Brza cesta Sarajevo – Beograd čeka odgovor Turaka

Federalni Parlament usvojio je prijedlog da se Sarajevo s Beogradom poveže preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine (Al Jazeera)

Nakon što su nekoliko mjeseci predstavnici vlasti, od lokalnog do državnog nivoa, stavljali svoje prijedloge na sto o tome gdje bi ruta ceste Sarajevo – Beograd trebala prolaziti kroz Bosnu i Herecegovinu, ona još nije utvrđena.

“Zbog naše gluposti, jedan kapitalan projekat će vjerovatno pasti u zaborav i od njega neće biti ništa”, iznio je nedavno svoj stav ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović.

“Uspjeli smo osigurati novac od Vlade Turske za izradu projekta. Međutim, problem je što je Turska dozvolila da se mi dogovorimo o trasi ove ceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Bolje bi bilo da su nam rekli ‘cesta će ići ovuda i ovuda’ i onda ne bismo imali ovolike rasprave”, zaključio je.

Ipak, nadležne vlasti poručuju da će ovaj kapitalni projekat biti realiziran. Do pomaka je došlo u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, čiji je Parlament usvojio prijedlog da se Sarajevo s Beogradom poveže preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine.

Još nema potvrde iz Ankare

Da bi bio konačan, takav prijedlog moraju prihvatiti i iz drugog bh. entiteta. Međutim, u Republici Srpskoj kažu da čekaju detaljnije informacije iz Turske o finansiranju cijelog projekta, a ministar saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine Ismir Jusko poslao je upit o tome u Ankaru.

“Ministar Jusko još nije dobio odgovor od turskog ministra ekonomije Nihata Zeybekcija na pismo koje mu je uputio početkom jula”, rečeno je Al Jazeeri iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine.

Jusko je tražio da mu bude odgovoreno “na koji način Turska namjerava podržati gradnju brzog puta od Sarajeva do Beograda”. Od odgovora turske strane, kako se navodi, u velikoj mjeri zavisi sudbina cijelog projekta.

“Finansijska konstrukcija i učešće turske strane utjecat će i na definiranje konačne trase brze ceste Sarajevo – Beograd”, kažu u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine.

To potvrđuju i vlasti u RS-u, koje tvrde da, kada budu imali dovoljno informacija o finansiranju, mogu govoriti o ruti ceste u sklopu strategije transporta u ovom entitetu.

‘Samo spisak želja’

“Ne bih komentarisao odluku Federacije [Bosne i Hercegovine]. Mi imamo samo informaciju da je neko iz Turske, sa nekog nivoa vlasti, pokazao interes da finansira izgradnju tog puta. Šta znači finansiranje? Finasiranje znači, recimo, kreditna sredstva, grant sredstva, javno-privatno partnerstvo…”, kaže ministar saobraćaja i veza RS-a Neđo Trninić.

“Mi nemamo tu informaciju šta to znači. Ako su grant sredstva, onda će taj koji daje sredstva sigurno i odlučivati o tome kuda ide trasa i mi ćemo to podržati, ali ako su kreditna sredstva koje RS treba da vraća, onda RS mora zastupati svoje interese i određivati kojom trasom, kojim putem će to ići”, dodaje.

Strateškim dokumentima RS-a predviđena su tri moguća pravca. Jedan od njih bila bi brza cesta od Istočnog Sarajeva, Sokoca, Rogatice, pa do graničnog prelaza Vardište, gdje je Srbija planirala završiti svoj dio puta. Druga moguća trasa je od Doboja, preko Tuzle i Zvornika, za Loznicu; treći pravac je od Vukosavlja do Brčkog, i od Brčkog do Bijeljine.

“Strategija transporta RS-a sastavni je dio okvirne transportne strategije Bosne i Hercegovine. Mi smo imali sastanke da se dogovorimo oko eventualne izmjene rute tri – to je veza Istočno Sarajevo, koja, po našim dokumentima, ide preko Sokoca, spušta se na Rogaticu i Višegrad – da bi eventalno išla drugim putem, preko Goražda. Prvo, nemamo tu mogućnosti i ne znamo šta to znači, tako da je ostao prijedlog gospodina Juske da se ipak entitetski ministri sastanu i probaju dogovoriti tu trasu, jer je to, uglavnom, naša nadležnost, entitetskih ministara i ministra u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine”, kaže Trninić.

Pomoćnik ministra za cestovne infrastrukture u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine Pavo Boban kaže da je, što se tiče ovog entiteta, Parlament usvojio prijedlog da cesta ide preko Tuzle i Bijeljine.

‘Dogovor neće doći preko noći’

“U suštini, i trasa preko Tuzle i preko Istočnog Sarajeva su dio strategije, kada se gleda cijeli taj strateški pristup, trebala bi se graditi i cesta preko Goražda. Tako da se nema tu posebno ništa dodati ili oduzeti, to je više spisak želja, jer je danas finansijska mogućnost i Autocesta Federacije BiH i BiH limitirana i postoje prioriteti. Ne vidim da u svijetu postoji neko ko je spreman dati neka velika sredstva bez kolaterala, bez garancije.”

Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović prije nekoliko dana je rekla da je Srbija spremna graditi autoput Beograd – Sarajevo i da je već urađena studija izvodljivosti, ali da u Bosni i Hercegovini mora biti postignut dogovor o ruti na njenoj teritoriji.

“Sa srpske strane postoji čak i studija izvodljivosti i tačno se zna koja će ruta biti, ali još nije jasna ruta kroz Bosnu i Hercegovinu. Tu mora da postoji dogovor unutar Bosne i Hercegovine. Na taj dogovor ne može da utiče Srbija.”

Međutim, kažu sagovornici Al Jazeere, dogovor neće doći preko noći. Za Trninića, o svim infrastrukturnim projektima koji idu preko RS-a odlučit će RS, shodno strateškim dokumentima o prostornom planu.

“Prema tome, mimo toga teško da možemo pričati, nije sporno da se možemo dogovarati, ali to je neki proces koji traje i to ne može preko noći.”

‘Iracionalno, ludo razmišljanje’

Iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine navode da su ministar Jusko i njegove kolege iz Federacije i RS-a, Denis Lasić i Neđo Trninić, na posljednjem sastanku dogovorili da sačekaju odgovor iz Turske i da na naredni sastanak obavezno pozovu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića i entitetske premijere Željku Cvijanović i Fadila Novalića.

“Pitanje brze ceste Sarajevo – Beograd od strateškog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i u formuliranju konačne trase trebaju učestvovati sve nadležne institucije, od entitetskog do državnog nivoa.”

Za ministra Šarovića, koji je učestvovao u pregovorima s Turcima, dogovor nikada neće postići, kako je ranije rekao, zbog “iracionalnog, ludog razmišljanja svih u Bosni i Hercegovini”. Prema njegovom mišljenju, razvoj infrastrukture ide u prilog “pustim krajevima” i ova brza cesta upravo bi trebala, dodao je, ići preko Višegrada u Srbiju.

Međutim, pravci buduće ceste koja bi prolazila kroz Bosnu i Hercegovinu bit će određeni nakon odgovora iz Turske i dogovora entitetskih vlasti.

Izvor: Al Jazeera