Glasači ne vide Ellisona samo kao muslimana već kao i Afroamerikanca sa engleskim imenom koji je postao jak glas progresivnog dijela Demokratske stranke, ističe Sinno. Pomaže i to što je muškarac, dodaje on.

Aroma mjeseca

Isto važi i za kongresmena iz Indiane Andrea Carsona koji je postao drugi kongresmen iz redova američkih muslimana 2008. godine. Omar je izabrana u državno zakonodavstvo, a njeni glasači su iz malog distrikta u kojem dominiraju somalski Amerikanci i liberali.

Ništa od ovog ne važi za Abboud, dodaje Sinno.

„Ona ne prikazuje svoju vjeru samo na rukavu, već i na glavi. Na nesvjesnom nivou, glasači je vide više kao muslimanku, a manje kao bjelkinju ili advokaticu“, ističe Sinno.

Kandidatkinja se sa ovim djelimično slaže. Šal na glavi je „okidač“, no muslimani su tek jedna od marginaliziranih grupa na političkoj sceni koja kažnjava žene, tamnopute osobe i druge, ističe Abboud.

„Islam je aroma mjeseca, ali mi nismo jedine arome na meniju“, dodaje ona.

Zead Ramadan (50) je također igrao demografsku igru – i izgubio.

Američki Palestinac, vlasnik kafića, učestvovao je u primarnom glasanju Demokrata u Gradskom vijeću u Harlemu, dijelu New Yorka 2013. godine.

Uprkos svom njegovom djelovanju u javnom sektoru, Latino, tamnoputi i bjeloputi glasači su pokazivali malo entuzijazma ka njegovom imenu koje ima arapski prizvuk, ističe on.

Lažne demokratije

Manifesti i iskustvo kandidata nadmašila je politika identiteta, navodi Ramadan i dodaje kako blizu 10.000 registriranih glasača iz redova američkih muslimana nije uopće glasalo.

„Oni većinom dolaze iz lažnih demokratija, autokratija ili monarhija. Demokratska vena nije jaka u njihovoj historiji. Trebat će generacija ili više da prođe kako bi oni izašli na izbore nakon što su emigrirali u SAD“, govori Ramadan za Al Jazeeru.

On se možda mijenja. Procjenjuje se kako ima 3,3 miliona američkih muslimana i oni su tek djelić izbornog tijela, no traju napori da se njihov odziv na izborima uveća, te da se takmiče za javne pozicije.

Arapsko-američki institut i druge grupe registrirali su glasače u džamijama tokom prošlogodišnje kampanje. Organizatori smatraju kako muslimani mogu igrati značajnu rolu u mjestima gdje su koncentrirani, poput Floride, Ohija, Michigana…

Komitet političke akcije Emerge Action sakuplja novac kako bi više muslimana bilo na javnim pozicijama. Prošle godine je finansirao internetske videosnimke protiv Trumpa koji se zalagao za „totalnu i potpunu zabranu ulaska muslimana“ u SAD.

Organizatori očekuju da više kandidata djeluje kao Abboud.

Velike nade se polažu u 32-godišnjeg Abdula El-Sayeda, doktora iz redova američkih Egipćana, sportaša i učenjaka iz Rhodesa koji će se takmičiti na mjesto guvernera Michigana naredne godine.

Izvan SAD-a

Muslimanski političari i izvan Sjedinjenih Američkih Država moraju se izboriti sa sličnim izazovima.

Prošle godine, glasači su izabrali muslimana Sadiqa Khana za gradonačelnika Londona. On je time postao prvi musliman na čelu jednog većeg evropskog grada.

Tokom kampanje, branio se od tvrdnji da se zalaže za „ekstremističke stavove“ i često je bio meta Trumpovih napada na Twitteru.

Khan je bio ohrabren demografijom Londona gdje muslimani čine osminu stanovnika koji su inače liberalniji nego drugdje u Velikoj Britaniji, navodi Sinno.

Generalno, muslimani imaju veoma malo predstavnika u evropskoj politici.

Suprotno vrijedi za kršćane u nekim državama gdje su muslimani većina.

Ovog maja, kršćanski guverner Džakarte Basuki Tjahaja Purnama osuđen je na dvije godine zatvora zbog blasfemije nakon što su muslimanske grupe organizirale masovne skupove tokom njegove burne kampanje za reizbor.

Purnama, kršćanin kineskog porijekla koji je poznat i kao „Ahok“, zatvoren je jer je kritizirao političke protivnike što koriste riječi iz Kur’ana protiv njega.

Ovaj slučaj su mnogi smatrali izazovom za indonežanske sekularne institucije.

Kako kaže Sinno, „dinamika je slična“ između Istoka i Zapada. Muslimanski tvrdolinijaši u Indoneziji isprovocirali su javnu ljutnju kako bi iskrivili demokratiju u svoju korist, slično kao što evanđelisti bliski Republikancima forsiraju prokršćansku agendu u Washingtonu.

To je upravo ono što je dovelo Abboud u probleme. Kada je razgovarala o razdvajanju države i crkve prema američkom Ustavu, internetski trolovi su je nazvali satanističkim sljedbenikom „prljavog kulta smrti“.

„Vjerujem kako se ruši zid između crkve i države, a mi ga moramo ojačati. Ne želim živjeti u teokratiji, mislim kako to nijedan Amerikanac ne želi“, ističe ona.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO