Sunce prži, a konobara ni za lijeka

“Tražim sobaricu”, “Traži se konobar u kafiću”, “Traži se kuhar”, “Tražimo prodavača u trgovini”… Ovakvi i slični natpisi na ugostiteljskim, trgovačkim i drugim objektima vezanim za turizam mogu se usred sezone naći diljem hrvatske obale.

Razlog – i ove godine nedostaje radnika u turističkom sektoru, iako se mjesecima prije turističke sezone upozoravalo na scenarij koji se ponavlja, pogotovo od kada je zemlja ušla u Europsku uniju.

Sada, kada je potražnja golema, nude se bolje plaće, smještaj i uvjeti rada. U ugostiteljstvu, primjerice, uvijek su kao temelj traženi konobari, nadkonobari, kuhari i slastičari.

Nije kvaliteta, a jedva i do nje

Ugostitelj Veseljko Veko Orlić s Vira također se našao u nezgodnoj situaciji, ali uspio se snaći. Trebao je konobare, kuhare i drugo osoblje za svoj restoran.

No, ističe, za kvalitetan posao treba kvalitetna radna snaga, a ne može reći da je došao do toga – 24 sata dnevno uči poslu i usmjerava radnike. Kaže kako su se mnogi mladi i kvalificirani iselili iz zemlje, tržište ne nudi dovoljno stručne radne snage, pa je i do njih jedva došao.

“Preko poznanstva, preko novina i medija, preko Facebooka, interneta… Preko biroa ne – da taj radnik doista vrijedi, sada ne bi bio na birou u špici sezone”.

Odgovornost države

Velika je odgovornost, smatra Šepak, i na državi – dok su konkurentne zemlje na daleko nižem porezu na dodanu vrijednost u ugostiteljstvu od 10 ili čak manje posto, u Hrvatskoj je on podignut na 25 posto, pri čemu govori o sektoru koji se bavi hranom.

To, kaže, preopterećuje ugostitelje i ugostiteljstvo čini skupim te je suzilo prostor za povećanje plaća, ali i za povećanje kvalitete namirnica.

S time je vezana i činjenica da mladi ne žele u ta zanimanja, a i ako žele, u školi uče 70 posto teorije i 30 posto prakse, umjesto obrnuto.

‘Dajte prostora poslodavcima da mogu, zajedno sa sindikatima i svima, i s Ministarstvom obrazovanja, napraviti, uz kurikularnu reformu, i ozbiljnu studiju u kojoj bi svi na neki način krenuli i stvarno se toga pridržavali, bez obzira koja god politička opcija došla, kako bi u konačnici bar za pet do šest godina došli do jedne konstate koja bi bila bar jedne više srednje kvalitete na Mediteranu.’

Demir je jedan od konobara u Orlićevom restoranu. Radna snaga, kaže, ovisi o tome kakvu tko ima radnu volju i koliko i kakvog iskustva ima.

“Ja imam iskustva od srednje škole, bio sam u Njemačkoj, bio sam tu na Viru i prošle godine i imam volje. Ako si kvalificirana radna snaga, onda se lako nađe, ima više posla i kompliciranije je, ali onda to poslodavci cijene”, kaže Demir.

‘Kasno su se sjetili’

Ipak, Marijanu Lukaču, kuharu iz Zagreba, na pamet nije palo ići raditi na Jadran ove sezone. Iako kao kuhar može zaraditi i do 12.000 kuna (blizu 1.600 eura), kaže da su uvjeti loši – radi se po 400 i više sati mjesečno, bez slobodnog dana, malo se jede i malo spava.

Kada sve zbroji, ne isplati mu se za tih par mjeseci. Bolje je u Zagrebu, kaže, raditi za manje novaca, ali uz slobodne dane, normalno radno vrijeme i normalno funkcioniranje.

Mišljenje nije promijenio iako zna da su zbog velike potražnje plaće i uvjeti bolji nego prije. Svi su znali, kaže, da će nedostajati ljudi, ali su se oglušili na upozorenja sezonskih radnika, koji već godinama upozoravaju da su na sezoni uvjeti prilično loši. Kasno su se, kaže, sjetili poboljšati uvjete i plaće.      

“Sjetili su se kad je već sezona debelo počela, u sedmom mjesecu, i nudili velike plaće, ali sada je već kasno.”

Hrvatska, kao zemlja s udjelom turizma u bruto domaćem proizvodu od gotovo 20 posto, rezultate turističke sezone uvijek očekuje s nestrpljenjem. U turizmu je izravno ili neizravno zaposleno 150.000 ljudi.

Unatoč svemu, početkom svake sezone radnici su problem – prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obratničke komore, u turističkom sektoru trenutačno nedostaje najmanje 2.500 radnika, a u evidenciji nezaposlenih je na raspolaganju 1.800 osoba turističkih zanimanja. No, ni to nije dovoljno.

Radna snaga sa ‘burze’

Poslodavci su predložili da se povećaju ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika, no ministar rada je rekao kako će se umjesto toga na sezonu poslati domaći nezaposleni.

“Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ovom trenutku raspoloživo je za rad na sezonskim poslovima približno 1.200 nezaposlenih osoba, a tome broju treba pridodati i gotovo 800 mladih koji završavaju srednju školu u turističkim zanimanjima. Hrvatski zavod za zapošljavanje dodatno je intenzivirao aktivnosti posredovanja s poslodavcima kako bi se što brže i lakše osigurala tražena radna snaga i vjerujemo da ćemo za vrhunac ljetne sezone i ostatak turističke godine imati dovoljno radnika”, kažu u Ministarstvu turizma.

Ipak, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Nenad Šepak kaže kako su oni koji zapošljavaju u turizmu u nezavidnoj situaciji, jer su kvote ograničene, a iako ima domaće radne snage koja može popuniti radna mjesta, nema kvalitetnih radnika.

“Da li mi to popunimo s djelatnicima koji nisu kvalificirani, pa na neki način to kao takvo prolazi, ali ono na čemu mi moramo raditi, dizanje kvalitete, s takvim djelatnicima s kojima faktički popunjavamo kvalitetni kadar, ne možemo reći da je kvaliteta iz godine u godinu sve bolja – eventualno stagnira, a ne dao Bog da je lošija”, kaže Šepak.

Obrazovanje i promocija zanimanja u turizmu

U Ministarstvu turizma kažu da su, u okviru Dana poslova u turizmu, predstavljene redefinirane mjere aktivne politike zapošljavanja vezane za zapošljavanje, osposobljavanje i obrazovanje u turizmu.

Ministarstvo će, navode, nastaviti s poticanjem obrazovanja u turizmu kroz programe bespovratnih potpora.

Kako bi se dugoročno osigurali kvalitetni radnici, radi se na realizaciji Regionalnih centara kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam, koji bi nudili stručna znanja i vještine mogućnosti prekvalifikacije, dokvalifikacije…

 Cilj je modernizacija strukovnog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo, u skladu s potrebama tržišta rada te podizanje kvalitete obrazovanja u svrhu povećanja zapošljivosti učenika i mogućnosti za daljnje obrazovanje.

‘Centri će inicirati blisku suradnju s poslodavcima u sektoru turizma i ugostiteljstva, kako bi se uspostavio kvalitetan sustav provođenja prakse na radnom mjestu, a poseban naglasak kroz aktivnosti će se staviti i na promociji zanimanja u turizmu. U Hrvatskoj bi trebalo biti između pet i sedam centara kompetentnosti raspoređenih po cijeloj zemlji. Ukupna alokacija EU sredstava za tri natječaja iznosi 35 milijuna eura.’

Kada na tržištu nema dovoljno radne snage, pojedincima raste cijena. Njemu je, napominje, drago čuti da neki rade iste poslove ove godine u boljim uvjetima i za veće plaće, jer, kaže, o kvalitetnom radniku treba se brinuti i zadržati ga, a jedini način je dobro ga platiti i cijeniti njegov rad. No, pitanje je, smatra, je li ta viša cijena rada objektivna.

Radi se i po 14 sati dnevno

“Ako dolazite u situaciju da nemate kvalitetnu radnu snagu, koju nije problem platiti, jer vam ona radi dodatnu vrijednost, nego morate dizati cijenu rada radniku koji faktički zamjenjuje kvalitetno radno mjesto, onda je pitanje je li to dobra strategija. U konačnici, poslodavac mora isplatiti sva davanja i sve plaće i da li, ako izostane kvaliteta, može dodatnu cijenu pridružiti osnovnoj cijeni da bi svi mogli u konačnici pozitivno završiti.”

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, kaže kako sezonske radne snage nedostaje i u drugim zemljama EU-a, koje k tome nude i bolje plaće i bolje uvjete.

“Sezona će se odraditi, međutim, prelomiti će se preko leđa stalno zaposlenih i dovest će ih u poziciju da će morati raditi po 12-14 sati bez dana slobodnog, nedjelje, blagdana, tako da to nije nimalo dobra situacija. Dobro je tražiti na vrijeme radnike, neki su to i napravili, međutim, bez obzira na to, ako se ne shvati da ti radnici moraju imati višu plaću, da se te plaće moraju barem približiti plaćama u konkurentskim zemljama Hrvatskoj, kroz godinu-dvije nećemo više imati radne snage. Ako je i budemo imali brojčano, nećemo imati kvalitetnih ljudi potrebnih za kvalitetan turizam”, kaže Andrić.

Ipak, u sindikatu nisu za povećavanje kvota uvozne radne snage, već smatraju da domaće nezaposlene treba educirati i adekvatno platiti da budu kvalitetni radnici.

(Ne)privlačnost Hrvatske

Gotovo polovica radno sposobnih ljudi za ove djelatnosti iz Slavonije, koji su donosili kvalitetu na sezonu, kaže, iselila je. Domicilno stanovništvo treba zadržati i na Jadranu. Turizam, navodi, treba ponuditi perspektivu i za ostatak godine onima koji bi se eventualno školovali za te djelatnosti, a ne samo za nekoliko mjeseci. Osim toga, u ugostiteljstvu je plaća za 20 posto niža od prosječne plaće.

No, čak i da se radna snaga nađe izvan granica, smatra da ona ne bi mogla odraditi ono što sve zahtjevniji gost u Hrvatskoj očekuje.

A nije Hrvatska, ističe, više ni toliko privlačna – poslodavci su, kaže, pod hitnim uvozom radne snage mislili na neke zemlje bivše Jugoslavije, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, no iz suradnji s kolegama iz tih zemalja, zna da od tamo dolaze drugačiji signali.

“U Bosni su ljudi shvatili da mu je bolje – ako već odlazi sa svog ognjišta, iz svog doma – otići raditi vani, nego dolaziti u Hrvatsku raditi. I oni su shvatili da su plaće vani puno bolje nego u Hrvatskoj”, zaključuje Andrić.

Izvor: Al Jazeera