Analiza: Zašto Turska šalje vojsku u Katar

Turska se slaže s mnogim aspektima katarske vizije vanjske politike (AP)

Samo dva dana nakon što su Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein prekinuli diplomatske odnose s Katarom, zbog navodne podrške te zemlje “terorističkim organizacijama”, turski Parlament je ratificirao vojne sporazume koji omogućavaju Ankari da rasporedi vojnike u tursku vojnu bazu u Kataru. Turski analitičari su u razgovoru za Al Jazeeru taj potez interpretirali kao “očit pokazatelj podrške Kataru”.

“Ovo doista sugerira da Turska gleda na svoje odbrambene veze s Katarom kao neophodne stupove svog strateškog stava u regiji”, kazao je za Al Jazeeru  Can Kasapoglu, odbrambeni analitičar turskog EDAM-a. “Također pokazuje da Ankara neće drastično mijenjati svoju dugoročnu viziju za regionalne fluktuacije.”

“Turska ima vojnike i bazu u Kataru već duže vrijeme”, pojasnio je Kadir Ustun, izvršni direktor SETA Fondacije u Washingtonu. “Povećanje turskog prisustva tamo u ovom trenutku može biti pokušaj da se ulije sigurnost Kataru.”

Kasno u srijedu dva sporazuma su ratificirana u turskom parlamentu: prvi omogućava turskim vojnicima da budu raspoređeni u Kataru, a drugi odobrava sporazum između dvije zemlje u vezi saradnje za vojnu obuku.

Projekcija snage

Oba sporazuma, koji su napisani prije nego što je izbio spor između Katara i njegovih susjeda, pred Parlament su iznijeli zastupnici iz turske vladajuće Partije pravde i razvoja na vanrednoj sjednici.

Turska je uspostavila vojnu bazu u Kataru, prvoj takvoj instalaciji na Bliskom istoku, u sklopu sporazuma potpisanog 2014. godine. Baza, kapaciteta da smjesti 5.000 vojnika, već ima 200 turskih vojnika.

“Vojna baza u Kataru je važno sredstvo projekcije snage za Tursku”, rekao je Kasapoglu. “Turska je uvijek smatrala Katar važnim strateškim saveznikom u regiji i koristi ovu bazu da demonstrira ovaj stav.”

Ipak, analitičari dodaju da je važno da se ne tumači odluka Turske da rasporedi vojsku u Katar kao “biranje strana” u sporu koji je potresao Zaljev.

“Turska vojna baza u Kataru je uvijek bila, i još je, simbolična gesta i ništa više”, rekao je Atilla Yesilada, politički analitičar istanbulske organizacije Global Source Partners.

“I dok Turska cijeni svoje partnerstvo s Katarom i ne odobrava viziju vanjske politike koju Saudijska Arabija pokušava nametnuti malom, ali utjecajnom emiratu, također nije spremna – i ne može si to dozvoliti – početi borbu s Rijadom.”

Podrška Kataru

“Ratifikacija vojnih sporazuma nije uopće potez protiv Saudije”, dodao je Kasapoglu. “Turska se i dalje drži politike ‘ne želim se miješati u probleme između moja dva dobra prijatelja’.”

“Ipak, iako ovo nije potez protiv Saudije, zasigurno je potez u korist Katara. Ankara je prioritizirala svoje geopolitičke perspektive i pokazala da joj je važnije vlastito vojno prisustvo u Kataru od skorašnje diplomatske krize.”

Turska i Katar imaju dugu historiju bivanja na istoj strani regionalnih konflikata i razvoja događaja. Obe zemlje su pružile podršku egipatskoj revoluciji i osudile vojni puč kojim je trenutni čelnik te države Abdel Fattah al-Sisi došao na vlast.

Obje zemlje odbijaju klasificirati Muslimansku braću i Hamas kao “terorističke organizacije”, a obje su podržale pobunjenike koji se bore da svrgnu predsjednika Bashara al-Assada u Siriji.

Njihovo partnerstvo u regionalnoj politici je dobilo dodatnu snagu nakon što je katarski emir, šeik Tamim bin Hamad Al Thani iskazao snažnu podršku turskoj Vladi i predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu tokom i nakon neuspjelog puča prošlog jula.

Katar i Turska također slijede sličnu strategiju “balansa” u njihovim odnosima s Iranom. Analitičari objašnjavaju da u ovom momentu Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, uz podršku i ohrabrenje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, pokušavaju formirati ujedinjeni front za potpunu izolaciju Irana.

‘Najslabija karika’

Katar, kao posljedica odbijanja da slijedi ratobornu strategiju usmjerenu protiv Islamske Republike, smatra se “najslabijom karikom” u antiiranskoj zaljevskoj alijansi, kažu analitičari. Turska, sa svojim čvrstim trgovačkim vezama s Iranom i očitom nespremnošću da se suoči sa svojim susjedom, podržava pristup Dohe iranskoj prijetnji.

“Rijad na Iran gleda kao egzistencijalnu prijetnju, dok je Katar, poput Turske, slijedio doista kompliciranu i višeslojnu strategiju protiv Irana”, kaže Yesilada.

“Turska se bori s Iranom u Iraku i Siriji, ali isto tako nastavlja svoje rastuće trgovačke odnose s ovim susjedom – a ovaj razdijeljeni odnos tjera Rijad da sumnja u snagu turske pozicije u alijansi koja se formira protiv Irana na Bliskom istoku.”

“Njihov stav prema Iranu ponovno stavlja Katar i Tursku u isti kamp”.

Analitičari objašnjavaju da će Turska učiniti sve što može da se odupre američkom i saudijskom pritisku da pretvori svoje historijsko rivalstvo s Iranom u neprijateljstvo.

“Turska i Iran su dugo dijelili svoje odnose u zasebne segmente”, pojasnio je Kasapoglu.

Vanjska politika

“Suočili su se u Iraku i Siriji, ali to nije spriječilo iranskog ministra vanjskih poslova da posjeti Tursku, ili da to utječe na trgovačke odnose dvije zemlje.”

“Turska se slaže s mnogim aspektima katarske vizije vanjske politike, a predsjednik Erdogan je jasno kazao da se ne slaže s optužbama Rijada upućenih na račun Katara”, rekao je Yesilada.

“Po pitanju Palestine, Egipta, Hamasa i Muslimanske braće, dvije zemlje definitivno su na istoj strani.”

“Ali, to ne znači da je Turska spremna da ugrozi svoje odnose sa Saudijskom Arabijom ili s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.”

Turska, također, ima snažne političke i ekonomske odnose s Kraljevinom Saudijskom Arabijom. Dvije zemlje su potpisale specijalni sporazum u aprilu prošle godine za uspostavljanje tima sa specijalnim zaduženjem da jačaju bilateralne trgovačke veze.

“Turska želi povećati svoj udio u globalnoj trgovini oružjem”, rekao je Kasapoglu.

Globalna sila

“Ankara vjeruje da je to preduvjet da postane globalna sila i s pravom gleda na Saudijsku Arabiju kao održivo i gladno tržište.”

“Očekuje se da Turska potpiše veliki izvozni sporazum da proda nekoliko nacionalnih korveta Saudijskoj Arabiji u bližoj budućnosti”, dodao je on. “Ako se dogovor dogodi, to će biti najveći sporazum o izvozu oružja u dosadašnjoj turskoj historiji i Ankara ne želi ugroziti ovu priliku.”

Yesilada je istakao da Turskoj, također, treba da Saudijska Arabija ostane “pouzdani strateški partner”.

“Ankara je svjesna rastućeg prijateljstva Rijada s novom administracijom Sjedinjenih Američkih Država i želi otvoriti novi kanal za dijalog s Donaldom Trumpom kroz Saudijsku Arabiju”, rekao je on.

“Naravno, ovo ne znači da će Turska napustiti Katar, ali se sa sigurnošću može reći da se Ankara neće otvoreno pozicionirati protiv Rijada.”

Turska podržava rješavanje krize unutar Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja putem diplomatije, rekao je Ustun. “Mislim da Turska nije zainteresirana da je vide na ‘jednoj strani’ ovakvog spora”, dodao je on.

“U ovom trenutku Ankara ne želi da iko ‘pobijedi’ u sporu koji razdire GCC”, rekao je Kasapoglu. “Turska želi da GCC brzo riješi svoje interne probleme i da pokaže ujedinjeni front svijetu i njihovim zajedničkim protivnicima.”

Izvor: Al Jazeera


Reklama