Blokada Katara je ‘kao poraz u Šestodnevnom ratu’

Ubrzane procedure koje su poduzele tri zaljevske zemlje – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, protiv Katara, nakon prekidanja diplomatskih odnosa sa ovom državom, otvorile su vrata brojnim pitanjima o zakonitosti ovih postupaka, koji idu do nametanja blokade, te da li su oni opravdani i u skladu s principima ugovora koji uređuje odnose među državama Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC).    

Izraz “šokiranost”, koji su upotrijebili zvaničnici u Washingtonu zbog brzine kojom su tri zaljevske zemlje prekinule svoje odnose sa Katarom, dovoljan su pokazatelj ozbiljnosti takvog poteza. U isto vrijeme, on oslikava posve pesimističnu sliku budućnosti GCC-a kojem prijete ovakve mjere, osim ako se ne otklone jednakom brzinom.  

To je potvrdio i katarski ministar vanjskih poslova Sheikh Mohammed Bin Abdulrahman Al Thani kada je rekao da su brojni izazovi u regionu trebali ujediniti članice GCC-a. Izjavio je da ovakva situacija dovodi do realnih pitanja o budućnosti Vijeća, koje je trebalo biti zasnovano na jedinstvu i solidarnosti. 

Iako je saudijsko Vijeće ministara izjavilo da je Kraljevina donijela odluku o prekidu diplomatskih odnosa sa Katarom zbog krupnih prijestupa vlasti u Dohi, kako se navodi u saopćenju Vijeća, američki zvaničnici kažu da ne mogu precizirati razlog koji je naveo tri zaljevske države i Egipat da donesu ovakvu odluku.

Odnosi sa Iranom

Politička historija i savremeni odnosi svjedoče o brojnim krizama između ovih država te o njihovim različitim stavovima u mnogim pitanjima, što je u nekim slučajevima dovodilo i do ratova koji su trajali danima, mjesecima ili godinama. Međutim, još nikad se nije desilo da se ovako krupne odluke i mjere koje su preduzele tri članice GCC-a protiv Katara donesu u roku od nekoliko sati.  

Ovdje se u prvi plan stavlja pitanje vanjskih odnosa sa Iranom. Uprkos konstantnoj eskalaciji u odnosima sa ovom državom već duže vrijeme, koja je dosegla vrhunac nakon samita u Rijadu na kojem je učestvovao i američki predsjednik Donald Trump, protiv Irana nije poduzeta nijedna od ovih mjera koje su uvedene Kataru. Naprotiv, ove tri zaljevske države i dalje održavaju čvrste diplomatske i ekonomske odnose s Iranom.

Kada je riječ o osmogodišnjem iračko-iranskom ratu, unatoč krizi između dvije zemlje, koja je bila zaostavština kolonijalizma, potpisivani su sporazumi, od kojih je posljednji bio Alžirski sporazum iz 6. marta 1975. Ambasade ovih država nisu prekidale sa radom u Teheranu i Bagdadu i pored odluke o povlačenju ambasadora u martu 1980.   

Međunarodna kriza

Na Korejskom poluotoku, eskalirajuća kriza međunarodnih razmjera sa Sjevernom Korejom, koja je odbila ispoštovati rezolucije Vijeća sigurnosti o nuklearnom pitanju i raketnim probama, nije navela države koje se protive politici Pjongjanga da zatvore svoje ambasade u ovoj državi i obratno, uključujući i evropske države. Većina ovih država i dalje ima svoje ambasade i konzulate u Sjevernoj Koreji.      

Kriza između Velike Britanije i Argentine oko Falklandskih otoka, koja je trajala decenijama, nije dovela do prekidanja diplomatskih odnosa između dvije države, izuzev tri mjeseca i to u vrijeme rata, od aprila do juna 1982, iako ova kriza još nije gotova. 

Što se tiče rusko-američkih odnosa, koji gotovo da nisu vidjeli period stabilnosti i dogovora, stvari nikada nisu stigle do tačke pucanja, bez obzira na ruske stavove kojima su se kršile rezolucije Vijeća sigurnosti o krizi u Siriji.    

Sudbina GCC-a

Nakon ovog kratkog pregleda, trebalo bi se zadržati na izjavi katarskog novinara Jabera Al-Haramija koji je rekao da “odnosi u Zaljevu još nikada nisu došli u fazu u kojoj su sada, te da Katar strahuje za budućnost Zaljevskog vijeća za saradnju”.

Upozorio je da odluka Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina da zatvore svoje granice i zračni prostor te da prekinu diplomatske odnose sa Katarom neće samo nanijeti udarac i staviti pod blokadu ovu državu, već da vodi i raspadu GCC-a i ugrožava nacionalno jedinstvo njegovih članica na političkom, društvenom ili ekonomskom nivou. 

Bivši član Narodne skupštine Kuvajta Nasser al-Duwailah opisao je ovu odluku kao “žalosnu” te dodao da, na temelju međunarodnog prava, za nju nema opravdanja. Kaže da je odluka “katastrofa za arapsku naciju” i da se podudara sa porazom u Šestodnevnom ratu kojeg su Arapi pretrpjeli ranije.  

Al-Duwailah smatra nelogičnim poduzimanje ovakvih mjera među zemljama koje integrira jedan entitet Zaljeva i to na osnovu medijskih izjava za koje svi nezavisni mediji znaju da su “fabricirane”. 

Izvor: Al Jazeera